Indijska prijestolnica Delhi već tjednima je pod udarom snažnog toplinskog vala, a temperature redovito premašuju 40 Celzijevih stupnjeva.
Iako aplikacije za vremensku prognozu upozoravaju da je stvarni osjećaj vrućine uvijek nekoliko stupnjeva viši, pravo stanje na ulicama grada otkriva još drastičniju sliku. Dok je Indijski meteorološki zavod (IMD) prošlog utorka zabilježio maksimalnu dnevnu temperaturu od 43.5°C, mjerenja termalnom kamerom na nekim su lokacijama pokazala da se temperatura površine penje i do 64°C, piše BBC.
Površinske temperature otkrivaju pravu sliku
Ova razlika proizlazi iz metodologije mjerenja. Službeni podaci IMD-a odnose se na temperaturu zraka u standardiziranim uvjetima, dok termalne kamere bilježe temperaturu površina. Tijekom vrućih dana, ceste, beton, vozila i druge izložene površine mogu postati znatno toplije od okolnog zraka.
Visoke površinske temperature pojačavaju toplinu koju ljudsko tijelo upija zračenjem, zbog čega se urbana područja mogu činiti znatno toplijima od službene temperature, osobito ondje gdje nedostaje hlada ili zelenila.
Ekipa na terenu s termalnom kamerom organizacije Greenpeace India posjetila je jedno od najprometnijih gradskih raskrižja odmah iza podneva. Dok je istraživačica Nibedita Saha usmjerila kameru prema zasjenjenim dijelovima ispod nadvožnjaka, očitanje je bilo 42°C. No, kada je kameru okrenula prema motociklistima koji su na semaforu čekali pod izravnim suncem, temperatura se popela na 64°C. Površina asfalta na kojem su stajali mjerila je 61°C, a samo tri metra dalje, u hladu drveta, pala je na 39.8°C.
"Stalna izloženost tako visokim temperaturama može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme", kaže Nibedita i dodaje da ponekad pomak od samo nekoliko metara može pomoći. "Odmah nam je laknulo. To je razlika koju može napraviti samo jedno stablo", dodala je.
Ozbiljni zdravstveni rizici
Pulmolog dr. A Fathahudeen objašnjava da je normalna tjelesna temperatura 37°C te da dugotrajno izlaganje velikoj vrućini može uzrokovati njezin porast. "Kada prijeđe 40°C, tijelo prestaje normalno funkcionirati. Najčešći simptom je toplinska iscrpljenost. Ljudi se prekomjerno znoje, žale se na glavobolje i umor", rekao je. U težim slučajevima, dodaje, može doći do zbunjenosti, vrtoglavice, pa čak i napadaja. "Ako se hitno ne intervenira, može doći do zatajenja više organa, što vodi u smrt", upozorio je.
Kako bi se zaštitili tijekom toplinskog vala, dr. Fathahudeen savjetuje ljudima da piju vodu čak i kada nisu žedni, nose široku i svijetlu odjeću te koriste kišobran. Smatra i da bi vlada trebala izdati preporuku da se rad na otvorenom izbjegava između 10:30 i 15:00 sati.
"Kakav izbor mi siromasi imamo?"
No, to je luksuz koji siromašni stanovnici Delhija nemaju. U blizini gradske znamenitosti Crvene tvrđave, unatoč nesnosnoj vrućini, ulični prodavači postavili su svoje štandove nadajući se kupcima. "Kakav izbor mi siromasi imamo?" pita Sanjana Ben, koja s vrućeg pločnika prodaje suho voće. Termalna kamera zabilježila je temperaturu od oko 40°C na njezinu licu, no na tlu pokraj nje izmjereno je 51.4°C, a samo nekoliko centimetara dalje čak 57°C. "Ponekad mi se zavrti i zamagli mi se pred očima. Kad je tlo jako vruće, malo ustanem. Ali koliko dugo mogu tako, pa opet sjednem", ispričala je za BBC.
Mohammad Mahfouz Alam, koji u blizini prodaje obuću, kaže da olakšanja nema jer se vrućina diže s tla, a sunce nemilosrdno prži odozgo. "Nema spasa ni danju ni noću. Osjećam se bezvoljno, bole me noge. Dolazim kući iscrpljen. Čak ni nakon tuširanja ne mogu spavati. Ventilator puše vrući zrak i samo se prevrćem po krevetu." Primijetio je da su se godišnja doba promijenila. "Postala su nepredvidljivija. Ljeto, zima i kiše više pogađaju nas koji živimo i radimo na ulici." Pokazao je na stablo iza sebe i dodao: "Da nema ovog drveta, bilo bi mi nemoguće biti ovdje. Onog dana kad ovog drveta ne bude, sve će biti gotovo."
