Fermentirana hrana je prije svega puna živih dobrih bakterija poznatih kao probiotici, a pored toga, fermentirano voće i povrće obiluje antioksidansima neophodnim za jak imunitet.
Zimnica je nezaobilazni dio zimskih gastronomskih rituala, bogatstvo korisnih hranljivih materija koje rado pripremamo i konzumiramo.
Trpeza je u razdoblju zime uglavnom bogata, a uz redovne obroke veliki je broj događaja na kojima nije lako ispoštovati umjerenost.
Fermentirana hrana i zimnica: Koje su njene najvažnije zdravstvene koristi
Zdravstvene koristi fermentirane hrane koja čini najveći dio zimnice, dobro su poznate. Kombinacija sastojaka iz prirodno kiselih namirnica i tečnosti vode u kojoj se dodatno kiseli i odvija proces fermentacije utiče na povećanje korisnih svojstava.
Fermentirana hrana je prije svega puna živih dobrih bakterija poznatih kao probiotici. Pored toga, fermentirano voće i povrće obiluje antioksidansima neophodnim za jak imunitet.
Slana kiselina koja se stvara fermentacijom čini fermentiranu hranu pogodnom za osobe sa dijabetesom, a neke studije su dokazale da može pomoću u stabilizaciji nivoa šećera u krvi.
Kiseli kupus: Zima se bez njega ne može zamisliti, je li to i najzdravija zimnica
Kiseli kupus obiluje vitaminom C, beta karotenom, kalijem, magnezijem i sumporom, a i ima veoma malo kalorija. Jedan je od najjačih prirodnih probiotika.
Odličan je izvor vlakana, uz vitamine i minerale. Bogat je enzimima koji pomažu tijelu da lakše razgradi hranu što je značajno za apsorpciju hranljivih sastojaka.
Dobre bakterije iz kiselog kupusa su „melem“ za sluzokožu digestivnog sustava, a kada nam je sluzokoža zdrava ćelije imunološkog sustava djeluju kao barikada za neželjene supstance i toksine.
Ono što kiseli kupus još izdvaja i stavlja ga na vrh liste zdravih namirnica jeste vitamin K2, koji pomaže u sprečavanju nakupljanja naslaga kalcija (plakova) u arterijama. To je i najznačajniji faktor za pojavu ateroskleroze. Mana kiselog kupusa je so, uz veliku količinu natrijuma.
Kiseli krastavci
I oni spadaju u omiljene zimske namirnice. Sadrže veliku količinu vitamina K, C i vitamina A. Uz dobre digestivne karakteristike, mogu da utiču na smanjenje nivoa šećera u krvi, a zanimljivo je da sok od kiselih krastavaca može da umiri grčeve u mišićima.
Vitamini B grupe (B6, B12), zatim riboflavin, niacin i tiamin također se nalaze u kiselim krastavčićima. Tu su i velika količina vode, proteina, malo masnoća i dosta vlakana. Što se tiče minerala, u njima su željezo, kalij, natrijum i fosfor.
Pored toga što dobro utječu na probavu, istraživanja pokazuju da kiseli krastavci mogu stabilizirati nivo hemoglobina.
Karfiol: Za mnoge iznenađujuće, ali…
Karfiol je povrće koje ne sadrži masnoće i natrij. Obiluje vitaminima C, K, B1, B2, B3, B5, B6 i B9, mineralima i fitokemikalijama. Dobar je izvor vlakana, proteina, kalija i fosfora.
Karfiol djeluje preventivno na pojavu kardiovaskularnih oboljenja zbog alicina, a visok sadržaj omega-3 masnih kiselina smanjuje upalne procese.
Ako redovno konzumiramo karfiol, smanjujemo rizik od nastanka artritisa, pretilosti i dijabetesa, a ovo povrće pozitivno utiče na cirkulaciju. Glukozinolati u karfiolu pogoduju eliminaciji štetnih materija iz organizma, a sve je više istraživanja koja potvrđuju da karfiol ima potencijale u prevenciji malignih bolesti, zahvaljujući izotiocijanatima.
Kombinacija selena i vitamina je značajna za imunitet i dobar nivo kolesterola u krvi. Kako sadrži najmanje soli u odnosu na kiseli kupus i krastavčiće, jasno je da je karfiol možda i najbolji izbor iz zimnice, ako u obzir uzmemo potencijalne rizike koje konzumenti fermentirane hrane imaju (posebno kardiovaskularni bolesnici, osobe sa dijebetesom).
Je li fermentirana hrana opasna zbog količine soli koju sadrži?
Za osobe kojima ne smeta povećan unos soli i ne ugrožavaju im zdravlje prije svega srca, kiseli kupus i svako drugo ukiseljeno povrće i voće je odličan izbor.
Stručnjaci napominju da je kontrola unosa soli veoma važna i za kardiovaskularne bolesnike i osobe sa dijabetesom.
