Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine odobrio je većinom glasova Nacrt zakona o šumama i uputio ga u tromjesečnu javnu raspravu.
Sadašnje stanje u šumarstvu je alarmantno, izjavila je pomoćnica federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Danica Cigelj obrazlažući ovaj nacrt zastupnicima.
To što Federacija još nema zakon iz ove oblasti proizvelo je brojne probleme - veću bespravnu sječu i bespravno zauzimanje šumskog zemljišta, milijunske štete, biljne bolesti, veoma otežan rad šumske inspekcije, izostanak zaštite na federalnom nivou od požara, gospodarenje šumama neusklađeno s gospodarskim osnovama i druge nedaće.
Ponuđenim zakonom se točno regulira kako i za što se troši novac od naknada što se ubiraju od korištenja šuma te je lokalnim zajednicama omogućeno da dio pripadajućeg novca ide na njihove račune, rekla je Cigelj.
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić ustvrdio je da novi zakon uvodi puno više reda i transparentnosti u očuvanju i gazdovanju šumama i šumskim zemljištem, ali i koristi drvnoj inudstriji.
Uloga čuvanja šuma vraćena je šumsko-gospodarskim poduzećima i predviđene su daleko veće kazne za nelegalno ponašanje.
Lokalnim zajednicama je dana mogućnost da sudjeluju u donošenju planskih dokumenata, a od novca koji se ubire po osnovu korištenja šumskih resursa u državnom vlasništvu, njima je omogućen direktan priljev pripadajućeg dijela, rekao je ministar.
Tijekom zastupničke rasprave o predloženom zakonu, rečeno je da više od 50 posto teritorije Federacije pod šumama i šumskim zemljištem, kao i potreba da se adekvatno zaštiti i gazduje tim izuzetno vrijednim resursom, iziskuju već odavno zakonsko uređenje.
Na ponuđeni zakon izrečene su brojne primjedbe i rečeno da je dobro što je tek u nacrtu jer do konačnog donošenja predstoji javna rasprava, dakle dosta vremena i prilike da se tekst korigira.
Zastupnik sprskog naroda Slaviša Šućur, zagovornik i odranije donošenja zakona o šumama, rekao je da ponuđeni nacrt ima više nedostataka i dodao da samo struka, nikako politika, može pravilno upravljati ovim izuzetnim bogatstvom.
Šumarstvo je već godinama „siroče" u resornom ministarstvu, tvrdi Šućur i zagovara da poljoprivredu i šumarstvo treba razdvojiti kao sadašnje resorne zadatke istog ministarstva kako bi šumarstvo dobilo zasluženi značaj.
U ponuđenom zakonu je trebalo puno jače postaviti ulogu Federalne uprave za šumarstvo, ističe ovaj zastupnik čije je mišljenje da u dosadašnjim županijskim poduzećima nema dovoljno struke i znanja.
- Jedinstvena struktura treba da upravlja šumama, a u njoj i županije te općine mogu naći svoje mjesto - rekao je ovaj zastupnik založivši se za minimalno tromjesečnu javnu raspravu o Nacrtu.
Mišljenje zastupnika hrvatskog naroda Daria Pušića je da bi ponuđeni Nacrt zakona o šumama trebao biti okvirni i da uzme u obzir županijske zakone iz te oblasti, odnosno da županijskim zakonima prepusti nadležnosti upravljanja šumama, a da Federacija bude koordinator županijama u tom smislu.
Poduzeća koja upravljaju šumama treba utemeljiti županijska skupština, a da novac što se ubire po osnovu naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma treba raspodjeljivati u omjeru: 30 posto županijama, 40 posto korisniku i 30 posto općini, dok naknade za počinjene štete treba, po mišljenju ovog zastupnika, da 60 posto pripadaju županijama i 40 posto Federaciji.
Osman Ćatić iz Kluba zastupnika bošnjačkog naroda nada se da će javna rasprava ishoditi boljim rješenjima u konačnom zakonu od ponuđenih. Između ostalog je rekao da Nacrt zakona zanemaruje činjenicu o stečenim pravima sadašnjih gospodarskih društava.
Mirvet Beganović, zastupnik Kluba Hrvata, sugerirao je da u zakonu treba posebno obratiti pažnju na kontrolu i način sječe drvnih sortimenata, dok je Admir Hadžipašić, Bošnjak, rekao da posebno treba zaštititi kestenove šume, a Drago Puzigaća iz reda Srba pozdravio namjeru za donošenje zakona o šumama mada smatra da ponuđeno rješenje "nije najsretnije".
Puzigaća, govoreći o sadašnjem stanju, ističe da su općine s najvećim šumskim resursima među najsiromašnijima usprkos tom velikom bogatstvu na njihovom području jer im je, kaže, oduzeto pravo da koriste odgovarajuće pripadajuće prihode.
