U današnjemu dvobroju Večernjega lista objavljen je veliki intervju s dr. sc. Nevenkom Hercegom, predsjednikom Vlade Hercegovačko-neretvanske županije. Pod naslovom ''Izgradili smo stabilnu i sigurnu županiju s jasnim razvojnim putem'' pozicioniran je i na naslovnici tiskovine. Prenosimo ga u cijelosti:
S dr. sc. Nevenkom Hercegom, predsjednikom Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, razgovarali smo o nekoliko aktualnih tema, počevši od konačnoga imenovanja policijskoga ravnatelja Ministarstva unutarnjih poslova HNŽ-a, preko niza drugih političkih, sigurnosnih, socijalnih, obrazovnih i administrativnih tema, do pitanja recesijskih učinaka i, unatoč njima, osjetnoj stabilizaciji županijskih financija.
Nakon gotovo čitavog desetljeća burne trakavice oko dužnosti ravnatelja policije u HNŽ-u, na posljednjoj je sjednici Vlade konačno riješeno i to pitanje koje, zapravo, omogućuje i rješavanje niza administrativnih, za MUP i njegove djelatnike vitalnih tema. Kažu da je vaša uloga bila ključna? Uspjeli ste riješiti to goruće pitanje – ''vrući krumpir'' koji je vas dočekao pri preuzimanju dužnosti?
- Ne krijem ponos što smo, prošlotjednim imenovanjem Roberta Perića za ravnatelja te Ramiza Hasića za zamjenika ravnatelja županijske policije, to doveli do kraja. Postupak je u cijelosti proveden po predviđenomu novom zakonskom obrascu. Naime, Neovisno je skupštinsko povjerenstvo, nakon provedene natječajne procedure, MUP-u odnosno Vladi dostavilo prijedlog s imenima dvaju najuspješnijih kandidata za ravnatelja i jednog za njegova zamjenika. Na sjednici u četvrtak predložio sam jednog za ravnatelja, drugog za zamjenika, što je Vlada i usvojila pripadajućom odlukom. Problem imenovanja ravnatelja policije otpočetka nam je bio jedno od prioritetnih pitanja, a njegovim rješavanjem značajno unaprjeđujemo sigurnosno stanje u Županiji, kao i funkcioniranje samog MUP-a te osiguravamo značajniju nazočnost policijskih snaga na terenu. Ovim smo omogućili i konačno otkočenje procesa popunjavanja više od 250 radnih mjesta nedostajućih policijskih službenika i drugih djelatnika u MUP-u, kao i rješavanje niza kadrovskih i administrativnih pitanja na koja se čeka godinama, poput napredovanja, odnosno tzv. činovanja policijskih djelatnika koji su za to stekli uvjete, a kojima to znači i bolji status i viša primanja. Ukupan je proces, u najmanju ruku, bio složen i iscrpljujući i, zaista, ne krijem taj osjećaj ponosa jer ćemo na ovaj način Vladi u novom sazivu omogućiti rad uz značajno rasterećenje u odnosu na ono s čim smo se bili primorani nositi.
Iz dokumenata proračuna za tekuću godinu i svih njegovih izmjena i dopuna koji su uslijedili stječe se dojam kako ste, unatoč aktualnoj financijsko-energetskoj krizi, poskupljenjima i recesiji, uspjeli stabilizirati županijske financije, ali i osigurati socijalni mir u kontinuiranoj interakciji sa sindikalnim organizacijama?
