Republika Hrvatska izdaje negativno mišljenje za sve visokoškolske ustanove iz Bosne i Hercegovine osim za Sveučilište u Mostaru, koje je u proteklom razdoblju prošlo vanjsko vrednovanje AZVO-a, doznaje portal Buka.
Kako nam je objašnjeno u Centru za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja u BiH, ta je odluka na snazi od jeseni 2022. godine, odnosno od početka primjene odredaba Zakona o priznavanju dokumenata.
Donošenjem Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija u ljeto 2022. godine, Republika Hrvatska je, umjesto rješenja o priznanju, počela izdavati mišljenje koje nije obvezujuće za poslodavce, ali na temelju njega poslodavac može donijeti odluku o primanju u radni odnos ili ono može predstavljati zapreku za ostvarivanje prava iz područja radnih odnosa u Republici Hrvatskoj, ako je u mišljenju navedeno da se inozemna kvalifikacija ne može uspoređivati s visokoškolskom kvalifikacijom u Republici Hrvatskoj zbog nedostatka kvalitete, navode novinari iz BiH.
Portal Buka je krajem siječnja ove godine kontaktirao nadležnu instituciju u Republici Hrvatskoj, odnosno Agenciju za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), kako bi dobio objašnjenje u vezi s novonastalom situacijom.
Sredinom prošle godine u Hrvatskoj je na snagu stupio novi Zakon o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, koji uvodi novine u postupcima priznavanja i vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija radi pristupa hrvatskom tržištu rada.
"Navedenim Zakonom uređuje se način i postupci vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija radi pristupa tržištu rada u područjima zanimanja koja nisu uvrštena na Popis reguliranih zanimanja u Hrvatskoj, te način i postupci priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacije i razdoblja obrazovanja u svrhu nastavka obrazovanja. Utvrđuju se i nadležna tijela koja provode postupke vrednovanja i priznavanja...", kazali su iz nadležne Agencije portalu Buka.
Drugim riječima, stupanjem na snagu ovog zakona prestala je provedba upravnog postupka za priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija radi pristupa tržištu rada u području zanimanja koja nisu uređena posebnim propisima, te je uvedeno provođenje izvanupravnog postupka vrednovanja takvih visokoškolskih kvalifikacija, na temelju kojeg Nacionalni ENIC/NARIC ured Agencije za znanost i visoko obrazovanje u Hrvatskoj donosi neupravni akt – takozvano mišljenje o inozemnoj visokoškolskoj kvalifikaciji.
A upravo je ovakav neupravni akt, odnosno mišljenje Agencije, stvorio nesporazum u odnosu BiH i Hrvatske, odnosno Slovenije.
"Mišljenje o inozemnoj visokoškolskoj kvalifikaciji daje informaciju o inozemnoj visokoškolskoj kvalifikaciji u postupku, kao i mišljenje o razini, opsegu i profilu inozemne obrazovne kvalifikacije u odnosu na odgovarajuću kvalifikaciju koja se stječe u Hrvatskoj" navode za Buku u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje RH
U postupku vrednovanja inozemne visokoškolske kvalifikacije treba uzeti u obzir izvorni naziv inozemne obrazovne kvalifikacije, razinu obrazovne kvalifikacije i razinu u nacionalnom kvalifikacijskom okviru i kvalifikacijskom okviru europskog prostora visokog obrazovanja. Inozemne visokoškolske kvalifikacije vrednuju se, posljedično, u odnosu na razinu kvalifikacije u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Vrednuje se obrazovni i kvalifikacijski profil, predmeti ili drugi relevantni podaci, naziv visokog učilišta na kojem je stečena inozemna obrazovna kvalifikacija, podaci o pravima koja nositelj inozemne obrazovne kvalifikacije ostvaruje u državi u kojoj je stečena, podaci o tome je li kvalifikacija stečena vrednovanjem neformalnog i informalnog učenja, kroz program obrazovanja odraslih te je li obrazovna kvalifikacija stečena djelomično ili u cijelosti na daljinu, zatim kvaliteta studijskog programa i visokog učilišta, uključujući podatke o akreditaciji visokog učilišta i druge podatke o osiguravanju kvalitete u zemlji u kojoj je inozemna obrazovna kvalifikacija stečena te pripadnost obrazovnom sustavu, država u kojoj je stečena, naziv i trajanje obrazovnog programa koji je pristupnik pohađao, godina upisa u program i godina stjecanja kvalifikacija.
"Od kada je Agencija za znanost i visoko obrazovanje preuzela nadležnost za priznavanje (od 2004.), odnosno vrednovanje (od lipnja 2022.) inozemnih visokoškolskih kvalifikacija, nikada nije morala prekidati rad na tim postupcima, ali redovito, sukladno važećim nacionalnim propisima, odnosno načelima Lisabonske konvencije, svaki zaprimljeni zahtjev ocjenjuje pojedinačno", stoji u odgovoru Agencije portalu Buka.
