Divlje ciklame lijep su i upečatljiv "cvjetni pokrivač" tla koji, ako se pravilno tretrira, svake godine postaje sve raskošniji. Budući da je riječ o biljci koja porijeklo ima na području Mediterana, odlično uspjeva i na Hrvatskim travnjacima i u vrtovima. Divlja ciklama niska je biljka nježnih cvjetova, koji kao da lepršaju na dugim stabljikama iznad lišća koje se može pohvaliti različitim nijansama. Iako trenutno postoji više od 20 vrsta ciklame, izdržljiva ciklama obično se smatra najlakšom za uzgoj, piše Southern living.
Divlja ciklama trajnica je koja cvate od kraja ljeta do jeseni, a ono što ju čini posebnom je i da njezini listovi ostaju zeleni tijekom cijele zime. Tada je biljka je u stanju mirovanja, a njezin cvat ne javlja se do kraja proljeća ili početka ljeta. Budućo da najbolje izgleda u prirodnom šumskom okruženju, ispod grmlja i drveća, ovo su pozicije na koje ju možete zasaditi i u svom vrtu. Ono što valja znati prilikom sadnje je i sa su osjetljive na odabir susjeda, a ako je riječ o sličnim trajnicama poput njih, bit će lako "pregažene". Stoga, treba ih pozaditi u blizini drugih grudastih biljaka poput paprati i jaglaca.
U svom prirodnom okruženju, divlje ciklame najbolje podnose topla, suha ljeta i hladne, vlažne zime. Ako se nalaze u takvim uvjetima, ove izdržljive biljke mogu godinama imati bogat cvat intenzivne boje i raskošno nijansirano lišće. Slijedi nekoliko ključnih smjernica za njihovu uspješnu sadnju i održavanje.
Svjetlo
Divlje ciklame više vole djelomičnu, nego "točkastu" sjenu kakvu je moguće pronaći ispod velikih grmova ili drveća. Nisu ljubiteljice direktnog sunčevog svjetla pa su se zato najbolje i snašle "sklonjene" pod djelomičnim zaklonom većih biljaka.
Tlo
Kad je riječ o tlu, ove su biljke vrlo otporne i navikle su na različite uvijete. Stoga im je svako, barem malo vlažno, tlo dobra podloga za rast a, kao i velika većina sličnih biljaka, ne vole izrazito suho tlo.
Voda
Tijekom razdoblja mirovanja, odnosno u ljeto, divlje ciklame treba držati uglavnom na suhoj strani dvorišta ili vrta. Posadite ih stoga na mjesta gdje se ljeti neće svakodnevno navodnjavati, odnosno dalje od povrtnica kojima je ipak potrebno više vlage da bi dale svoje jesenske plodove.
Gnojivo
Ovo lijepo cvijeće zapravo i ne zahtjeva gnojivo, no nije na odmet prilikom sadnje primjeniti standardni kompost radi poboljšanja strukture tla na koje ćete ih smjestiti.
Sadnja
Divlja ciklama raste iz malih, okruglih, spljoštenih gomolja, koje u jesen treba posaditi oko centimetar duboko u tlo. Nakon cvatnje, ove biljke same siju svoje sitno sjeme i polako se šire kroz godine te svoje vlasnike nagrađuju novim malim biljkama. Preporuka vrtlara je i označavanje mjesta na kojem ste ih posadili kako biste i tijekom ljetnog mirovanja bili sigurni gdje se nalaze.
Problemi
Divlje ciklame vrlo su otporne na štetočine i rijetko se događa da ih napadnu bolesti. Ipak, poljski glodavci mogu iskopati njihove gomolje pa ih možete posaditi u posebnim košaricama za lukovice koje se stavljaju ispod zemlje, a slične "kaveze" za zaštitu možete i sami izraditi od tanke žice.