- Naše su financije uistinu stabilne, uredno ispunjavamo sve preuzete obveze, nismo stvarali nova zaduženja, a uhvatili smo se ukoštac sa svim naslijeđenim problemima, u smislu vrlo opterećujućih potraživanja po sudskim presudama i sl. Proračun je fluidan jer imamo izmirene sve kratkoročne obveze, a dugovanja koja saniramo su, kažem, naslijeđena i značajno smanjena u odnosu na ono stanje koje smo preuzeli 2015. godine. Odgovornim planiranjem i domaćinskim gospodarenjem zadržali smo socijalnu, ali i uspjeli postići snažnu razvojnu proračunsku dimenziju unatoč svim izazovima. Što se tiče odnosa s našim socijalnim partnerima, s jednim iznimnim zadovoljstvom uvijek ističem kako imamo potpisane sve granske kolektivne ugovore i stalan, konstruktivan dijalog kroz svih osam godina mandata. Vlada je pokazala sluh i razumijevanje za sve probleme te napravila vidljive pomake u socijalnim odnosima i poboljšanju i prava kao i životnog i radnog standarda svih proračunskih korisnika, kako kroz povećanje osobnih dohodaka tako i kroz rješavanje niza statusnih i drugih pitanja koje utvrđuju sekundarna prava iz radno-pravnih odnosa. Svima smo, dakle, uspjeli podići plaće te osigurati i niz dopunskih prava po traženjima sindikalnih organizacija. Pojedinim korisnicima proračuna povećanje plaće, uz povećanje pratećih naknada, znači čak 50-postotno povećanje ukupnih mjesečnih primanja. Nedavno smo korigirali i iznose toplih obroka, ispravili smo dugogodišnje nepravde u radno-pravnim statusima, ponajviše kada je riječ o sustavu obrazovanja, riješili pitanje naknada za prijevoz, uspjeli sačuvati sva radna mjesta. Sve to i unatoč aktualnim globalnim izazovima zdravstveno-sigurnosno-financijske prirode. Mogu zaključiti kako, kao Vlada, imamo uzoran odnos sa sindikatima, za primjer drugima.
Uz kontinuiranu potporu studentima, kroz stipendije i subvencije, te dinamičan vježbenički program, Vlada je ove godine napravila iskorak i nabavom besplatnih školskih udžbenika, potporama rodiljama i nezaposlenima, mladim znanstvenicima…
- I tu smo pokazali maksimalnu socijalnu osjetljivost, osiguravši besplatne školske udžbenike za sve učenike u osnovnim školama u HNŽ-u, njih više od 16 tisuća u svih devet razreda osnovnoškolskoga sustava. Time, osim što smo potpomogli naše mlade obitelji s djecom, u potpunosti smo rasteretili naše jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradove. Također, osigurali smo, u okolnostima sveopćega poremećaja na tržištima, jednokratnu potporu nezaposlenima s evidencije naše Službe za zapošljavanje, a nedavno i za 5500 zaposlenih korisnika županijskoga proračuna. Majkama-rodiljama ćemo, umjesto dosadašnjih šest, novčanu potporu isplaćivati punih dvanaest mjeseci, dakle, udvostručena je. Prvi smo pokrenuli programe potpore mladim znanstvenicima, a poznato je kako je na ''leđima'' ove županije počivaju najveća novčana izdvajanja za niz središnjih nacionalnih, sveučilišnih, zdravstvenih, kulturnih, prosvjetnih, medijskih, sportskih i drugih institucija. Kontinuirano provodimo programe primanja vježbenika, osiguravajući mladim ljudima prvo radno iskustvo, a ovim aktualnim natječajem, u uredima Vlade i županijskih tijela uprave više od 1000 mladih odradit će taj vrijedni vježbenički staž. Godinama već pružamo potporu studentima kroz stipendije i subvencije smještaja koje smo, također, uvećali za razdoblje od sljedeće akademske godine.
Stipendirate sve studente koji se jave na javni natječaj?
- To je točno. Ova županija, i na to sam jako ponosan, u program stipendiranja uzima sve studente koji se prijave i zadovolje uvjete javnoga natječaja, a obuhvatili smo dosad više od 2700 studenata s prostora cjelokupnoga HNŽ-a, dakle, iz svih naših gradova i općina, od Rame i Konjica, do Neuma i Ravnoga. Šaljemo poruku maksimalne opredijeljenosti da proaktivnom politikom utječemo na potporu i razvitak visokoga obrazovanja te poboljšavamo uvjete studentskoga i sveučilišnoga standarda. Sve to na tragu je, pak, širega plana demografske obnove i zadržavanja mladih na ovim prostorima, uz nezaobilazan rast i razvitak kroz osiguranje stalnoga poboljšanja općega standarda i života te obrazovanja i rada.
