Po mišljenju mnogih promatrača, "ne" znači "skok u nepoznato", s mogućom gospodarskom olujom u Grčkoj, čija bi snaga i rezultat ovisili o stajalištu njezinih europskih partnera.
"U ovom slučaju, situacija je vrlo složena", rekao je Olivier Passet dodajući: Cipras je osnažen, dakle politička kriza u Grčkoj će se vjerojatno smiriti. Ali na razini euroskupine bit će jako teško."
Hoće li grčki partneri pristati na nastavak pregovora?
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker to čini se ne želi i smatra da "ne" znači "ne" Europi. Aleksis Cipras pak vjeruje da će ne izvršiti "snažan pritisak" kako bi se postigao "bolji sporazum".
U slučaju potpunog raskida s eurozonom, teško da bi ECB mogao nastaviti opskrbljivati grčke banke svježim novcem pa bi one bankrotirale.
Da bi ih dokapitalizirala, vlada bi mogla uvesti neku paralelnu valutu, zadužnice. No ona bi brzo izgubila na vrijednosti. Tada bi slijedila galopirajuća inflacija. Štediše bi izgubile svoju ušteđevinu, a Grčka, de facto izvan eurozone, utonula bi u kaos.
Bi li Europljani dopustili da jedna država tako propadne, a da ne reagiraju?
Vivien Pertusot, znanstvenica s Francuskog instituta za međunarodne odnose, smatra da je to malo vjerojatno zbog političkih i ekonomskih rizika za cijelu eurozonu.
Atena i njezini vjerovnici možda bi mogli tada pokopati svoje razlike i pronaći zajednički jezik. "Kakav god bio rezultat referenduma, u ponedjeljak će biti postignut dogovor, u to sam u potpunosti i apsolutno uvjeren", rekao je u subotu Varufakis.
"Europljani će se u tom slučaju morati dogovoriti o čemu će pregovarati, što neće biti jednostavno", napominje Pertusot.
A ako Grci zaista napuste euro...
U slučaju da Grčka napusti euro, vlada bi trebala uvesti novu (staru) valutu, koja bi, prema procjenama analitičara odmah počela snažno slabiti u odnosu na euro.
Bankarski sustav bio bi u još težoj situaciji nego što je sada, kamatne stope snažno bi porasle a mnoge tvrtke završile bi u bankrotu.
Prema ranijim procjenama njemačkog Commerzbanka, slabljenje nove grčke valute uzrokovalu bi dodatni rast javnog duga na 230 posto BDP-a.
Izlazak iz eurozone dugoročno bi mogao donijeti i neke pozitivne efekte. Grčki izvoz i turizam postali bi znatno konkurentniji odnosno jeftiniji. Na primjer, slabljenje valute bila prilika za ponovno oživljavanje grčke tekstilne industrije, koja je propala prije nekoliko godina. (Hina)
"U ovom slučaju, situacija je vrlo složena", rekao je Olivier Passet dodajući: Cipras je osnažen, dakle politička kriza u Grčkoj će se vjerojatno smiriti. Ali na razini euroskupine bit će jako teško."
Hoće li grčki partneri pristati na nastavak pregovora?
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker to čini se ne želi i smatra da "ne" znači "ne" Europi. Aleksis Cipras pak vjeruje da će ne izvršiti "snažan pritisak" kako bi se postigao "bolji sporazum".
U slučaju potpunog raskida s eurozonom, teško da bi ECB mogao nastaviti opskrbljivati grčke banke svježim novcem pa bi one bankrotirale.
Da bi ih dokapitalizirala, vlada bi mogla uvesti neku paralelnu valutu, zadužnice. No ona bi brzo izgubila na vrijednosti. Tada bi slijedila galopirajuća inflacija. Štediše bi izgubile svoju ušteđevinu, a Grčka, de facto izvan eurozone, utonula bi u kaos.
Bi li Europljani dopustili da jedna država tako propadne, a da ne reagiraju?
Vivien Pertusot, znanstvenica s Francuskog instituta za međunarodne odnose, smatra da je to malo vjerojatno zbog političkih i ekonomskih rizika za cijelu eurozonu.
Atena i njezini vjerovnici možda bi mogli tada pokopati svoje razlike i pronaći zajednički jezik. "Kakav god bio rezultat referenduma, u ponedjeljak će biti postignut dogovor, u to sam u potpunosti i apsolutno uvjeren", rekao je u subotu Varufakis.
"Europljani će se u tom slučaju morati dogovoriti o čemu će pregovarati, što neće biti jednostavno", napominje Pertusot.
A ako Grci zaista napuste euro...
U slučaju da Grčka napusti euro, vlada bi trebala uvesti novu (staru) valutu, koja bi, prema procjenama analitičara odmah počela snažno slabiti u odnosu na euro.
Bankarski sustav bio bi u još težoj situaciji nego što je sada, kamatne stope snažno bi porasle a mnoge tvrtke završile bi u bankrotu.
Prema ranijim procjenama njemačkog Commerzbanka, slabljenje nove grčke valute uzrokovalu bi dodatni rast javnog duga na 230 posto BDP-a.
Izlazak iz eurozone dugoročno bi mogao donijeti i neke pozitivne efekte. Grčki izvoz i turizam postali bi znatno konkurentniji odnosno jeftiniji. Na primjer, slabljenje valute bila prilika za ponovno oživljavanje grčke tekstilne industrije, koja je propala prije nekoliko godina. (Hina)
