Sanitarna inspekcija zabranila je uvoz šest pošiljki keksa i slatkiša iz Bosne i Hercegovine, piše Index.hr. Informacija o tome objavljena je na portalu Europske komisije za obavještavanje o sigurnosti hrane (RASFF). Iako nije objavljeno tko su proizvođači vraćenih proizvoda, napomenuto je da se radi o sendvič keksima iz Bosne i Hercegovine te pošiljkama keksa, krekera i keksa s marelicom iz Srbije kod kojih je utvrđena visoka količina akrilamida (1161 µg/kg). Proizvodi nisu bili plasirani na tržište, nego su zadržani na granici i vraćeni u BiH. Akrilamid je potencijalno kancerogena tvar koja u velikim količinama može utjecati na zdravlje ljudi, stoji u napomeni.
Nakon vraćanja proizvoda s granice bh. firme upoznate o preporukama za akrilamid
Bh. firme iz konditorske i pekarske industrije danas su u Sarajevu na sastanku o temi "Akrilamid u hrani - rizici i preporuke" upozorene da u proizvodnom procesu svedu na minimum sadržaj akrilamida, nakon učestalog vraćanja pošiljki bh. proizvoda s granice zbog povećanog sadržaja te supstance u odnosu na preporuke Europske agencije za sigurnost hrane.
Pomoćnik direktora Agencije za sigurnost hrane BiH Drago Sando rekao je da dozvoljena količina akrilamida nije zakonski regulirana ni u BiH ni u EU, ali da spomenute preporuke iznose maksimalno 500 mikrograma po kilogramu. U ljudskoj prehrani akrilamid je prisutan od trenutka kada se počela koristiti termička obrada hrane, a tek 2002. grupa švedskih znanstvenika je otkrila njegovu prisutnost u hrani. Većina studija je potvrdila da glavnina akrilamida u hrani nastaje Maillardovom reakcijom koja se odvija između karbonila (reduciranih šećera, najčešće glukoze) i aminokiseline asparagin za vrijeme određenih termičkih obrada hrane (prženje, pečenje) i to na temperaturama iznad 120°C. Akrilamid je, dakle, prirodni nusprodukt prethodno navedenih reakcija pri visokim temperaturama i njegova prisutnost u hrani nije rezultat kontaminacije iz okoline, piše Fena.
''Potrebno je da proizvođači vrše provjeru sadržaja akrilamida kroz siustav samokontrole, što je obveza subjekta u polovanju s hranom po Zakonu o hrani koji je usklađen sa Uredbom Europske unije, jer je odgovornost za stavljanje na tržište isključivo na proizvođaču'', istaknuo je Sando. Precizirao je da su među proizvodima koji su vraćeni s granice uglavnom keks i krekeri, te da ta roba ne može biti stavljena na tržište BiH i bit će uništena u prisustvu nadležnog inspektora. Direktorica Sektora privrede Vanjskotrgovinske komore BiH Ognjenka Lalović navela je da je današnji sastanak organizovan u saradnji s Agencijom za sigurnost hrane BiH kako bi upoznali proizvođače o preporukama u vezi akrilamida i nadležne institucije, a posebno javnost zbog zaštite zdravlja.
Nakon vraćanja proizvoda s granice bh. firme upoznate o preporukama za akrilamid
Bh. firme iz konditorske i pekarske industrije danas su u Sarajevu na sastanku o temi "Akrilamid u hrani - rizici i preporuke" upozorene da u proizvodnom procesu svedu na minimum sadržaj akrilamida, nakon učestalog vraćanja pošiljki bh. proizvoda s granice zbog povećanog sadržaja te supstance u odnosu na preporuke Europske agencije za sigurnost hrane.
Pomoćnik direktora Agencije za sigurnost hrane BiH Drago Sando rekao je da dozvoljena količina akrilamida nije zakonski regulirana ni u BiH ni u EU, ali da spomenute preporuke iznose maksimalno 500 mikrograma po kilogramu. U ljudskoj prehrani akrilamid je prisutan od trenutka kada se počela koristiti termička obrada hrane, a tek 2002. grupa švedskih znanstvenika je otkrila njegovu prisutnost u hrani. Većina studija je potvrdila da glavnina akrilamida u hrani nastaje Maillardovom reakcijom koja se odvija između karbonila (reduciranih šećera, najčešće glukoze) i aminokiseline asparagin za vrijeme određenih termičkih obrada hrane (prženje, pečenje) i to na temperaturama iznad 120°C. Akrilamid je, dakle, prirodni nusprodukt prethodno navedenih reakcija pri visokim temperaturama i njegova prisutnost u hrani nije rezultat kontaminacije iz okoline, piše Fena.
''Potrebno je da proizvođači vrše provjeru sadržaja akrilamida kroz siustav samokontrole, što je obveza subjekta u polovanju s hranom po Zakonu o hrani koji je usklađen sa Uredbom Europske unije, jer je odgovornost za stavljanje na tržište isključivo na proizvođaču'', istaknuo je Sando. Precizirao je da su među proizvodima koji su vraćeni s granice uglavnom keks i krekeri, te da ta roba ne može biti stavljena na tržište BiH i bit će uništena u prisustvu nadležnog inspektora. Direktorica Sektora privrede Vanjskotrgovinske komore BiH Ognjenka Lalović navela je da je današnji sastanak organizovan u saradnji s Agencijom za sigurnost hrane BiH kako bi upoznali proizvođače o preporukama u vezi akrilamida i nadležne institucije, a posebno javnost zbog zaštite zdravlja.