Pružili ste snažnu potporu zdravstvenom sustavu i brojnim projektima, ali i potpunim financiranjem višemilijunskih kredita za izgradnju i opremanje naših bolničkih ustanova, među kojima se svakako ističe dugoočekivana Klinika za dječje bolesti SKB-a Mostar?
- Javnosti je, vjerujem, dobro poznato kako je Vlada HNŽ-a u cijelosti na sebe preuzela 32 milijuna KM težak kredit Saudijskoga fonda za razvitak, namijenjen je za izgradnju i obnovu svih triju bolnica u našoj županiji, dakle, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića i Opće bolnice Konjic. Nedavno su nas ravnatelji tih triju bolničkih ustanova, dr. Ante Kvesić, dr. Zlatko Guzin i dr. Dženan Lepar, informirali o realiziranju projekata financiranih kreditom Saudijskoga fonda, ali i o poteškoćama s kojima se susreću zbog snažnih poremećaja na tržištu i drastičnoga porasta cijena. Na tome smo tragu, na posljednjoj sjednici Vlade, 27. listopada, raspravljali o dodatnom kreditnom zaduženju kod Razvojne banke FBiH u iznosu od 15 milijuna KM, želeći osigurati uspješno okončanje izgradnje i opremanja Klinike za dječje bolesti - Pedijatrije SKB-a Mostar te dovršetak izgradnje, obnove i opremanja više odjela drugih dviju bolnica. Potpuno smo posvećeni tomu da završetak tih projekata ne smije biti doveden u pitanje. Izgradnja i opremanje tih bolnica od iznimne je važnosti za sve žitelje HNŽ-a, ali i prostora koji ovim ustanovama gravitiraju (ne zaboravimo da SKB-u Mostar gravitiraju pacijenti iz triju susjednih županija). Vlada je zato odlučila poduzeti sve potrebne radnje kako bi osigurala dodatnih 15 milijuna KM, o čemu ćemo se konačno izjasniti ubrzo, na jednoj od sljedećih sjednica.
Nije to jedini način na koji pružate potporu i županijskom i zdravstvu jedinica lokalne samouprave?
- Prošloga smo tjedna rasporedili pet novih vozila hitne pomoći koje smo nabavili za potrebe domova zdravlja u Čapljini, Čitluku, Konjicu, Mostaru i Stocu. Ujedno je usvojen i zaključak da, pri izradi proračuna za 2023. godinu, u skladu s mogućnostima i potrebama domova zdravlja, budu planirana sredstva za nabavu vozila hitne pomoći i za domove zdravlja u ostalim gradovima i općinama HNŽ-a. Nije to prvi put da, uz višestruko povećanje životnoga standarda naših liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika, povećanjem osobnih dohodaka i drugih prava iz novih kolektivnih ugovora, pružamo ovakve oblike potpore našim zdravstvenim ustanovama i primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. I ne samo njima jer redovito vozilima i opremom opskrbljujemo vatrogasna društva i ispostave civilne zaštite po općinama i gradovima, obnavljamo javne objekte diljem županije… Ali, pozvali smo javno naše gradove i općine da se i sami aktivnije uključe u opremanje žurnih službi, u energetske obnove javnih objekata, u primanje većega broja vježbenika, stipendiranje studenata, stimuliranje razvitka našega obrazovanja i demografske obnove.
Spomenuli ste energetsku obnovu javnih objekata. Više ste puta isticali kako je HNŽ svojevrsni predvodnik na tome planu u cjelokupnoj FBiH?
