Kada je Nigel Farage objavio plan o deportaciji 600.000 ilegalnih migranata iz Velike Britanije, naveo je Njemačku kao primjer kako bi se to moglo provesti. Lider populističke stranke Reform UK-a ukazao je na dva deportacijska leta koja je organizirao Berlin, a kojima su 102 afganistanska tražitelja azila vraćena u domovinu.
To su bili prvi letovi iz Njemačke za Afganistan otkako su se talibani vratili na vlast i otkako je ta europska zemlja 2021. zatvorila svoje veleposlanstvo u Kabulu. Njemačka je to postigla a da nije napustila Europsku uniju, Europsku konvenciju o ljudskim pravima (ECHR) niti bilo koji drugi međunarodni sporazum.
Pravno, političko i diplomatsko balansiranje
No za to je bilo potrebno pravno, političko i diplomatsko balansiranje. Sklapanje dogovora s talibanima uvijek je bilo kontroverzno. Taj islamistički pokret nije međunarodno priznat. I dalje je obuhvaćen zapadnim sankcijama zbog veza s terorizmom, užasnog stanja ljudskih prava i odvratnog postupanja prema ženama, piše The Telegraph.
Zato je Berlin posegnuo za posrednicima. Umjesto da formalno prizna talibane i izravno pregovara s njima, Njemačka je kao posrednika iskoristila Katar. Na posljednji deportacijski let u zrakoplov Qatar Airwaysa u zračnoj luci Leipzig ukrcan je 81 Afganistanac.
U zrakoplovu ih je pratilo 49 naoružanih katarskih stražara, ali nije bilo predstavnika Afganistana ni talibana, kojima je zabranjeno sudjelovanje u letu. Katarskoj specijalnoj postrojbi nije bilo dopušteno iskrcati se iz zrakoplova na njemačkom tlu s oružjem. U zračnoj luci 250 pripadnika njemačke savezne policije pratilo je deportirane.
Talibanski izaslanici koordiniraju deportacijske letove
Otkako je taj zrakoplov poletio 18. srpnja, njemačka vlada inzistira da neće priznati talibansku vladu u Kabulu, ali će nastaviti održavati "tehničku koordinaciju", prema riječima ministra vanjskih poslova Johanna Wadephula.
Na temelju toga su u Njemačku primljena dva talibanska izaslanika, kako bi pomogla u olakšavanju budućih deportacijskih letova, izvijestio je Deutsche Welle. Izaslanici će raditi u afganistanskom veleposlanstvu u Berlinu i konzulatu u Bonnu.
Sljedeća faza bila je osigurati da se deportacije ne mogu osporiti ni po domaćem ni po europskom pravu. Svi deportirani, odabranih iz skupine od više od 10.000 odbijenih afganistanskih tražitelja azila, bili su počinitelji kaznenih djela, a među njima su bili i seksualni prijestupnici.
Britanija također redovito deportira kriminalce rođene u inozemstvu, ali mnogi blokiraju postupak pozivanjem na ECHR. U Njemačkoj je popis deportiranih Afganistanaca mogao biti i dulji, no morali su ga provjeriti i Katarci i talibani prije nego što odbijeni tražitelji azila budu ukrcani u zrakoplov.
Muškarci s obiteljima nisu deportirani
Izvorni popis sadržavao je 96 kandidata za deportaciju, ali je skraćen jer je Katar inzistirao da se muškarci s obiteljima u Njemačkoj ne smiju deportirati. Katar je jamčio da muškarci vraćeni u Afganistan neće biti podvrgnuti mučenju, pogubljenju ili drugom nečovječnom postupanju.
Na aerodromu u Leipzigu obavljeni su videorazgovori kako bi talibani potvrdili identitete muškaraca, od kojih su mnogi poderali svoje putovnice. Kako bi se umanjio rizik od domaćih pravnih ili političkih prepreka, Njemačka je datum i lokaciju deportacijskog leta držala u tajnosti, čime se izbjeglo osporavanje od strane nevladinih organizacija i prosvjednih skupina.