Međutim, druge prednosti fermentirane hrane ne bi trebalo zanemariti, a unos soli je preporučljivo iskontrolirati kroz druge namirnice koje također sadrže visok postotak soli: suhomesnati proizvodi, sirevi, grickalice…
Izvor: Agrosavjet
Zimnica je nezaobilazni dio zimskih gastronomskih rituala, bogatstvo korisnih hranljivih materija koje rado pripremamo i konzumiramo.
Trpeza je u razdoblju zime uglavnom bogata, a uz redovne obroke veliki je broj događaja na kojima nije lako ispoštovati umjerenost.
Fermentirana hrana i zimnica: Koje su njene najvažnije zdravstvene koristi
Zdravstvene koristi fermentirane hrane koja čini najveći dio zimnice, dobro su poznate. Kombinacija sastojaka iz prirodno kiselih namirnica i tečnosti vode u kojoj se dodatno kiseli i odvija proces fermentacije utiče na povećanje korisnih svojstava.
Fermentirana hrana je prije svega puna živih dobrih bakterija poznatih kao probiotici. Pored toga, fermentirano voće i povrće obiluje antioksidansima neophodnim za jak imunitet.
Slana kiselina koja se stvara fermentacijom čini fermentiranu hranu pogodnom za osobe sa dijabetesom, a neke studije su dokazale da može pomoću u stabilizaciji nivoa šećera u krvi.
Kiseli kupus: Zima se bez njega ne može zamisliti, je li to i najzdravija zimnica
Kiseli kupus obiluje vitaminom C, beta karotenom, kalijem, magnezijem i sumporom, a i ima veoma malo kalorija. Jedan je od najjačih prirodnih probiotika.
Odličan je izvor vlakana, uz vitamine i minerale. Bogat je enzimima koji pomažu tijelu da lakše razgradi hranu što je značajno za apsorpciju hranljivih sastojaka.
Dobre bakterije iz kiselog kupusa su „melem“ za sluzokožu digestivnog sustava, a kada nam je sluzokoža zdrava ćelije imunološkog sustava djeluju kao barikada za neželjene supstance i toksine.
Ono što kiseli kupus još izdvaja i stavlja ga na vrh liste zdravih namirnica jeste vitamin K2, koji pomaže u sprečavanju nakupljanja naslaga kalcija (plakova) u arterijama. To je i najznačajniji faktor za pojavu ateroskleroze. Mana kiselog kupusa je so, uz veliku količinu natrijuma.
Kiseli krastavci
I oni spadaju u omiljene zimske namirnice. Sadrže veliku količinu vitamina K, C i vitamina A. Uz dobre digestivne karakteristike, mogu da utiču na smanjenje nivoa šećera u krvi, a zanimljivo je da sok od kiselih krastavaca može da umiri grčeve u mišićima.
Vitamini B grupe (B6, B12), zatim riboflavin, niacin i tiamin također se nalaze u kiselim krastavčićima. Tu su i velika količina vode, proteina, malo masnoća i dosta vlakana. Što se tiče minerala, u njima su željezo, kalij, natrijum i fosfor.
Pored toga što dobro utječu na probavu, istraživanja pokazuju da kiseli krastavci mogu stabilizirati nivo hemoglobina.
Karfiol: Za mnoge iznenađujuće, ali…
Karfiol je povrće koje ne sadrži masnoće i natrij. Obiluje vitaminima C, K, B1, B2, B3, B5, B6 i B9, mineralima i fitokemikalijama. Dobar je izvor vlakana, proteina, kalija i fosfora.
Karfiol djeluje preventivno na pojavu kardiovaskularnih oboljenja zbog alicina, a visok sadržaj omega-3 masnih kiselina smanjuje upalne procese.
Ako redovno konzumiramo karfiol, smanjujemo rizik od nastanka artritisa, pretilosti i dijabetesa, a ovo povrće pozitivno utiče na cirkulaciju. Glukozinolati u karfiolu pogoduju eliminaciji štetnih materija iz organizma, a sve je više istraživanja koja potvrđuju da karfiol ima potencijale u prevenciji malignih bolesti, zahvaljujući izotiocijanatima.
Kombinacija selena i vitamina je značajna za imunitet i dobar nivo kolesterola u krvi. Kako sadrži najmanje soli u odnosu na kiseli kupus i krastavčiće, jasno je da je karfiol možda i najbolji izbor iz zimnice, ako u obzir uzmemo potencijalne rizike koje konzumenti fermentirane hrane imaju (posebno kardiovaskularni bolesnici, osobe sa dijebetesom).
Je li fermentirana hrana opasna zbog količine soli koju sadrži?
Za osobe kojima ne smeta povećan unos soli i ne ugrožavaju im zdravlje prije svega srca, kiseli kupus i svako drugo ukiseljeno povrće i voće je odličan izbor.
Stručnjaci napominju da je kontrola unosa soli veoma važna i za kardiovaskularne bolesnike i osobe sa dijabetesom.
Međutim, druge prednosti fermentirane hrane ne bi trebalo zanemariti, a unos soli je preporučljivo iskontrolirati kroz druge namirnice koje također sadrže visok postotak soli: suhomesnati proizvodi, sirevi, grickalice…
Izvor: Agrosavjet