- Možemo se podičiti svime dosad učinjenim u sklopu projekta energetske učinkovitosti. Premda smo se, našim dolaskom, dakle, 2015. godine, relativno kasno uključili u ove procese u odnosu na druge županije u FBiH, Vlada HNŽ-a zaista jest postala svojevrsnom predvodnicom na prostoru cijele Federacije. Obnovili smo otprilike 40 javnih objekata na prostoru cijele županije. Riječ je, dominantno, o zgradama osnovnih i srednjih škola, potom domova zdravlja, policijskim i sudskim objektima, objektima kulturne baštine, itd. Naš je konačni cilj energetski obnoviti sve javne objekte u HNŽ-u i raduje me što mogu kazati kako smo nadomak njegovu ostvarenju. Vlada u projekt energetske učinkovitosti ulaže značajna financijska, proračunska, donatorska i kreditna sredstva. Prošloga smo tjedna, u nastavku njegove provedbe, potpisali ugovore za dovršetak započetih radova na Domu zdravlja Čitluk i Centru za kulturu pri Narodnom univerzitetu Konjic, ali smo sklopili i ugovor za obnovu i ''utopljavanje'' Županijskoga suda Mostar koji je zaštićen kao spomenik kulture koji datira iz austrougarskoga razdoblja, što usložnjava sam pristup njegovoj obnovi. To je jedna od naših krajnje reprezentativnih zgrada i raduje me što je, nakon što smo obnovili i ‘’utoplili’’ i županijsku Skupštinu, i zgrada Županijskoga suda došla na red. Uskoro ide obnova, nadgradnja i prenamjena hotela ''Ero'' za zgradu vlade HNŽ-a, za što smo osigurali početna sredstva i od Grada dobili urbanističku suglasnost. Čim dobijemo građevinsko odobrenje, krećemo s radovima.
Objekti koje obnavljate uglavnom nisu u vlasništvu Županije?
- Tako je. Dominantno su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, ali je Vlada HNŽ-a velikodušno preuzela tu obvezu na sebe, pruživši i na taj način značajnu potporu našim gradovima i općinama. Osim što smo time zaštitili te energetski i životno primjetno unaprijedili cjelokupan prostor HNŽ-a, ostvarili smo i uštede proračunskih sredstava. Premda te aktivnosti iziskuju značajna financijska sredstva i izniman pregovarački, organizacijski, koordinacijski i provedbeni napor, svjesni smo kako ulaganje u energetsku obnovu javnih objekata prati njihovu energetsku, ekonomsku i okolišnu opravdanost kroz vrijeme. Na osobit način ističem kako su ta ulaganja jedan od najboljih oblika ulaganja u zaštitu okoliša jer prostor u kojem živimo moramo čuvati i očuvati. Međutim, ne smije se gubiti iz vida i druga vrsta značaja obnove i unaprjeđenja naših javnih objekata, gdje u prvom redu mislim na škole, školske dvorane i domove zdravlja, ali i na druge značajne institucije i ustanove za svakodnevno funkcioniranje naših života. ''Utopljavanje'' i ambijentalno uređenje naših sredina, poglavito onih urbanih, značajno podiže standard boravka i rada u njima, uvjete za izvođenje nastavnoga procesa, uvjete za liječenje, uvjete za obavljanje administrativno-upravnih poslova, itd. Sve to podiže i razinu kvalitete življenja u našim gradovima i općinama, odnosno djeluje i na smanjenje trenda iseljavanja, čime izravno doprinosimo našim nastojanjima u očuvanju i unaprjeđenju postojeće demografske slike HNŽ-a.
Dali ste veliki značaj i donošenju strateških dokumenata HNŽ-a?
- Na to smo stavili snažan naglasak. Donijeli smo prvu multidisciplinarnu i multisektorsku krovnu strategiju razvitka HNŽ-a, kao i prvi županijski prostorni plan koji je temelj za snažnije privlačenje investitora, jačanje gospodarstva i apliciranje projekata na natječaje financirane iz EU fondova. Nakon dosta složenoga rada na izradbi strategije, u koji smo uključili brojne stručnjake i dionike iz različnih područja vlasti i šire društvene zajednice, sada imamo izvrstan osnovni dokument za izradbu sektorskih strategija, dokumenta okvirnoga proračuna, proračuna i programa naših javnih investicija… Temeljna strategijska načela su gospodarska i okolišna održivost i socijalna uključenost te sveza s ostalim planskim dokumentima, od onih na županijskoj razini do strategije Europa 2020 i nove EU strategije. Također, planirane su aktivnosti, instrumenti i mjere usmjereni na stvaranje prepoznatljive, poduzetne i privlačne županije, a ostajemo i do kraja opredijeljeni realizaciji prekograničnih i transnacionalnih projekata, što poimam i kao jednu od najsnažnijih potvrda predanosti Vlade HNŽ-a europskom putu ove zemlje i prepoznavanju HNŽ-a kao pouzdane i poželjne partnerice za ulaganja u njezin rast, razvitak i prosperitet.