U međuvremenu su, uoči deportacijskog leta, suci olakšali njemačkoj vladi protjerivanje odbijenih tražitelja azila. Sudac u Leipzigu presudio je da se migranti bez prava boravka u zemlji, koji se ne mogu deportirati u svoju matičnu zemlju, svejedno mogu udaljiti iz Njemačke.
Sudovi ne dopuštaju vraćanje u ekstremnu bijedu
Stručnjaci smatraju da su njemačke vlasti izvorni popis, prije nego što ga je Katar skratio, sastavile na temelju kandidata za deportaciju s najmanjim izgledima za uspjeh u pravnim osporavanjima. No dužnosnici su poduzeli i druge mjere, poput isplate 1000 eura svakom muškarcu, jer je poznato da njemački sudovi odbijaju deportacije ako se povratnici suočavaju s krajnjom bijedom.
Pravni stručnjaci smatraju da će afganistanske deportacije, premda kontroverzne, ojačati ovlasti njemačkih vlasti da deportiraju osobe bez ikakvog prava na ostanak u zemlji, a da pritom ne ugroze one kojima je pravno dopušteno ostati.
Općenito, stroži stav prema azilu omogućila je promjena političkog ozračja u Njemačkoj i rastuće nezadovoljstvo zbog nasilnih zločina koje počine migranti. Tijekom prošle godine tri smrtonosna teroristička napada u Solingenu, Aschaffenburgu i Münchenu počinili su odbijeni tražitelji azila iz Sirije i Afganistana.
Broj zahtjev za azilom 50 posto manji nego lani
Njemački kancelar Friedrich Merz vodio je dio svoje izborne kampanje na tvrdom stavu prema ilegalnim migracijama. Unatoč nastojanju da postroži imigracijska pravila, suočio se s otporom mainstream stranaka.
U srpnju je objavljeno da je broj zahtjeva za azilom u Njemačkoj pao za 50 posto u prvih šest mjeseci 2025. godine, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt rekao je da ti podaci pokazuju kako stroga migracijska politika može imati učinka.
To su bili prvi letovi iz Njemačke za Afganistan otkako su se talibani vratili na vlast i otkako je ta europska zemlja 2021. zatvorila svoje veleposlanstvo u Kabulu. Njemačka je to postigla a da nije napustila Europsku uniju, Europsku konvenciju o ljudskim pravima (ECHR) niti bilo koji drugi međunarodni sporazum.
Pravno, političko i diplomatsko balansiranje
No za to je bilo potrebno pravno, političko i diplomatsko balansiranje. Sklapanje dogovora s talibanima uvijek je bilo kontroverzno. Taj islamistički pokret nije međunarodno priznat. I dalje je obuhvaćen zapadnim sankcijama zbog veza s terorizmom, užasnog stanja ljudskih prava i odvratnog postupanja prema ženama, piše The Telegraph.
Zato je Berlin posegnuo za posrednicima. Umjesto da formalno prizna talibane i izravno pregovara s njima, Njemačka je kao posrednika iskoristila Katar. Na posljednji deportacijski let u zrakoplov Qatar Airwaysa u zračnoj luci Leipzig ukrcan je 81 Afganistanac.
U zrakoplovu ih je pratilo 49 naoružanih katarskih stražara, ali nije bilo predstavnika Afganistana ni talibana, kojima je zabranjeno sudjelovanje u letu. Katarskoj specijalnoj postrojbi nije bilo dopušteno iskrcati se iz zrakoplova na njemačkom tlu s oružjem. U zračnoj luci 250 pripadnika njemačke savezne policije pratilo je deportirane.
Talibanski izaslanici koordiniraju deportacijske letove
Otkako je taj zrakoplov poletio 18. srpnja, njemačka vlada inzistira da neće priznati talibansku vladu u Kabulu, ali će nastaviti održavati "tehničku koordinaciju", prema riječima ministra vanjskih poslova Johanna Wadephula.
