Velike cvjetne glavice hortenzija bez napora privlače pažnju gdje god su posađene. Kao središnja točka u vrtu, u vazi i u vjenčanim buketima, hortenzije su mnogima omiljeni cvijet. Uz to, prilično ih je lako uzgajati. Kako biste iz hortenzija dobili najviše cvijeća, sve što trebate jest osigurati da biljka dobiva prave količine vode i gnojiva. Ključno je poznavanje vrste hortenzija koje uzgajate. Iako ih ima oko sedamdesetak, u vrtovima se najčešće uzgajaju ove tri sorte hortenzija: penjačice, glatke i velelisne. Osim raskošnih cvatova, ukrasnu vrijednost hortenzijama daju i zanimljivi listovi te oblik rasta. Krupni cvatovi mogu biti široki i pločasti, kupolasti ili potpuno okrugli te metličasti u nijansama crvene, plave, ružičaste ili u bijeloj boji. Najčešće se sade uza zidove kuća i terase te pojedinačno ili u manjim skupinama na njegovanu travnjaku. Najbolje uspijevaju u težim i vlažnijim tlima, na osunčanim ili polusjenovitim mjestima. U njegu spada redovito zalijevanje i prihranjivanje kompleksnim hranjivom svake godine u proljeće.
Orezuje se u proljeće, a tada se i razmnožava stabljičnim reznicama. Cijelo ljeto i jesen hortenzija daje raskošne, predivne cvjetove u vašem vrtu ili domu. Nije zahtjevna - treba joj samo puno svjetla i vode. Iako, ovaj listopadni grm loptolikih cvjetova bijele, ružičaste, žute i ljubičaste boje bolje će uspijevati u polusjenovitim mjestima nego na direktnom suncu. U ljetnim mjesecima neće joj škoditi ni ako ju zalijevate dva puta dnevno - kasno uvečer i rano ujutro. Najbolja voda za hortenziju je kišnica ili ona koja je odstajala. Cvjetovi mijenjaju boju ovisno o svojoj staorsti: od kremasto bijele boje idu prema ružičastoj te na kraju jeseni i zimi postanu hrđavo smeđi. Njihova boja ne ovisi o pH zemlje.
Želite li u svom vrtu plave hortenzije, evo malog trika - u tlo dodajte galicu. Dok je mlađa, hortenzija mora imati dobar protok vode kako bi se izbjeglo truljenje korijena. Hortenzija je biljka koja je prilagodljiva na različite klimatske uvjete, pa čak i nižim temperaturama. Teže uspijeva na izravnom suncu, više voli polusjenu ili potpunu sjenu, pa je idealna biljka za posaditi ispod drveća. Za vrijeme nicanja ili puštanja korijena reznice, hortenzija voli više temperature, optimalno 20 - 25°C danju te nekoliko stupnjeva niže noću. Tijekom zime, ovisno o sorti, može podnijeti i temperature do -20°C. Lakše podnosi zime prekrivena snijegom.Hortenzija je višegodišnje biljka koja se može uzgajati u redovima ili kao živa ograda. Može rasti i u gustim skupinama biljaka u vrtu, a ne smeta joj blizina drugih vrsta vlastite porodice. Kada se sadi u plodoredu, potrebno je svaku biljku posaditi na 3 m razmaka kako bi se pravilno razvila.
Uz hortenziju se mogu saditi i razne biljke koje će pružiti i lijepu kombinaciju boja. Ruže, perunika ili iris i ljubičasta kadifica su popularan izbor jer pružaju kontrast hortenzijama svojim raznobojnim cvjetovima i mirisnim pupoljcima. Lavanda svojim mirisnim cvjetovima i sivkastim lišćem stvara atraktivan kontrast s hortenzijom. Također privlači pčele i leptire. Hoste su sjajne za sadnju uz hortenziju jer njihovo bujno lišće u raznim nijansama zelene može stvoriti lijep kontrast s velikim cvatovima hortenzije.Iako hortenzije rastu dobro s mnogim biljkama, postoje neke biljke koje se obično ne preporučuju saditi izravno uz hortenzije. Biljke poput bambusa ili trske koje imaju velik korijenov sustav mogu se natjecati s korijenjem hortenzija za vodu i hranjive tvari.