S dr. sc. Nevenkom Hercegom, predsjednikom Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, razgovarali smo o nekoliko aktualnih tema, počevši od konačnoga imenovanja policijskoga ravnatelja Ministarstva unutarnjih poslova HNŽ-a, preko niza drugih političkih, sigurnosnih, socijalnih, obrazovnih i administrativnih tema, do pitanja recesijskih učinaka i, unatoč njima, osjetnoj stabilizaciji županijskih financija.
Nakon gotovo čitavog desetljeća burne trakavice oko dužnosti ravnatelja policije u HNŽ-u, na posljednjoj je sjednici Vlade konačno riješeno i to pitanje koje, zapravo, omogućuje i rješavanje niza administrativnih, za MUP i njegove djelatnike vitalnih tema. Kažu da je vaša uloga bila ključna? Uspjeli ste riješiti to goruće pitanje – ''vrući krumpir'' koji je vas dočekao pri preuzimanju dužnosti?
- Ne krijem ponos što smo, prošlotjednim imenovanjem Roberta Perića za ravnatelja te Ramiza Hasića za zamjenika ravnatelja županijske policije, to doveli do kraja. Postupak je u cijelosti proveden po predviđenomu novom zakonskom obrascu. Naime, Neovisno je skupštinsko povjerenstvo, nakon provedene natječajne procedure, MUP-u odnosno Vladi dostavilo prijedlog s imenima dvaju najuspješnijih kandidata za ravnatelja i jednog za njegova zamjenika. Na sjednici u četvrtak predložio sam jednog za ravnatelja, drugog za zamjenika, što je Vlada i usvojila pripadajućom odlukom. Problem imenovanja ravnatelja policije otpočetka nam je bio jedno od prioritetnih pitanja, a njegovim rješavanjem značajno unaprjeđujemo sigurnosno stanje u Županiji, kao i funkcioniranje samog MUP-a te osiguravamo značajniju nazočnost policijskih snaga na terenu. Ovim smo omogućili i konačno otkočenje procesa popunjavanja više od 250 radnih mjesta nedostajućih policijskih službenika i drugih djelatnika u MUP-u, kao i rješavanje niza kadrovskih i administrativnih pitanja na koja se čeka godinama, poput napredovanja, odnosno tzv. činovanja policijskih djelatnika koji su za to stekli uvjete, a kojima to znači i bolji status i viša primanja. Ukupan je proces, u najmanju ruku, bio složen i iscrpljujući i, zaista, ne krijem taj osjećaj ponosa jer ćemo na ovaj način Vladi u novom sazivu omogućiti rad uz značajno rasterećenje u odnosu na ono s čim smo se bili primorani nositi.
Iz dokumenata proračuna za tekuću godinu i svih njegovih izmjena i dopuna koji su uslijedili stječe se dojam kako ste, unatoč aktualnoj financijsko-energetskoj krizi, poskupljenjima i recesiji, uspjeli stabilizirati županijske financije, ali i osigurati socijalni mir u kontinuiranoj interakciji sa sindikalnim organizacijama?