Na temelju toga su u Njemačku primljena dva talibanska izaslanika, kako bi pomogla u olakšavanju budućih deportacijskih letova, izvijestio je Deutsche Welle. Izaslanici će raditi u afganistanskom veleposlanstvu u Berlinu i konzulatu u Bonnu.
Sljedeća faza bila je osigurati da se deportacije ne mogu osporiti ni po domaćem ni po europskom pravu. Svi deportirani, odabranih iz skupine od više od 10.000 odbijenih afganistanskih tražitelja azila, bili su počinitelji kaznenih djela, a među njima su bili i seksualni prijestupnici.
Britanija također redovito deportira kriminalce rođene u inozemstvu, ali mnogi blokiraju postupak pozivanjem na ECHR. U Njemačkoj je popis deportiranih Afganistanaca mogao biti i dulji, no morali su ga provjeriti i Katarci i talibani prije nego što odbijeni tražitelji azila budu ukrcani u zrakoplov.
Muškarci s obiteljima nisu deportirani
Izvorni popis sadržavao je 96 kandidata za deportaciju, ali je skraćen jer je Katar inzistirao da se muškarci s obiteljima u Njemačkoj ne smiju deportirati. Katar je jamčio da muškarci vraćeni u Afganistan neće biti podvrgnuti mučenju, pogubljenju ili drugom nečovječnom postupanju.
Na aerodromu u Leipzigu obavljeni su videorazgovori kako bi talibani potvrdili identitete muškaraca, od kojih su mnogi poderali svoje putovnice. Kako bi se umanjio rizik od domaćih pravnih ili političkih prepreka, Njemačka je datum i lokaciju deportacijskog leta držala u tajnosti, čime se izbjeglo osporavanje od strane nevladinih organizacija i prosvjednih skupina.
U međuvremenu su, uoči deportacijskog leta, suci olakšali njemačkoj vladi protjerivanje odbijenih tražitelja azila. Sudac u Leipzigu presudio je da se migranti bez prava boravka u zemlji, koji se ne mogu deportirati u svoju matičnu zemlju, svejedno mogu udaljiti iz Njemačke.
Sudovi ne dopuštaju vraćanje u ekstremnu bijedu
Stručnjaci smatraju da su njemačke vlasti izvorni popis, prije nego što ga je Katar skratio, sastavile na temelju kandidata za deportaciju s najmanjim izgledima za uspjeh u pravnim osporavanjima. No dužnosnici su poduzeli i druge mjere, poput isplate 1000 eura svakom muškarcu, jer je poznato da njemački sudovi odbijaju deportacije ako se povratnici suočavaju s krajnjom bijedom.
Pravni stručnjaci smatraju da će afganistanske deportacije, premda kontroverzne, ojačati ovlasti njemačkih vlasti da deportiraju osobe bez ikakvog prava na ostanak u zemlji, a da pritom ne ugroze one kojima je pravno dopušteno ostati.
Općenito, stroži stav prema azilu omogućila je promjena političkog ozračja u Njemačkoj i rastuće nezadovoljstvo zbog nasilnih zločina koje počine migranti. Tijekom prošle godine tri smrtonosna teroristička napada u Solingenu, Aschaffenburgu i Münchenu počinili su odbijeni tražitelji azila iz Sirije i Afganistana.
Broj zahtjev za azilom 50 posto manji nego lani
Njemački kancelar Friedrich Merz vodio je dio svoje izborne kampanje na tvrdom stavu prema ilegalnim migracijama. Unatoč nastojanju da postroži imigracijska pravila, suočio se s otporom mainstream stranaka.
U srpnju je objavljeno da je broj zahtjeva za azilom u Njemačkoj pao za 50 posto u prvih šest mjeseci 2025. godine, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt rekao je da ti podaci pokazuju kako stroga migracijska politika može imati učinka.
