Hrvatska će u idućih sedam godina maksimalno povlačiti novac iz europskih fondova i usmjeravati ga u manje razvijene dijelove zemlje kako bi se popravio standard građana i prekinulo iseljavanje u inozemstvo, rekla je hrvatska ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak u intervjuu za Hinu.
Htjela bih da u ovom novom sedmogodišnjem razdoblju učinimo korak naprijed za najnerazvijenija područja i da vidimo ulaganja upravo u njih. Bila bih zadovoljna realizacijom operativnih programa koje sam osobno planirala, konkretno u Slavoniji, Baranji i Srijemu, rekla je Tramišak.
Ministrica ističe da EU fondovi mijenjaju Hrvatsku nabolje, u svim njezinim dijelovima.
Voljela bih stoga da njihov utjecaj vidi svaki stanovnik Hrvatske, da se zaustavi negativni demografski trend i da se vrate stanovnici u krajeve iz kojih sada odlaze, dodala je 38-godišnja ministrica.
Europska komisija kohezijskom politikom nastoji smanjiti razlike između razvijenih i nerazvijenih dijelova EU pa je Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2020. godine bila stavila na raspolaganje 10,7 milijardi eura. Hrvatska je ugovarajući razne projekte premašila taj iznos dosegnuvši 115 posto njegove vrijednosti, čime je u samom vrhu EU zajedno s Irskom, Grčkom, Portugalom i Finskom. One su također dogovorile projekte za više novca nego im je odobreno.
Taj ugovoreni višak prijeći će u novo razdoblje koje je počelo 2021. i trajat će do 2027. godine.
Realizaciju tih projekata prenijet ćemo u novo razdoblje, neće biti zastoja. Riječ je o velikim projektima poput željezničke infrastrukture te vodno-komunalnih projekata, rekla je ministrica.
To su projekti veći od 50 milijuna eura. Mali ugovoreni projekti odvijat će se kako je i bilo planirano, a trebaju biti realizirani do kraja 2023. godine.
Vjerujem da do tada možemo realizirati sve ugovorene projekte i tako apsorbirati čitavu financijsku omotnicu, rekla je Tramišak.
I dok je ugovaranje projekata teklo zadovoljavajuće, problem za manje korisnike bila je spora isplata novca na njihove račune. Novac ide iz europskog proračuna preko hrvatske administracije do krajnjih korisnika diljem Hrvatske. Njima je dosad sjelo 50 posto od ukupno 10,7 milijardi eura, pa je Hrvatska pri dnu EU uz Španjolsku, Slovačku i Rumunjsku.
Europska komisija je u listopadu poručila da je problem što u Hrvatskoj dugo traju javne nabave te što hrvatska administracija nameće korisnicima komplicirane procedure.
Te procedure smo rasteretili i javno ih objavili u prosincu pa svaki korisnik zna kako će postupati tijelo koje mu provjerava trošak i aktivnosti. Pojednostavili smo i postupak nabave za poduzetnike. Sada su minimalni uvjeti, kaže Tramišak.
Otkako je preuzela mjesto ministrice u kolovozu, kaže, isplaćeni iznos krajnjim korisnicima porastao je s 33 posto na 50 posto.
Nastavit ćemo s dodatnim pojednostavljenjem procedura, poručila je Tramišak napomenuvši kako “nema zastoja u isplatama”.
(Hina/Foto: Davor Pongracic/Cropix)
Htjela bih da u ovom novom sedmogodišnjem razdoblju učinimo korak naprijed za najnerazvijenija područja i da vidimo ulaganja upravo u njih. Bila bih zadovoljna realizacijom operativnih programa koje sam osobno planirala, konkretno u Slavoniji, Baranji i Srijemu, rekla je Tramišak.
Ministrica ističe da EU fondovi mijenjaju Hrvatsku nabolje, u svim njezinim dijelovima.
Voljela bih stoga da njihov utjecaj vidi svaki stanovnik Hrvatske, da se zaustavi negativni demografski trend i da se vrate stanovnici u krajeve iz kojih sada odlaze, dodala je 38-godišnja ministrica.
Europska komisija kohezijskom politikom nastoji smanjiti razlike između razvijenih i nerazvijenih dijelova EU pa je Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2020. godine bila stavila na raspolaganje 10,7 milijardi eura. Hrvatska je ugovarajući razne projekte premašila taj iznos dosegnuvši 115 posto njegove vrijednosti, čime je u samom vrhu EU zajedno s Irskom, Grčkom, Portugalom i Finskom. One su također dogovorile projekte za više novca nego im je odobreno.
Taj ugovoreni višak prijeći će u novo razdoblje koje je počelo 2021. i trajat će do 2027. godine.
Realizaciju tih projekata prenijet ćemo u novo razdoblje, neće biti zastoja. Riječ je o velikim projektima poput željezničke infrastrukture te vodno-komunalnih projekata, rekla je ministrica.
To su projekti veći od 50 milijuna eura. Mali ugovoreni projekti odvijat će se kako je i bilo planirano, a trebaju biti realizirani do kraja 2023. godine.
Vjerujem da do tada možemo realizirati sve ugovorene projekte i tako apsorbirati čitavu financijsku omotnicu, rekla je Tramišak.
I dok je ugovaranje projekata teklo zadovoljavajuće, problem za manje korisnike bila je spora isplata novca na njihove račune. Novac ide iz europskog proračuna preko hrvatske administracije do krajnjih korisnika diljem Hrvatske. Njima je dosad sjelo 50 posto od ukupno 10,7 milijardi eura, pa je Hrvatska pri dnu EU uz Španjolsku, Slovačku i Rumunjsku.
Europska komisija je u listopadu poručila da je problem što u Hrvatskoj dugo traju javne nabave te što hrvatska administracija nameće korisnicima komplicirane procedure.
Te procedure smo rasteretili i javno ih objavili u prosincu pa svaki korisnik zna kako će postupati tijelo koje mu provjerava trošak i aktivnosti. Pojednostavili smo i postupak nabave za poduzetnike. Sada su minimalni uvjeti, kaže Tramišak.
Otkako je preuzela mjesto ministrice u kolovozu, kaže, isplaćeni iznos krajnjim korisnicima porastao je s 33 posto na 50 posto.
Nastavit ćemo s dodatnim pojednostavljenjem procedura, poručila je Tramišak napomenuvši kako “nema zastoja u isplatama”.
(Hina/Foto: Davor Pongracic/Cropix)
