Oko 65 posto stanovnika Hrvatske je pretilo ili prekomjerno teško, s brojnim zdravstvenim posljedicama, od kroničnih bolesti do socijalne izolacije, istaknuto je u petak na obilježavanju Europskog dana protiv debljine u zagrebačkom Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".
U 2015. godini 1,2 milijuna muškaraca i 900.000 žena u Hrvatskoj imalo je problema s prekomjernom težinom. Taj problem javlja se vrlo rano, pa je tako 13,6 posto dječaka i 10,4 posto djevojčica u petom razredu osnovne škole prekomjerno teško, u srednjoj školi 11,9 posto dječaka i 14,2 posto djevojčica, a na prvoj godini studija 22,9 posto mladića i 10,3 posto djevojaka ima problema s pretilošću, istaknuto je na konferenciji za novinare u "Štamparu".
Porast debljine u Hrvatskoj i svijetu
Istraživanja pokazuju daljnji trend porasta debljine u Hrvatskoj i svijetu, te s njom povezanih bolesti - srčano-žilnih bolesti, dijabetesa, bolesti mišićno-koštanog sustava do sklonosti depresiji i socijalnih problema, poput socijalne izolacije i izloženosti diskriminaciji zbog pretilosti.
Pretilost povezana s dijabetesom tipa 2, povišenim krvnim tlakom i masnoćama u krvi po život je opasan problem za pojedinca, ali i veliko opterećenje za zajednicu i državu. Samo povišeni krvni tlak i masnoće godišnje u Hrvatskoj odnose 26.000 života, a liječenje prekomjerne težine značajno opterećuje proračun. Preventivnim djelovanjem i kvalitetnom edukacijom o problemu prekomjerne težine može se stati na kraj tim poražavajućim statistikama, istaknuto je na konferenciji za novinare.
Dijabetolog Željko Metelko upozorio je kako je debljina poremećaj ravnoteže organizma koji pokreće cijelu lavinu posljedica, a prijeti skraćenjem života populacije i bankrotom zdravstvenog proračuna.
"Debljina je bolest kakvu čovječanstvo dosad ne pamti. Neprestano primjećujemo svjetski porast koji se sada već mjeri milijardama oboljelih od debljine, što je osnova nizu komplikacija koje mogu ugroziti kvalitetu i trajanje života. Problem je što je hrana, najslađa i svima dostupna, često povezana s depresijom, koja bi u bliskoj budućnosti mogla posatati svjetska bolest broj jedan po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije. To nije samo zdravstveni, već i nacionalni problem s obzirom na broj ljudi koji su pretili, a ne prepoznaju to kao bolest", upozorio je Metelko.
Na važnost prevencije u sprječavanju debljine upozorila je Ana Puljak iz "Štampara" istaknuvši kako je važno promijeniti svijest i način razmišljanja. "U našem društvu od hrane je stvoren kult, uz koji se sve obilježava, iskazuje moć i liječi tuga", ustvrdila je Puljak.
Poseban problem pretilost djece
Kao poseban problem izdvojila je pretilost u dječjoj dobi. "Tjelesna aktivnost djece smanjuje se za 70 posto kada sjednu u školske klupe. Zato treba povećati broj sati tjelesnog odgoja, otvoriti više dvorana i igrališta", istaknula je Puljak.
Podaci Eurobarometra za 2014. pokazuju da je 65 posto stanovnika Hrvatske tjelesno neaktivno. Nezdravi sjedalački način života možemo promijeniti promicanjem važnosti aktivnosti i približavanjem stanovništvu tjelesne aktivnosti, koju bi dnevno trebalo prakticirati 60-ak minuta dnevno, rekao je Hrvoje Radošević iz "Štampara".
U 2015. godini 1,2 milijuna muškaraca i 900.000 žena u Hrvatskoj imalo je problema s prekomjernom težinom. Taj problem javlja se vrlo rano, pa je tako 13,6 posto dječaka i 10,4 posto djevojčica u petom razredu osnovne škole prekomjerno teško, u srednjoj školi 11,9 posto dječaka i 14,2 posto djevojčica, a na prvoj godini studija 22,9 posto mladića i 10,3 posto djevojaka ima problema s pretilošću, istaknuto je na konferenciji za novinare u "Štamparu".
Porast debljine u Hrvatskoj i svijetu
Istraživanja pokazuju daljnji trend porasta debljine u Hrvatskoj i svijetu, te s njom povezanih bolesti - srčano-žilnih bolesti, dijabetesa, bolesti mišićno-koštanog sustava do sklonosti depresiji i socijalnih problema, poput socijalne izolacije i izloženosti diskriminaciji zbog pretilosti.
Pretilost povezana s dijabetesom tipa 2, povišenim krvnim tlakom i masnoćama u krvi po život je opasan problem za pojedinca, ali i veliko opterećenje za zajednicu i državu. Samo povišeni krvni tlak i masnoće godišnje u Hrvatskoj odnose 26.000 života, a liječenje prekomjerne težine značajno opterećuje proračun. Preventivnim djelovanjem i kvalitetnom edukacijom o problemu prekomjerne težine može se stati na kraj tim poražavajućim statistikama, istaknuto je na konferenciji za novinare.
Dijabetolog Željko Metelko upozorio je kako je debljina poremećaj ravnoteže organizma koji pokreće cijelu lavinu posljedica, a prijeti skraćenjem života populacije i bankrotom zdravstvenog proračuna.
"Debljina je bolest kakvu čovječanstvo dosad ne pamti. Neprestano primjećujemo svjetski porast koji se sada već mjeri milijardama oboljelih od debljine, što je osnova nizu komplikacija koje mogu ugroziti kvalitetu i trajanje života. Problem je što je hrana, najslađa i svima dostupna, često povezana s depresijom, koja bi u bliskoj budućnosti mogla posatati svjetska bolest broj jedan po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije. To nije samo zdravstveni, već i nacionalni problem s obzirom na broj ljudi koji su pretili, a ne prepoznaju to kao bolest", upozorio je Metelko.
Na važnost prevencije u sprječavanju debljine upozorila je Ana Puljak iz "Štampara" istaknuvši kako je važno promijeniti svijest i način razmišljanja. "U našem društvu od hrane je stvoren kult, uz koji se sve obilježava, iskazuje moć i liječi tuga", ustvrdila je Puljak.
Poseban problem pretilost djece
Kao poseban problem izdvojila je pretilost u dječjoj dobi. "Tjelesna aktivnost djece smanjuje se za 70 posto kada sjednu u školske klupe. Zato treba povećati broj sati tjelesnog odgoja, otvoriti više dvorana i igrališta", istaknula je Puljak.
Podaci Eurobarometra za 2014. pokazuju da je 65 posto stanovnika Hrvatske tjelesno neaktivno. Nezdravi sjedalački način života možemo promijeniti promicanjem važnosti aktivnosti i približavanjem stanovništvu tjelesne aktivnosti, koju bi dnevno trebalo prakticirati 60-ak minuta dnevno, rekao je Hrvoje Radošević iz "Štampara".