Kako nam je objašnjeno u Centru za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja u BiH, ta je odluka na snazi od jeseni 2022. godine, odnosno od početka primjene odredaba Zakona o priznavanju dokumenata.
Donošenjem Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija u ljeto 2022. godine, Republika Hrvatska je, umjesto rješenja o priznanju, počela izdavati mišljenje koje nije obvezujuće za poslodavce, ali na temelju njega poslodavac može donijeti odluku o primanju u radni odnos ili ono može predstavljati zapreku za ostvarivanje prava iz područja radnih odnosa u Republici Hrvatskoj, ako je u mišljenju navedeno da se inozemna kvalifikacija ne može uspoređivati s visokoškolskom kvalifikacijom u Republici Hrvatskoj zbog nedostatka kvalitete, navode novinari iz BiH.
Portal Buka je krajem siječnja ove godine kontaktirao nadležnu instituciju u Republici Hrvatskoj, odnosno Agenciju za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), kako bi dobio objašnjenje u vezi s novonastalom situacijom.
Sredinom prošle godine u Hrvatskoj je na snagu stupio novi Zakon o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, koji uvodi novine u postupcima priznavanja i vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija radi pristupa hrvatskom tržištu rada.
"Navedenim Zakonom uređuje se način i postupci vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija radi pristupa tržištu rada u područjima zanimanja koja nisu uvrštena na Popis reguliranih zanimanja u Hrvatskoj, te način i postupci priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacije i razdoblja obrazovanja u svrhu nastavka obrazovanja. Utvrđuju se i nadležna tijela koja provode postupke vrednovanja i priznavanja...", kazali su iz nadležne Agencije portalu Buka.
Drugim riječima, stupanjem na snagu ovog zakona prestala je provedba upravnog postupka za priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija radi pristupa tržištu rada u području zanimanja koja nisu uređena posebnim propisima, te je uvedeno provođenje izvanupravnog postupka vrednovanja takvih visokoškolskih kvalifikacija, na temelju kojeg Nacionalni ENIC/NARIC ured Agencije za znanost i visoko obrazovanje u Hrvatskoj donosi neupravni akt – takozvano mišljenje o inozemnoj visokoškolskoj kvalifikaciji.
A upravo je ovakav neupravni akt, odnosno mišljenje Agencije, stvorio nesporazum u odnosu BiH i Hrvatske, odnosno Slovenije.
"Mišljenje o inozemnoj visokoškolskoj kvalifikaciji daje informaciju o inozemnoj visokoškolskoj kvalifikaciji u postupku, kao i mišljenje o razini, opsegu i profilu inozemne obrazovne kvalifikacije u odnosu na odgovarajuću kvalifikaciju koja se stječe u Hrvatskoj" navode za Buku u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje RH
U postupku vrednovanja inozemne visokoškolske kvalifikacije treba uzeti u obzir izvorni naziv inozemne obrazovne kvalifikacije, razinu obrazovne kvalifikacije i razinu u nacionalnom kvalifikacijskom okviru i kvalifikacijskom okviru europskog prostora visokog obrazovanja. Inozemne visokoškolske kvalifikacije vrednuju se, posljedično, u odnosu na razinu kvalifikacije u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Vrednuje se obrazovni i kvalifikacijski profil, predmeti ili drugi relevantni podaci, naziv visokog učilišta na kojem je stečena inozemna obrazovna kvalifikacija, podaci o pravima koja nositelj inozemne obrazovne kvalifikacije ostvaruje u državi u kojoj je stečena, podaci o tome je li kvalifikacija stečena vrednovanjem neformalnog i informalnog učenja, kroz program obrazovanja odraslih te je li obrazovna kvalifikacija stečena djelomično ili u cijelosti na daljinu, zatim kvaliteta studijskog programa i visokog učilišta, uključujući podatke o akreditaciji visokog učilišta i druge podatke o osiguravanju kvalitete u zemlji u kojoj je inozemna obrazovna kvalifikacija stečena te pripadnost obrazovnom sustavu, država u kojoj je stečena, naziv i trajanje obrazovnog programa koji je pristupnik pohađao, godina upisa u program i godina stjecanja kvalifikacija.
"Od kada je Agencija za znanost i visoko obrazovanje preuzela nadležnost za priznavanje (od 2004.), odnosno vrednovanje (od lipnja 2022.) inozemnih visokoškolskih kvalifikacija, nikada nije morala prekidati rad na tim postupcima, ali redovito, sukladno važećim nacionalnim propisima, odnosno načelima Lisabonske konvencije, svaki zaprimljeni zahtjev ocjenjuje pojedinačno", stoji u odgovoru Agencije portalu Buka.