Hortenzija miruje od prosinca do veljače i u tom razdoblju ne cvjeta i ne raste. Hortenziju je moguće uzgojiti iz sjemena, za što se najčešće koristi prošlogodišnje sjeme. Sjeme se sije u proljeće u rahlu i humusnu zemlju te se pokrije rahlom zemljom. Posudu je potrebno navlažiti i prekriti folijom te čuvati na toplom i tamnom mjestu. Nakon tjedan dana biljka će niknuti te ju je potrebno umjereno zalijevati kako ne bi došlo do truljenja. Biljku je nakon 3 mjeseca moguće presaditi na otvoreno. Najčešći oblik uzgoja je sadnja sadnice koja omogućuje prostorno planiranje pozicije biljke. Važno je odabrati zdrave i tretirane sadnice s razvijenim korijenskim sustavom. Sadnica se može presaditi u proljeće ili jesen te se iskopa rupa približne dubine na kojoj je bila. Važno ju je dobro zatrpati i tu zemlju prekriti mahovinom ili tresetom kako bi se održala vlažnost. Tijekom prve godine potrebno ju je svakodnevno zalijevati, a tijekom vrućih dana i dva puta dnevno.
Orezuje se u proljeće, a tada se i razmnožava stabljičnim reznicama. Cijelo ljeto i jesen hortenzija daje raskošne, predivne cvjetove u vašem vrtu ili domu. Nije zahtjevna - treba joj samo puno svjetla i vode. Iako, ovaj listopadni grm loptolikih cvjetova bijele, ružičaste, žute i ljubičaste boje bolje će uspijevati u polusjenovitim mjestima nego na direktnom suncu. U ljetnim mjesecima neće joj škoditi ni ako ju zalijevate dva puta dnevno - kasno uvečer i rano ujutro. Najbolja voda za hortenziju je kišnica ili ona koja je odstajala. Cvjetovi mijenjaju boju ovisno o svojoj staorsti: od kremasto bijele boje idu prema ružičastoj te na kraju jeseni i zimi postanu hrđavo smeđi. Njihova boja ne ovisi o pH zemlje.
Želite li u svom vrtu plave hortenzije, evo malog trika - u tlo dodajte galicu. Dok je mlađa, hortenzija mora imati dobar protok vode kako bi se izbjeglo truljenje korijena. Hortenzija je biljka koja je prilagodljiva na različite klimatske uvjete, pa čak i nižim temperaturama. Teže uspijeva na izravnom suncu, više voli polusjenu ili potpunu sjenu, pa je idealna biljka za posaditi ispod drveća. Za vrijeme nicanja ili puštanja korijena reznice, hortenzija voli više temperature, optimalno 20 - 25°C danju te nekoliko stupnjeva niže noću. Tijekom zime, ovisno o sorti, može podnijeti i temperature do -20°C. Lakše podnosi zime prekrivena snijegom.Hortenzija je višegodišnje biljka koja se može uzgajati u redovima ili kao živa ograda. Može rasti i u gustim skupinama biljaka u vrtu, a ne smeta joj blizina drugih vrsta vlastite porodice. Kada se sadi u plodoredu, potrebno je svaku biljku posaditi na 3 m razmaka kako bi se pravilno razvila.
Uz hortenziju se mogu saditi i razne biljke koje će pružiti i lijepu kombinaciju boja. Ruže, perunika ili iris i ljubičasta kadifica su popularan izbor jer pružaju kontrast hortenzijama svojim raznobojnim cvjetovima i mirisnim pupoljcima. Lavanda svojim mirisnim cvjetovima i sivkastim lišćem stvara atraktivan kontrast s hortenzijom. Također privlači pčele i leptire. Hoste su sjajne za sadnju uz hortenziju jer njihovo bujno lišće u raznim nijansama zelene može stvoriti lijep kontrast s velikim cvatovima hortenzije.Iako hortenzije rastu dobro s mnogim biljkama, postoje neke biljke koje se obično ne preporučuju saditi izravno uz hortenzije. Biljke poput bambusa ili trske koje imaju velik korijenov sustav mogu se natjecati s korijenjem hortenzija za vodu i hranjive tvari.
Hortenzija miruje od prosinca do veljače i u tom razdoblju ne cvjeta i ne raste. Hortenziju je moguće uzgojiti iz sjemena, za što se najčešće koristi prošlogodišnje sjeme. Sjeme se sije u proljeće u rahlu i humusnu zemlju te se pokrije rahlom zemljom. Posudu je potrebno navlažiti i prekriti folijom te čuvati na toplom i tamnom mjestu. Nakon tjedan dana biljka će niknuti te ju je potrebno umjereno zalijevati kako ne bi došlo do truljenja. Biljku je nakon 3 mjeseca moguće presaditi na otvoreno. Najčešći oblik uzgoja je sadnja sadnice koja omogućuje prostorno planiranje pozicije biljke. Važno je odabrati zdrave i tretirane sadnice s razvijenim korijenskim sustavom. Sadnica se može presaditi u proljeće ili jesen te se iskopa rupa približne dubine na kojoj je bila. Važno ju je dobro zatrpati i tu zemlju prekriti mahovinom ili tresetom kako bi se održala vlažnost. Tijekom prve godine potrebno ju je svakodnevno zalijevati, a tijekom vrućih dana i dva puta dnevno.
