Obilježavanje je počelo ujutro u Kininu svečanim podizanjem hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi. Ondje su bili predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Ivo Josipović, predsjednik Sabora Josip Leko, predsjednik Vlade Zoran Milanović, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Drago Lovrić te ministri Ante Kotromanović, Predrag Matić, Ranko Ostojić, Branko Grčić, Rajko Ostojić i Mirando Mrsić.
Na proslavi su nakon oslobađajuće presude u Haagu prvi put i generali Mladen Markač i Ante Gotovina.
Crkvena zvona oglasila su se u 9.43, označivši točno vrijeme kada su na današnji dan prije 18 godina hrvatske snage ušle u Knin, čime je bila završena vojno-redarstvena operacija Oluja.
Nakon podizanja zastave kninsku je tvrđavu preletio MIG 21, a zatim je ispaljeno 18 plotuna u znak 18. obljetnice Oluje.
Ove su godine prvi put na kninskoj tvrđavi postrojene počasne postrojbe, koje su nakon podizanja zastave prošle središtem Knina. U mimohodu su sudjelovali pripadnici Oružanih snaga, policije, braniteljskih udruga i državni dužnosnici.
Na središnjem Trgu Ante Starčevića položeni su vijenci i zapaljene svijeće ispred Spomenika hrvatske pobjede Oluja '95. Na središnjoj proslavi kod tog spomenika govore su održali predsjednici Josipović, Leko i Milanović.
Prigodnim govorom prvi se put u 18 godina javnosti obratio i predstavnik braniteljske populacije - umirovljeni general Damir Krstičević, jedan od zapovjednika u Oluji, koji je na čelu 4. gardijske brigade ušao u oslobođeni Knin.
Hrvatska obranjena srcem i znanjem
General Krstičević posebnu je zahvalnost iskazao obiteljima poginulih i stradalih branitelja Domovinskog rata te generalima koji su borbu za slobodu u Haagu vodili sve do 16. studenog 2012. Istaknuo je da mlade treba obrazovati i učiti ih kako da vole domovinu.
Premijer Milanović istaknuo je da je tu obranjena Hrvatska, ne na zločinu već srcem i znanjem. Hrvatski put bio je težak put, najteži put koji je jedna članica EU-a ikad imala, rekao je premijer, čiji je govor bio prekidan zviždanjem i negodovanjem okupljenih.
Oluja je omogućila slobodu, rekao je predsjednik RH Ivo Josipović čestitavši na akciji generalu Anti Gotovini. Ponosni smo na uspjeh u ratu, ali najviše cijenimo mir. Treba pružiti ruku onima koji su na drugoj strani te pronanaći naše nestale, rekao je među ostalim.
Predsjednik Sabora Josip Leko rekao je da je Hrvatska prije 18 godina pobjedonosno osigurala budućnost. Branitelji su osigurali temelj svim današnjim vrijednostima, dodao je.
Među nazočnima bili su i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor.
Prijam za ratne zapovjednike i sudionike Oluje
Nakon središnje proslave potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, ministar obrane Ante Kotromanović i ministar branitelja Predrag Matić organizirali su u Hrvatskom domu u Kninu prijam za ratne zapovjednike i sudionike Oluje.
Ondje će biti otvorena i izložba te predstavljena monografija Dan poslije. U kninskoj crkvi Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta bit će služena misa za domovinu.
Poslijepodne bi državni čelnici trebali obići štandove braniteljskih zadruga postavljene u Ulici Franje Tuđmana, a predvečer bi reprezentacije Hrvatskog sabora i pripadnika 4. i 7. gardijske brigade trebala odigrati humanitarnu nogometnu utakmicu Hrvatsko srce za Knin.
Kronologija akcije
Akcija Oluja počela je 4. kolovoza 1995. u 5 sati. Najavila je kraj petogodišnje srpske okupacije, koja je počela u ljeto 1990. blokadom hrvatskih prometnica i s vremenom prerasla u napade na hrvatske gradove i sela, ubijanje i protjerivanje nesrpskog stanovništva, u čemu je lokalnim paravojnim srpskim postrojbama pomagala i JNA.
Točno u podne u subotu, 5. kolovoza 1995., na kninskoj se tvrđavi zavijorila dvadesetmetarska hrvatska zastava, što je označilo oslobađanje Knina kao središta i simbola srpske pobune. Već 7. kolovoza tadašnji hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak Oluje u bivšim sektorima Sjever i Jug.
Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile su malo manje od 10.500 četvornih kilometara - gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
U Oluji su poginula 174 hrvatska vojnika i redarstvenika, a više od 1400 ih je ranjeno.
U znak zahvale hrvatskim braniteljima od 2008. godine, uz državni praznik Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza slavi se i Dan hrvatskih branitelja.
