Stalna i sve veća poskupljenja osnovnih životnih namirnica i energenata dovela su do toga da je ambijent u kojem žive građani u Bosni i Hercegovini odavno ispod svakog prosjeka.
260 tisuća radnika u Federaciji žive sa mjesečnim primanjima manjim od 650 maraka. Već odavno minimalna plaća od 543 marke, a onda i prosječna od tisuću maraka nisu dovoljne ni za osnovne potrebe, budući da nam je posljednja potrošačka korpa iz ožujka, dosegla cifru od gotovo dvije i pol tisuće maraka. Plaće ne prate poskupljenja, ali je Vlada Federacije predložila novi zakon o minimalnoj plaći kojim bi se plaća povećala sa 543 marke na 722. No, ovaj zakon, kako su zaključili poslodavci, u koliziji je sa Zakonom o radu, Zakonom o zdravstvenom osiguranju te zakonima o doprinosima i porezu na dohodak, pa ga je neophodno prepraviti.
"Dogovor je da u narednih 10 dana sindikat i poslodavci sjednu i da pokušamo usuglasiti te zakone, da bar raspravimo i da onda u naredna dva do tri tjedna najviše zakažemo sjednicu ESV, gdje bi raspravljali o svim tim zakonima u jednom paketu", kazao je Adnan Smailbegović iz Udruženja poslodavaca FBiH.
Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine traži izmjenu uredbe o izračunavanju i metodologiji usklađivanja najniže plaće u Federaciji kako bi je mogli uskladiti sa indeksom rasta cijena. Osnovne zamjerke sindikata na ovaj zakon, između ostalog, odnose se na činjenicu da je institut usklađivanja plaća ostao promjenljiv. Smatraju da je 1. siječanj 2023. godine dalek rok za primjenu zakona o minimalnoj plaći, budući da nas čeka, kako su rekli, galopirajuća inflacija.
"Šta će značiti 722 marke, to zaista ne znamo, ni kolika će biti kupovna moć. Ona će ona biti nominalno veća, ova će plaća biti nedovoljna jer znamo što inflacija može učiniti, a deset mjeseci nas čeka ova kriza sa kompletnim ovim energetskim sektorom", dodaje Mevludin Bektić ispred Saveza samostalnih sindikata.
Minimalna plaća se može povećati samo ako se smanji fiskalno opterećenje na rad - što je najveći problem domaćeg fiskalnog sistema i razlog niskih plata, visoke nezaposlenosti i odlaska radnika, poručuju ekonomisti. Naglašavaju da u narednom periodu plaće neće značajnije rasti jer svijet ulazi u takozvano stanje stagflacije.
"U slučaju nepovećanja plaća u privatnom sektoru oni su daleko spremniji tražiti posao negdje drugo. To je problem za naše kompanije i vraćam se na tu stagflaciju i ovo može biti veliki problem za privatan sektor u našoj zemlji, razumijevajući da smo imali problema sa našim izvoznicima i generalno da naše kompanije imaju problema sa uvozom materijala", istaknuo je ekonomist Admir Čavalić.
Politički analitičari poručuju da nije ni čudo što smo sve siromašniji kada se političari umjesto interesima građana, godinama bave samo prepucavanjima i optuživanjima.
"Oni su godine i godine našeg života potrošili na političkim prepucavanjima, upravo na proizvodnji straha jedni od drugih, a da je izostao konkretan plan koji će doprinijeti blagostanju životnog standarda", naglasila je politička analitičarka Tanja Topić.
Bosna i Hercegovina se od visoke inflacije može zaštititi oslobađanjem privrede od poreza, omogućavanjem više uvoza sirovine i materijala za kompanije, te osiguranjem socijalnih programa što bi zaštitilo barem 20 posto populacije, piše BHRT.
260 tisuća radnika u Federaciji žive sa mjesečnim primanjima manjim od 650 maraka. Već odavno minimalna plaća od 543 marke, a onda i prosječna od tisuću maraka nisu dovoljne ni za osnovne potrebe, budući da nam je posljednja potrošačka korpa iz ožujka, dosegla cifru od gotovo dvije i pol tisuće maraka. Plaće ne prate poskupljenja, ali je Vlada Federacije predložila novi zakon o minimalnoj plaći kojim bi se plaća povećala sa 543 marke na 722. No, ovaj zakon, kako su zaključili poslodavci, u koliziji je sa Zakonom o radu, Zakonom o zdravstvenom osiguranju te zakonima o doprinosima i porezu na dohodak, pa ga je neophodno prepraviti.
"Dogovor je da u narednih 10 dana sindikat i poslodavci sjednu i da pokušamo usuglasiti te zakone, da bar raspravimo i da onda u naredna dva do tri tjedna najviše zakažemo sjednicu ESV, gdje bi raspravljali o svim tim zakonima u jednom paketu", kazao je Adnan Smailbegović iz Udruženja poslodavaca FBiH.
Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine traži izmjenu uredbe o izračunavanju i metodologiji usklađivanja najniže plaće u Federaciji kako bi je mogli uskladiti sa indeksom rasta cijena. Osnovne zamjerke sindikata na ovaj zakon, između ostalog, odnose se na činjenicu da je institut usklađivanja plaća ostao promjenljiv. Smatraju da je 1. siječanj 2023. godine dalek rok za primjenu zakona o minimalnoj plaći, budući da nas čeka, kako su rekli, galopirajuća inflacija.
"Šta će značiti 722 marke, to zaista ne znamo, ni kolika će biti kupovna moć. Ona će ona biti nominalno veća, ova će plaća biti nedovoljna jer znamo što inflacija može učiniti, a deset mjeseci nas čeka ova kriza sa kompletnim ovim energetskim sektorom", dodaje Mevludin Bektić ispred Saveza samostalnih sindikata.
Minimalna plaća se može povećati samo ako se smanji fiskalno opterećenje na rad - što je najveći problem domaćeg fiskalnog sistema i razlog niskih plata, visoke nezaposlenosti i odlaska radnika, poručuju ekonomisti. Naglašavaju da u narednom periodu plaće neće značajnije rasti jer svijet ulazi u takozvano stanje stagflacije.
"U slučaju nepovećanja plaća u privatnom sektoru oni su daleko spremniji tražiti posao negdje drugo. To je problem za naše kompanije i vraćam se na tu stagflaciju i ovo može biti veliki problem za privatan sektor u našoj zemlji, razumijevajući da smo imali problema sa našim izvoznicima i generalno da naše kompanije imaju problema sa uvozom materijala", istaknuo je ekonomist Admir Čavalić.
Politički analitičari poručuju da nije ni čudo što smo sve siromašniji kada se političari umjesto interesima građana, godinama bave samo prepucavanjima i optuživanjima.
"Oni su godine i godine našeg života potrošili na političkim prepucavanjima, upravo na proizvodnji straha jedni od drugih, a da je izostao konkretan plan koji će doprinijeti blagostanju životnog standarda", naglasila je politička analitičarka Tanja Topić.
Bosna i Hercegovina se od visoke inflacije može zaštititi oslobađanjem privrede od poreza, omogućavanjem više uvoza sirovine i materijala za kompanije, te osiguranjem socijalnih programa što bi zaštitilo barem 20 posto populacije, piše BHRT.