- Naše su financije uistinu stabilne, uredno ispunjavamo sve preuzete obveze, nismo stvarali nova zaduženja, a uhvatili smo se ukoštac sa svim naslijeđenim problemima, u smislu vrlo opterećujućih potraživanja po sudskim presudama i sl. Proračun je fluidan jer imamo izmirene sve kratkoročne obveze, a dugovanja koja saniramo su, kažem, naslijeđena i značajno smanjena u odnosu na ono stanje koje smo preuzeli 2015. godine. Odgovornim planiranjem i domaćinskim gospodarenjem zadržali smo socijalnu, ali i uspjeli postići snažnu razvojnu proračunsku dimenziju unatoč svim izazovima. Što se tiče odnosa s našim socijalnim partnerima, s jednim iznimnim zadovoljstvom uvijek ističem kako imamo potpisane sve granske kolektivne ugovore i stalan, konstruktivan dijalog kroz svih osam godina mandata. Vlada je pokazala sluh i razumijevanje za sve probleme te napravila vidljive pomake u socijalnim odnosima i poboljšanju i prava kao i životnog i radnog standarda svih proračunskih korisnika, kako kroz povećanje osobnih dohodaka tako i kroz rješavanje niza statusnih i drugih pitanja koje utvrđuju sekundarna prava iz radno-pravnih odnosa. Svima smo, dakle, uspjeli podići plaće te osigurati i niz dopunskih prava po traženjima sindikalnih organizacija. Pojedinim korisnicima proračuna povećanje plaće, uz povećanje pratećih naknada, znači čak 50-postotno povećanje ukupnih mjesečnih primanja. Nedavno smo korigirali i iznose toplih obroka, ispravili smo dugogodišnje nepravde u radno-pravnim statusima, ponajviše kada je riječ o sustavu obrazovanja, riješili pitanje naknada za prijevoz, uspjeli sačuvati sva radna mjesta. Sve to i unatoč aktualnim globalnim izazovima zdravstveno-sigurnosno-financijske prirode. Mogu zaključiti kako, kao Vlada, imamo uzoran odnos sa sindikatima, za primjer drugima.
Uz kontinuiranu potporu studentima, kroz stipendije i subvencije, te dinamičan vježbenički program, Vlada je ove godine napravila iskorak i nabavom besplatnih školskih udžbenika, potporama rodiljama i nezaposlenima, mladim znanstvenicima…
- I tu smo pokazali maksimalnu socijalnu osjetljivost, osiguravši besplatne školske udžbenike za sve učenike u osnovnim školama u HNŽ-u, njih više od 16 tisuća u svih devet razreda osnovnoškolskoga sustava. Time, osim što smo potpomogli naše mlade obitelji s djecom, u potpunosti smo rasteretili naše jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradove. Također, osigurali smo, u okolnostima sveopćega poremećaja na tržištima, jednokratnu potporu nezaposlenima s evidencije naše Službe za zapošljavanje, a nedavno i za 5500 zaposlenih korisnika županijskoga proračuna. Majkama-rodiljama ćemo, umjesto dosadašnjih šest, novčanu potporu isplaćivati punih dvanaest mjeseci, dakle, udvostručena je. Prvi smo pokrenuli programe potpore mladim znanstvenicima, a poznato je kako je na ''leđima'' ove županije počivaju najveća novčana izdvajanja za niz središnjih nacionalnih, sveučilišnih, zdravstvenih, kulturnih, prosvjetnih, medijskih, sportskih i drugih institucija. Kontinuirano provodimo programe primanja vježbenika, osiguravajući mladim ljudima prvo radno iskustvo, a ovim aktualnim natječajem, u uredima Vlade i županijskih tijela uprave više od 1000 mladih odradit će taj vrijedni vježbenički staž. Godinama već pružamo potporu studentima kroz stipendije i subvencije smještaja koje smo, također, uvećali za razdoblje od sljedeće akademske godine.
Stipendirate sve studente koji se jave na javni natječaj?
- To je točno. Ova županija, i na to sam jako ponosan, u program stipendiranja uzima sve studente koji se prijave i zadovolje uvjete javnoga natječaja, a obuhvatili smo dosad više od 2700 studenata s prostora cjelokupnoga HNŽ-a, dakle, iz svih naših gradova i općina, od Rame i Konjica, do Neuma i Ravnoga. Šaljemo poruku maksimalne opredijeljenosti da proaktivnom politikom utječemo na potporu i razvitak visokoga obrazovanja te poboljšavamo uvjete studentskoga i sveučilišnoga standarda. Sve to na tragu je, pak, širega plana demografske obnove i zadržavanja mladih na ovim prostorima, uz nezaobilazan rast i razvitak kroz osiguranje stalnoga poboljšanja općega standarda i života te obrazovanja i rada.
Pružili ste snažnu potporu zdravstvenom sustavu i brojnim projektima, ali i potpunim financiranjem višemilijunskih kredita za izgradnju i opremanje naših bolničkih ustanova, među kojima se svakako ističe dugoočekivana Klinika za dječje bolesti SKB-a Mostar?