Sadašnje stanje u šumarstvu je alarmantno, izjavila je pomoćnica federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Danica Cigelj obrazlažući ovaj nacrt zastupnicima.
To što Federacija još nema zakon iz ove oblasti proizvelo je brojne probleme - veću bespravnu sječu i bespravno zauzimanje šumskog zemljišta, milijunske štete, biljne bolesti, veoma otežan rad šumske inspekcije, izostanak zaštite na federalnom nivou od požara, gospodarenje šumama neusklađeno s gospodarskim osnovama i druge nedaće.
Ponuđenim zakonom se točno regulira kako i za što se troši novac od naknada što se ubiraju od korištenja šuma te je lokalnim zajednicama omogućeno da dio pripadajućeg novca ide na njihove račune, rekla je Cigelj.
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić ustvrdio je da novi zakon uvodi puno više reda i transparentnosti u očuvanju i gazdovanju šumama i šumskim zemljištem, ali i koristi drvnoj inudstriji.
Uloga čuvanja šuma vraćena je šumsko-gospodarskim poduzećima i predviđene su daleko veće kazne za nelegalno ponašanje.
Lokalnim zajednicama je dana mogućnost da sudjeluju u donošenju planskih dokumenata, a od novca koji se ubire po osnovu korištenja šumskih resursa u državnom vlasništvu, njima je omogućen direktan priljev pripadajućeg dijela, rekao je ministar.
Tijekom zastupničke rasprave o predloženom zakonu, rečeno je da više od 50 posto teritorije Federacije pod šumama i šumskim zemljištem, kao i potreba da se adekvatno zaštiti i gazduje tim izuzetno vrijednim resursom, iziskuju već odavno zakonsko uređenje.
Na ponuđeni zakon izrečene su brojne primjedbe i rečeno da je dobro što je tek u nacrtu jer do konačnog donošenja predstoji javna rasprava, dakle dosta vremena i prilike da se tekst korigira.
Zastupnik sprskog naroda Slaviša Šućur, zagovornik i odranije donošenja zakona o šumama, rekao je da ponuđeni nacrt ima više nedostataka i dodao da samo struka, nikako politika, može pravilno upravljati ovim izuzetnim bogatstvom.
Šumarstvo je već godinama „siroče" u resornom ministarstvu, tvrdi Šućur i zagovara da poljoprivredu i šumarstvo treba razdvojiti kao sadašnje resorne zadatke istog ministarstva kako bi šumarstvo dobilo zasluženi značaj.
U ponuđenom zakonu je trebalo puno jače postaviti ulogu Federalne uprave za šumarstvo, ističe ovaj zastupnik čije je mišljenje da u dosadašnjim županijskim poduzećima nema dovoljno struke i znanja.
- Jedinstvena struktura treba da upravlja šumama, a u njoj i županije te općine mogu naći svoje mjesto - rekao je ovaj zastupnik založivši se za minimalno tromjesečnu javnu raspravu o Nacrtu.
Mišljenje zastupnika hrvatskog naroda Daria Pušića je da bi ponuđeni Nacrt zakona o šumama trebao biti okvirni i da uzme u obzir županijske zakone iz te oblasti, odnosno da županijskim zakonima prepusti nadležnosti upravljanja šumama, a da Federacija bude koordinator županijama u tom smislu.
Poduzeća koja upravljaju šumama treba utemeljiti županijska skupština, a da novac što se ubire po osnovu naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma treba raspodjeljivati u omjeru: 30 posto županijama, 40 posto korisniku i 30 posto općini, dok naknade za počinjene štete treba, po mišljenju ovog zastupnika, da 60 posto pripadaju županijama i 40 posto Federaciji.
Osman Ćatić iz Kluba zastupnika bošnjačkog naroda nada se da će javna rasprava ishoditi boljim rješenjima u konačnom zakonu od ponuđenih. Između ostalog je rekao da Nacrt zakona zanemaruje činjenicu o stečenim pravima sadašnjih gospodarskih društava.
Mirvet Beganović, zastupnik Kluba Hrvata, sugerirao je da u zakonu treba posebno obratiti pažnju na kontrolu i način sječe drvnih sortimenata, dok je Admir Hadžipašić, Bošnjak, rekao da posebno treba zaštititi kestenove šume, a Drago Puzigaća iz reda Srba pozdravio namjeru za donošenje zakona o šumama mada smatra da ponuđeno rješenje "nije najsretnije".
Puzigaća, govoreći o sadašnjem stanju, ističe da su općine s najvećim šumskim resursima među najsiromašnijima usprkos tom velikom bogatstvu na njihovom području jer im je, kaže, oduzeto pravo da koriste odgovarajuće pripadajuće prihode.
