Ministar pravde Bosne i Hercegovine Josip Grubeša (HDZ) izjavio je danas da je na sastanku ministara pravde BiH i Hrvatske 1. lipnja 2021. godine izražena je volja za zaključivanjem ugovora o imovinsko-pravnim odnosima, te su se strane obavezale pokrenuti proceduru njegovog zaključivanja nakon što Hrvatska odgovori na inicijativu Ministarstva pravde BiH.
U odgovoru na pitanje poslanika SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Halida Genjca na zajedničkoj sjednici oba doma PSBiH, Grubeša je podsjetio da je Ministarstvo pravde BiH 4. rujna 2018. godine uputilo inicijativu Ministarstvu pravosuđa Hrvatske u vezi nastavka pregovora oko zaključivanja ugovora o imovinsko-pravnim odnosima, ali na tu inicijativu još nije odgovoreno.
Istakao je da su pregovori između delegacija BiH i Hrvatske o zaključivanju ugovora počeli 1997. godine i da su okončani 2005. godine bez potpisanog ugovora.
- Od 2005. do danas bilo je više inicijativa od BiH radi usklađivanja stavova o pitanju sadržaja ugovora, na koje nije odgovarano s hrvatske strane. Potom je u ožujku 2006. godine u Zagrebu održan sastanak državnih delegacija na kojem je ponovo razmatrano pitanje ugovora o imovinsko-pravnim odnosima, a s bh. strane istaknuto je da je sporno stanarsko pravo i zamjena imovine izbjeglica iz Hrvatske u BiH - naveo je Grubeša.
Dodao je da je hrvatska strana iznijela stav kako stanarsko pravo nije imovinsko pravo i da ne može biti predmet tog ugovora, što potvrđuju sudska praksa u Hrvatskoj i odluke Europskog suda za ljudska prava.
- Predstavnici Vlade Hrvatske tom prilikom su se obavezali da će Vijeću ministara BiH uputiti pismo s jasnim stavovima i prijedlozima koje do danas nije dostavljeno - naglasio je Grubeša.
U odgovoru na pitanje poslanika SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Halida Genjca na zajedničkoj sjednici oba doma PSBiH, Grubeša je podsjetio da je Ministarstvo pravde BiH 4. rujna 2018. godine uputilo inicijativu Ministarstvu pravosuđa Hrvatske u vezi nastavka pregovora oko zaključivanja ugovora o imovinsko-pravnim odnosima, ali na tu inicijativu još nije odgovoreno.
Istakao je da su pregovori između delegacija BiH i Hrvatske o zaključivanju ugovora počeli 1997. godine i da su okončani 2005. godine bez potpisanog ugovora.
- Od 2005. do danas bilo je više inicijativa od BiH radi usklađivanja stavova o pitanju sadržaja ugovora, na koje nije odgovarano s hrvatske strane. Potom je u ožujku 2006. godine u Zagrebu održan sastanak državnih delegacija na kojem je ponovo razmatrano pitanje ugovora o imovinsko-pravnim odnosima, a s bh. strane istaknuto je da je sporno stanarsko pravo i zamjena imovine izbjeglica iz Hrvatske u BiH - naveo je Grubeša.
Dodao je da je hrvatska strana iznijela stav kako stanarsko pravo nije imovinsko pravo i da ne može biti predmet tog ugovora, što potvrđuju sudska praksa u Hrvatskoj i odluke Europskog suda za ljudska prava.
- Predstavnici Vlade Hrvatske tom prilikom su se obavezali da će Vijeću ministara BiH uputiti pismo s jasnim stavovima i prijedlozima koje do danas nije dostavljeno - naglasio je Grubeša.