- Javnosti je, vjerujem, dobro poznato kako je Vlada HNŽ-a u cijelosti na sebe preuzela 32 milijuna KM težak kredit Saudijskoga fonda za razvitak, namijenjen je za izgradnju i obnovu svih triju bolnica u našoj županiji, dakle, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića i Opće bolnice Konjic. Nedavno su nas ravnatelji tih triju bolničkih ustanova, dr. Ante Kvesić, dr. Zlatko Guzin i dr. Dženan Lepar, informirali o realiziranju projekata financiranih kreditom Saudijskoga fonda, ali i o poteškoćama s kojima se susreću zbog snažnih poremećaja na tržištu i drastičnoga porasta cijena. Na tome smo tragu, na posljednjoj sjednici Vlade, 27. listopada, raspravljali o dodatnom kreditnom zaduženju kod Razvojne banke FBiH u iznosu od 15 milijuna KM, želeći osigurati uspješno okončanje izgradnje i opremanja Klinike za dječje bolesti - Pedijatrije SKB-a Mostar te dovršetak izgradnje, obnove i opremanja više odjela drugih dviju bolnica. Potpuno smo posvećeni tomu da završetak tih projekata ne smije biti doveden u pitanje. Izgradnja i opremanje tih bolnica od iznimne je važnosti za sve žitelje HNŽ-a, ali i prostora koji ovim ustanovama gravitiraju (ne zaboravimo da SKB-u Mostar gravitiraju pacijenti iz triju susjednih županija). Vlada je zato odlučila poduzeti sve potrebne radnje kako bi osigurala dodatnih 15 milijuna KM, o čemu ćemo se konačno izjasniti ubrzo, na jednoj od sljedećih sjednica.
Nije to jedini način na koji pružate potporu i županijskom i zdravstvu jedinica lokalne samouprave?
- Prošloga smo tjedna rasporedili pet novih vozila hitne pomoći koje smo nabavili za potrebe domova zdravlja u Čapljini, Čitluku, Konjicu, Mostaru i Stocu. Ujedno je usvojen i zaključak da, pri izradi proračuna za 2023. godinu, u skladu s mogućnostima i potrebama domova zdravlja, budu planirana sredstva za nabavu vozila hitne pomoći i za domove zdravlja u ostalim gradovima i općinama HNŽ-a. Nije to prvi put da, uz višestruko povećanje životnoga standarda naših liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika, povećanjem osobnih dohodaka i drugih prava iz novih kolektivnih ugovora, pružamo ovakve oblike potpore našim zdravstvenim ustanovama i primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. I ne samo njima jer redovito vozilima i opremom opskrbljujemo vatrogasna društva i ispostave civilne zaštite po općinama i gradovima, obnavljamo javne objekte diljem županije… Ali, pozvali smo javno naše gradove i općine da se i sami aktivnije uključe u opremanje žurnih službi, u energetske obnove javnih objekata, u primanje većega broja vježbenika, stipendiranje studenata, stimuliranje razvitka našega obrazovanja i demografske obnove.
Spomenuli ste energetsku obnovu javnih objekata. Više ste puta isticali kako je HNŽ svojevrsni predvodnik na tome planu u cjelokupnoj FBiH?
