Godina 2018. može se nazvati godinom klimatskih ekstrema za švicarske ledenjake, koji su unatoč zimi s vrlo obilnim snježnim padalinama izgubili čak 2,5 posto volumena uslijed visokih temperatura tijekom proljeća i ljeta, podaci su švicarske Akademije prirodnih znanosti.
Po izvješću Akademije godina 2018. jedna je od rekordnih kada su visoke temperature posrijedi. Njihova izravna posljedica tijekom posljednjih deset godina gubitak je petine volumena švicarskih ledenjaka.
"Do kraja ožujka iznad 2000 metara bilo je više od dvaput više snježnog pokrivača nego što je uobičajeno, a evidentirana visina ledenjaka bila je najviša u posljednjih 20 godina", kažu znanstvenici. No nakon zime, negdje od ožujka uslijedila je neuobičajena suša, piše Hina.
"Prošlo ljeto, po podacima MeteoSuissea, točnije razdoblje od lipnja do kolovoza bilo je najtoplije nakon 2003. i 2015. godine. No razdoblje između travnja i rujna najtoplije je otkad postoje meteorološka mjerenja" u zemlji, ističu.
Na vrhu ledenjaka Weissfluhjoch (2540 m) gdje je smješten švicarski Institut za istraživanje snježnih padalina i lavina, od 17. svibnja do 4. rujna nije palo više od jednog centimetra snijega, a takva pojava ne pamti se od početka mjerenja, preciznije 81 godinu.
Neuobičajeno visoke temperature praćene sušom nisu rezultirale samo "otapanjem golemih količina snijega koji obično napada zimi, a riječ je ponekad i o 5 metara, već i otapanjem ledenog sloja".
"Takvo otapanje snijega i leda dosad je zabilježeno samo jedanput, godine 2003", podsjeća Matthias Huss, dužnosnik švicarskog Ureda za evidenciju glacioloških promjena (GLAMOS) u kojemu se svake godine mjere i analiziraju visina i sastav ledenjaka.
"Godina 2003. i dalje se smatra najgorom za švicarske ledenjake, no 2018. će, čini se ući na popis top 10 najgorih u posljednjih stotinu godina te na popis top 3 za određene ledenjake", kazao je.
Međunarodna grupacija stručnjaka za klimatologiju (GIEC) na prošlotjednom je sastanku ponovno upozorila na alarmantnu brzinu globalnog zagrijavanja, a podaci švicarskih stručnjaka nažalost idu u prilog poznatim podacima, piše Hina.
"Otapanje ledenjaka izravno je povezano s klimatskim promjenama", kazao je Huss. "Ledenjaci su vrlo osjetljivi na povećanje temperatura zraka, a one su jasno povezane s povećanom koncentracijom ugljičnog dioksida u atmosferi", objasnio je.
Ako se globalno zatopljenje nastavi ovim tempom, upozorava Huss, "brojni manji ledenjaci u potpunosti će nestati, a veći ledenjaci će postati još niži jer će se nastaviti otapati."
"Za dvadesetak godina, vjerojatno ćemo se još uvijek moći diviti ledenjacima poput, primjerice Aletscha, najvećeg alpskog ledenjaka u švicarskom kantonu Valais, no nestanak i otapanje ledenjaka globalno će se ubrzavati", upozorio je.
Po izvješću Akademije godina 2018. jedna je od rekordnih kada su visoke temperature posrijedi. Njihova izravna posljedica tijekom posljednjih deset godina gubitak je petine volumena švicarskih ledenjaka.
"Do kraja ožujka iznad 2000 metara bilo je više od dvaput više snježnog pokrivača nego što je uobičajeno, a evidentirana visina ledenjaka bila je najviša u posljednjih 20 godina", kažu znanstvenici. No nakon zime, negdje od ožujka uslijedila je neuobičajena suša, piše Hina.
"Prošlo ljeto, po podacima MeteoSuissea, točnije razdoblje od lipnja do kolovoza bilo je najtoplije nakon 2003. i 2015. godine. No razdoblje između travnja i rujna najtoplije je otkad postoje meteorološka mjerenja" u zemlji, ističu.
Na vrhu ledenjaka Weissfluhjoch (2540 m) gdje je smješten švicarski Institut za istraživanje snježnih padalina i lavina, od 17. svibnja do 4. rujna nije palo više od jednog centimetra snijega, a takva pojava ne pamti se od početka mjerenja, preciznije 81 godinu.
Neuobičajeno visoke temperature praćene sušom nisu rezultirale samo "otapanjem golemih količina snijega koji obično napada zimi, a riječ je ponekad i o 5 metara, već i otapanjem ledenog sloja".
"Takvo otapanje snijega i leda dosad je zabilježeno samo jedanput, godine 2003", podsjeća Matthias Huss, dužnosnik švicarskog Ureda za evidenciju glacioloških promjena (GLAMOS) u kojemu se svake godine mjere i analiziraju visina i sastav ledenjaka.
"Godina 2003. i dalje se smatra najgorom za švicarske ledenjake, no 2018. će, čini se ući na popis top 10 najgorih u posljednjih stotinu godina te na popis top 3 za određene ledenjake", kazao je.
Međunarodna grupacija stručnjaka za klimatologiju (GIEC) na prošlotjednom je sastanku ponovno upozorila na alarmantnu brzinu globalnog zagrijavanja, a podaci švicarskih stručnjaka nažalost idu u prilog poznatim podacima, piše Hina.
"Otapanje ledenjaka izravno je povezano s klimatskim promjenama", kazao je Huss. "Ledenjaci su vrlo osjetljivi na povećanje temperatura zraka, a one su jasno povezane s povećanom koncentracijom ugljičnog dioksida u atmosferi", objasnio je.
Ako se globalno zatopljenje nastavi ovim tempom, upozorava Huss, "brojni manji ledenjaci u potpunosti će nestati, a veći ledenjaci će postati još niži jer će se nastaviti otapati."
"Za dvadesetak godina, vjerojatno ćemo se još uvijek moći diviti ledenjacima poput, primjerice Aletscha, najvećeg alpskog ledenjaka u švicarskom kantonu Valais, no nestanak i otapanje ledenjaka globalno će se ubrzavati", upozorio je.