Otrovnost
Divlje ciklame otrovne su za kućne ljubimce pa ipak izbjegnite ovo cvijeće ako imate četveronožne ukućane. Svi dijelovi ove biljke sadrže saponine, koji mogu uzrokovati povraćanje i želučane smetnje, a ako se proguta u dovoljno velikim količinama, ova biljka može uzrokovati poremećaje srčanog ritma, napadaje pa čak i smrt.
Divlja ciklama trajnica je koja cvate od kraja ljeta do jeseni, a ono što ju čini posebnom je i da njezini listovi ostaju zeleni tijekom cijele zime. Tada je biljka je u stanju mirovanja, a njezin cvat ne javlja se do kraja proljeća ili početka ljeta. Budućo da najbolje izgleda u prirodnom šumskom okruženju, ispod grmlja i drveća, ovo su pozicije na koje ju možete zasaditi i u svom vrtu. Ono što valja znati prilikom sadnje je i sa su osjetljive na odabir susjeda, a ako je riječ o sličnim trajnicama poput njih, bit će lako "pregažene". Stoga, treba ih pozaditi u blizini drugih grudastih biljaka poput paprati i jaglaca.
U svom prirodnom okruženju, divlje ciklame najbolje podnose topla, suha ljeta i hladne, vlažne zime. Ako se nalaze u takvim uvjetima, ove izdržljive biljke mogu godinama imati bogat cvat intenzivne boje i raskošno nijansirano lišće. Slijedi nekoliko ključnih smjernica za njihovu uspješnu sadnju i održavanje.
Svjetlo
Divlje ciklame više vole djelomičnu, nego "točkastu" sjenu kakvu je moguće pronaći ispod velikih grmova ili drveća. Nisu ljubiteljice direktnog sunčevog svjetla pa su se zato najbolje i snašle "sklonjene" pod djelomičnim zaklonom većih biljaka.
Tlo
Kad je riječ o tlu, ove su biljke vrlo otporne i navikle su na različite uvijete. Stoga im je svako, barem malo vlažno, tlo dobra podloga za rast a, kao i velika većina sličnih biljaka, ne vole izrazito suho tlo.
Voda
Tijekom razdoblja mirovanja, odnosno u ljeto, divlje ciklame treba držati uglavnom na suhoj strani dvorišta ili vrta. Posadite ih stoga na mjesta gdje se ljeti neće svakodnevno navodnjavati, odnosno dalje od povrtnica kojima je ipak potrebno više vlage da bi dale svoje jesenske plodove.
Gnojivo
Ovo lijepo cvijeće zapravo i ne zahtjeva gnojivo, no nije na odmet prilikom sadnje primjeniti standardni kompost radi poboljšanja strukture tla na koje ćete ih smjestiti.
Sadnja
Divlja ciklama raste iz malih, okruglih, spljoštenih gomolja, koje u jesen treba posaditi oko centimetar duboko u tlo. Nakon cvatnje, ove biljke same siju svoje sitno sjeme i polako se šire kroz godine te svoje vlasnike nagrađuju novim malim biljkama. Preporuka vrtlara je i označavanje mjesta na kojem ste ih posadili kako biste i tijekom ljetnog mirovanja bili sigurni gdje se nalaze.
Problemi
Divlje ciklame vrlo su otporne na štetočine i rijetko se događa da ih napadnu bolesti. Ipak, poljski glodavci mogu iskopati njihove gomolje pa ih možete posaditi u posebnim košaricama za lukovice koje se stavljaju ispod zemlje, a slične "kaveze" za zaštitu možete i sami izraditi od tanke žice.
Otrovnost
Divlje ciklame otrovne su za kućne ljubimce pa ipak izbjegnite ovo cvijeće ako imate četveronožne ukućane. Svi dijelovi ove biljke sadrže saponine, koji mogu uzrokovati povraćanje i želučane smetnje, a ako se proguta u dovoljno velikim količinama, ova biljka može uzrokovati poremećaje srčanog ritma, napadaje pa čak i smrt.
