Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) odbio je zahtjev nekadašnjeg političkog lidera Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHB) Jadranka Prlića, osuđenog na 25 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima 1993. i 1994., za prijevremeno puštanje na slobodu, jer još uvijek nije odslužio dvije trećine kazne.
Predsjednik MMKS-a, sudac Carmel Agius, je obavijestio vlasti Ujedinjenog Kraljevstva, gdje Prlić služi kaznu od 25 godina zatvora, da će on steći pravo na razmatranje prijevremenog puštanja tek nakon što odsluži dvije trećine kazne u travnju 2024. godine.
U svojoj odluci sudac Agius navodi da podnesak za prijevremeno puštanje na slobodu ne otkriva nikakve uvjerljive ili izuzetne okolnosti koje bi opravdale odobravanje prijevremenog puštanja.
Također je dodao da se savjetovao sa sudima Theodorom Meronom, Jean-Claudeom Antonettijem i Liuom Daqunom, koji su uz njega bili i suci Vijeća za izricanje presude u predmetu, ta da i oni dijele stav da Prlić još uvijek nema pravo na razmatranje za prijevremeno puštanje u ovoj fazi i da nisu pružene uvjerljive ili izuzetne okolnosti koje bi opravdale odstupanje od dvotrećinskog praga podobnosti.
Haaški tribunal je u studenom 2017. osudio Prlića skupa s petoricom drugih visokih dužosnika HRHB-a i izrekao mu zatvorsku kaznu u trajanju od 25 godina.
Nekadašnjem ministru dbrane HRHB-a Bruni Stojiću, načelniku Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Slobodanu Praljku i zamjeniku zapovjednika HVO-a Milivoju Petkoviću izrečene su pravosnažne zatvorske kazne u trajanju 20 godina.
Zatvorska kazna u trajanju 16 godina izrečena je bivšem zapovjedniku Vojne policije HVO-a Valentinu Ćoriću, a predsjedniku komisije HRHB-a za razmjenu zarobljenika Berislavu Pušiću izrečena je 10-godišnja kazna zatvora.
Predsjednik MMKS-a, sudac Carmel Agius, je obavijestio vlasti Ujedinjenog Kraljevstva, gdje Prlić služi kaznu od 25 godina zatvora, da će on steći pravo na razmatranje prijevremenog puštanja tek nakon što odsluži dvije trećine kazne u travnju 2024. godine.
U svojoj odluci sudac Agius navodi da podnesak za prijevremeno puštanje na slobodu ne otkriva nikakve uvjerljive ili izuzetne okolnosti koje bi opravdale odobravanje prijevremenog puštanja.
Također je dodao da se savjetovao sa sudima Theodorom Meronom, Jean-Claudeom Antonettijem i Liuom Daqunom, koji su uz njega bili i suci Vijeća za izricanje presude u predmetu, ta da i oni dijele stav da Prlić još uvijek nema pravo na razmatranje za prijevremeno puštanje u ovoj fazi i da nisu pružene uvjerljive ili izuzetne okolnosti koje bi opravdale odstupanje od dvotrećinskog praga podobnosti.
Haaški tribunal je u studenom 2017. osudio Prlića skupa s petoricom drugih visokih dužosnika HRHB-a i izrekao mu zatvorsku kaznu u trajanju od 25 godina.
Nekadašnjem ministru dbrane HRHB-a Bruni Stojiću, načelniku Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Slobodanu Praljku i zamjeniku zapovjednika HVO-a Milivoju Petkoviću izrečene su pravosnažne zatvorske kazne u trajanju 20 godina.
Zatvorska kazna u trajanju 16 godina izrečena je bivšem zapovjedniku Vojne policije HVO-a Valentinu Ćoriću, a predsjedniku komisije HRHB-a za razmjenu zarobljenika Berislavu Pušiću izrečena je 10-godišnja kazna zatvora.