Ni u kućama nema spasa od vrućine
Ni u drugim dijelovima grada nije bolje. U pješačkoj zoni Chandni Chowk kameni stupići namijenjeni za odmor posjetitelja bili su neupotrebljivi - na jednom od njih izmjereno je 56.9°C. U četvrti Sundar Nagri, čak i poslije 17 sati, betonska klupa na ulazu u naselje imala je 51.6°C. Ovdje su male betonske kuće zbijene jedna uz drugu, a ulice su toliko uske da jedva prođe jedna osoba.
U jednoj takvoj kući žive brat i sestra Abhishek i Kajal. Posljednja dva tjedna Abhishek za projekt Greenpeacea vodi "dnevnik vrućine", bilježeći kako ekstremne temperature utječu na njih. Ispred njihove kuće kamera je zabilježila 42°C, a unutar dvosobnog doma bilo je tek neznatno hladnije. Na policama blizu zida temperature su se kretale oko 40°C. U kući nema prozora, a mali stropni ventilator samo vrti vrući zrak. "Kad je jako vruće, osjećam mučninu", rekla je Kajal. "Ne možeš izaći van, ne možeš ostati unutra."
Abhishek je pročitao nedavni zapis iz svog dnevnika: "Vrućina ovog tjedna promijenila nam je dnevnu rutinu. Svi se kasno vraćaju kući i nitko ne spava dobro. Ujutro se ventilator gasi tijekom kuhanja i vrućina postaje nepodnošljiva. Mojoj sestri je teško obavljati kućanske poslove. Majka mi izgleda umornije nego ikad." Dani nekako prođu, kaže, ali noći su najteže. "Ošišao sam se, nekoliko puta ustajem da se umijem, skidam majicu, ali i dalje ne mogu spavati. Vani barem ima daška vjetra, a unutra se osjećam kao da stojim pored pećnice."
Iako aplikacije za vremensku prognozu upozoravaju da je stvarni osjećaj vrućine uvijek nekoliko stupnjeva viši, pravo stanje na ulicama grada otkriva još drastičniju sliku. Dok je Indijski meteorološki zavod (IMD) prošlog utorka zabilježio maksimalnu dnevnu temperaturu od 43.5°C, mjerenja termalnom kamerom na nekim su lokacijama pokazala da se temperatura površine penje i do 64°C, piše BBC.
Površinske temperature otkrivaju pravu sliku
Ova razlika proizlazi iz metodologije mjerenja. Službeni podaci IMD-a odnose se na temperaturu zraka u standardiziranim uvjetima, dok termalne kamere bilježe temperaturu površina. Tijekom vrućih dana, ceste, beton, vozila i druge izložene površine mogu postati znatno toplije od okolnog zraka.
Visoke površinske temperature pojačavaju toplinu koju ljudsko tijelo upija zračenjem, zbog čega se urbana područja mogu činiti znatno toplijima od službene temperature, osobito ondje gdje nedostaje hlada ili zelenila.
Ekipa na terenu s termalnom kamerom organizacije Greenpeace India posjetila je jedno od najprometnijih gradskih raskrižja odmah iza podneva. Dok je istraživačica Nibedita Saha usmjerila kameru prema zasjenjenim dijelovima ispod nadvožnjaka, očitanje je bilo 42°C. No, kada je kameru okrenula prema motociklistima koji su na semaforu čekali pod izravnim suncem, temperatura se popela na 64°C. Površina asfalta na kojem su stajali mjerila je 61°C, a samo tri metra dalje, u hladu drveta, pala je na 39.8°C.
"Stalna izloženost tako visokim temperaturama može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme", kaže Nibedita i dodaje da ponekad pomak od samo nekoliko metara može pomoći. "Odmah nam je laknulo. To je razlika koju može napraviti samo jedno stablo", dodala je.