- Možemo se podičiti svime dosad učinjenim u sklopu projekta energetske učinkovitosti. Premda smo se, našim dolaskom, dakle, 2015. godine, relativno kasno uključili u ove procese u odnosu na druge županije u FBiH, Vlada HNŽ-a zaista jest postala svojevrsnom predvodnicom na prostoru cijele Federacije. Obnovili smo otprilike 40 javnih objekata na prostoru cijele županije. Riječ je, dominantno, o zgradama osnovnih i srednjih škola, potom domova zdravlja, policijskim i sudskim objektima, objektima kulturne baštine, itd. Naš je konačni cilj energetski obnoviti sve javne objekte u HNŽ-u i raduje me što mogu kazati kako smo nadomak njegovu ostvarenju. Vlada u projekt energetske učinkovitosti ulaže značajna financijska, proračunska, donatorska i kreditna sredstva. Prošloga smo tjedna, u nastavku njegove provedbe, potpisali ugovore za dovršetak započetih radova na Domu zdravlja Čitluk i Centru za kulturu pri Narodnom univerzitetu Konjic, ali smo sklopili i ugovor za obnovu i ''utopljavanje'' Županijskoga suda Mostar koji je zaštićen kao spomenik kulture koji datira iz austrougarskoga razdoblja, što usložnjava sam pristup njegovoj obnovi. To je jedna od naših krajnje reprezentativnih zgrada i raduje me što je, nakon što smo obnovili i ‘’utoplili’’ i županijsku Skupštinu, i zgrada Županijskoga suda došla na red. Uskoro ide obnova, nadgradnja i prenamjena hotela ''Ero'' za zgradu vlade HNŽ-a, za što smo osigurali početna sredstva i od Grada dobili urbanističku suglasnost. Čim dobijemo građevinsko odobrenje, krećemo s radovima.
Objekti koje obnavljate uglavnom nisu u vlasništvu Županije?
- Tako je. Dominantno su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, ali je Vlada HNŽ-a velikodušno preuzela tu obvezu na sebe, pruživši i na taj način značajnu potporu našim gradovima i općinama. Osim što smo time zaštitili te energetski i životno primjetno unaprijedili cjelokupan prostor HNŽ-a, ostvarili smo i uštede proračunskih sredstava. Premda te aktivnosti iziskuju značajna financijska sredstva i izniman pregovarački, organizacijski, koordinacijski i provedbeni napor, svjesni smo kako ulaganje u energetsku obnovu javnih objekata prati njihovu energetsku, ekonomsku i okolišnu opravdanost kroz vrijeme. Na osobit način ističem kako su ta ulaganja jedan od najboljih oblika ulaganja u zaštitu okoliša jer prostor u kojem živimo moramo čuvati i očuvati. Međutim, ne smije se gubiti iz vida i druga vrsta značaja obnove i unaprjeđenja naših javnih objekata, gdje u prvom redu mislim na škole, školske dvorane i domove zdravlja, ali i na druge značajne institucije i ustanove za svakodnevno funkcioniranje naših života. ''Utopljavanje'' i ambijentalno uređenje naših sredina, poglavito onih urbanih, značajno podiže standard boravka i rada u njima, uvjete za izvođenje nastavnoga procesa, uvjete za liječenje, uvjete za obavljanje administrativno-upravnih poslova, itd. Sve to podiže i razinu kvalitete življenja u našim gradovima i općinama, odnosno djeluje i na smanjenje trenda iseljavanja, čime izravno doprinosimo našim nastojanjima u očuvanju i unaprjeđenju postojeće demografske slike HNŽ-a.
Dali ste veliki značaj i donošenju strateških dokumenata HNŽ-a?
- Na to smo stavili snažan naglasak. Donijeli smo prvu multidisciplinarnu i multisektorsku krovnu strategiju razvitka HNŽ-a, kao i prvi županijski prostorni plan koji je temelj za snažnije privlačenje investitora, jačanje gospodarstva i apliciranje projekata na natječaje financirane iz EU fondova. Nakon dosta složenoga rada na izradbi strategije, u koji smo uključili brojne stručnjake i dionike iz različnih područja vlasti i šire društvene zajednice, sada imamo izvrstan osnovni dokument za izradbu sektorskih strategija, dokumenta okvirnoga proračuna, proračuna i programa naših javnih investicija… Temeljna strategijska načela su gospodarska i okolišna održivost i socijalna uključenost te sveza s ostalim planskim dokumentima, od onih na županijskoj razini do strategije Europa 2020 i nove EU strategije. Također, planirane su aktivnosti, instrumenti i mjere usmjereni na stvaranje prepoznatljive, poduzetne i privlačne županije, a ostajemo i do kraja opredijeljeni realizaciji prekograničnih i transnacionalnih projekata, što poimam i kao jednu od najsnažnijih potvrda predanosti Vlade HNŽ-a europskom putu ove zemlje i prepoznavanju HNŽ-a kao pouzdane i poželjne partnerice za ulaganja u njezin rast, razvitak i prosperitet.