Ozbiljni zdravstveni rizici
Pulmolog dr. A Fathahudeen objašnjava da je normalna tjelesna temperatura 37°C te da dugotrajno izlaganje velikoj vrućini može uzrokovati njezin porast. "Kada prijeđe 40°C, tijelo prestaje normalno funkcionirati. Najčešći simptom je toplinska iscrpljenost. Ljudi se prekomjerno znoje, žale se na glavobolje i umor", rekao je. U težim slučajevima, dodaje, može doći do zbunjenosti, vrtoglavice, pa čak i napadaja. "Ako se hitno ne intervenira, može doći do zatajenja više organa, što vodi u smrt", upozorio je.
Kako bi se zaštitili tijekom toplinskog vala, dr. Fathahudeen savjetuje ljudima da piju vodu čak i kada nisu žedni, nose široku i svijetlu odjeću te koriste kišobran. Smatra i da bi vlada trebala izdati preporuku da se rad na otvorenom izbjegava između 10:30 i 15:00 sati.
"Kakav izbor mi siromasi imamo?"
No, to je luksuz koji siromašni stanovnici Delhija nemaju. U blizini gradske znamenitosti Crvene tvrđave, unatoč nesnosnoj vrućini, ulični prodavači postavili su svoje štandove nadajući se kupcima. "Kakav izbor mi siromasi imamo?" pita Sanjana Ben, koja s vrućeg pločnika prodaje suho voće. Termalna kamera zabilježila je temperaturu od oko 40°C na njezinu licu, no na tlu pokraj nje izmjereno je 51.4°C, a samo nekoliko centimetara dalje čak 57°C. "Ponekad mi se zavrti i zamagli mi se pred očima. Kad je tlo jako vruće, malo ustanem. Ali koliko dugo mogu tako, pa opet sjednem", ispričala je za BBC.
Mohammad Mahfouz Alam, koji u blizini prodaje obuću, kaže da olakšanja nema jer se vrućina diže s tla, a sunce nemilosrdno prži odozgo. "Nema spasa ni danju ni noću. Osjećam se bezvoljno, bole me noge. Dolazim kući iscrpljen. Čak ni nakon tuširanja ne mogu spavati. Ventilator puše vrući zrak i samo se prevrćem po krevetu." Primijetio je da su se godišnja doba promijenila. "Postala su nepredvidljivija. Ljeto, zima i kiše više pogađaju nas koji živimo i radimo na ulici." Pokazao je na stablo iza sebe i dodao: "Da nema ovog drveta, bilo bi mi nemoguće biti ovdje. Onog dana kad ovog drveta ne bude, sve će biti gotovo."
Ni u kućama nema spasa od vrućine
Ni u drugim dijelovima grada nije bolje. U pješačkoj zoni Chandni Chowk kameni stupići namijenjeni za odmor posjetitelja bili su neupotrebljivi - na jednom od njih izmjereno je 56.9°C. U četvrti Sundar Nagri, čak i poslije 17 sati, betonska klupa na ulazu u naselje imala je 51.6°C. Ovdje su male betonske kuće zbijene jedna uz drugu, a ulice su toliko uske da jedva prođe jedna osoba.
U jednoj takvoj kući žive brat i sestra Abhishek i Kajal. Posljednja dva tjedna Abhishek za projekt Greenpeacea vodi "dnevnik vrućine", bilježeći kako ekstremne temperature utječu na njih. Ispred njihove kuće kamera je zabilježila 42°C, a unutar dvosobnog doma bilo je tek neznatno hladnije. Na policama blizu zida temperature su se kretale oko 40°C. U kući nema prozora, a mali stropni ventilator samo vrti vrući zrak. "Kad je jako vruće, osjećam mučninu", rekla je Kajal. "Ne možeš izaći van, ne možeš ostati unutra."
Abhishek je pročitao nedavni zapis iz svog dnevnika: "Vrućina ovog tjedna promijenila nam je dnevnu rutinu. Svi se kasno vraćaju kući i nitko ne spava dobro. Ujutro se ventilator gasi tijekom kuhanja i vrućina postaje nepodnošljiva. Mojoj sestri je teško obavljati kućanske poslove. Majka mi izgleda umornije nego ikad." Dani nekako prođu, kaže, ali noći su najteže. "Ošišao sam se, nekoliko puta ustajem da se umijem, skidam majicu, ali i dalje ne mogu spavati. Vani barem ima daška vjetra, a unutra se osjećam kao da stojim pored pećnice."
