Često imamo priliku pročitati i čuti da se neka namirnica proglašava saveznikom zdravlja, pomoćnikom u podizanju imuniteta, lijekom za sve bolesti i tome slično, a najčešće je riječ o nekom sasvim dostupnom, svima dobro poznatom sastojku. Poput kiselog kupusa, o kojemu možete pročitati da je u najmanju ruku sve od navedenog, ako ne i više od toga. A neki tvrde da upravo njegov najzdraviji dio većina nas – baca.
Ove tvrdnje o navedenoj namirnici nisu novost, riječ je o jednom od najstarijih narodnih lijekova kojem se pripisuju moćna probiotička svojstva. Koliko u tome ima istine i čuči li nam to u hladnjaku eliksir zdravlja, zapitali smo se pa pitanje proslijedili Dragani Olujić Hudi, mag. nutr. i direktorici dijetoterapijskog centra Nutricionist.
Nutricionistica uopće nema dileme oko ovog pitanja i tvrdi kako se kiseli kupus, kao i ostalo povrće dobiveno kiseljenjem uz pomoć bakterija mliječno-kiselog vrenja, nalazi visoko na ljestvici hrane dobrog izbora.
– Pripremom ovakve hrane koriste se prirodni procesi fermentacije bez dodavanja kultura i aditiva, zbog čega se organizmu nude rijetki nutrijenti ili, točnije rečeno, rijetki oblici određenih nutrijenata, a to bi u ovom slučaju bili vitamini, topiva vlakna, minerali i fitonutrijenti u bogatoj koncentraciji – navodi Olujić te pojašnjava kako dodatkom soli svježem kupusu dolazi do otpuštanja mliječne kiselina koja prirodno konzervira proizvod, ali, također, stvara uvjete za rast mliječno-kiselih bakterija koje potiču fermentaciju.
Nutricionistica ističe kako je rasol od kiselog kupusa, osim po visokom udjelu vitamina, posebice vitamina C koji se otapa u vodi pa ga samim time najviše i ima u njemu, najposebniji po tome što je bogat izvor probiotika.
– Za razliku od probiotika koje unosimo putem farmako pripravaka, ovo je potpuno prirodan način za unijeti ih u organizam gdje djeluje u sinergiji sa svim ostalim sastojcima iz rasola, odnosno kalijem, kalcijem, sumporom, magnezijem, bakrom te vitaminima B i E, zbog čega je najbolji i najučinkovitiji njihov izvor – naglasila je stručnjakinja.
Jedan od najčešćih razloga zašto ga pijemo, dodala je, su mamurluk i različite stomačne tegobe, od grčeva i zatvora do nespecifičnih bolova i mučnina.
– On u tim slučajevima zaista pomaže. Bakterije i enzimi koncentrirani u soku odradit će nedovršene procese probave te uspostaviti ravnotežu u crijevima zbog čega će bolovi popustiti, a probava će biti olakšana. Kod mamurluka će potaknuti enzime na bržu preradu i eliminacaju toksičnih spojeva koji su produkt prerade veće količine alkohola, a izvršit će i prijeko potrebnu kvalitetnu hidrataciju zbog velike količine elektrolita koju sadrži, natrija i magnezija. Magnezij će olakšati tenziju glatke muskulature, što će pomoći kod ublažavanja inteziteta glavobolje te će neke blaže glavobolje u potpunosti popustiti kroz relativno kratko vrijeme – pojasnila je Dragana Olujić zašto se, kad nas more opisane tegobe nakon “kure” rasolom od kiselog kupusa možemo početi osjećati puno bolje.
S obzirom na sve navedeno zaključak je jasan: kad idući put budete pripremali neko jelo s kiselim kupusom, sačuvajte tekućinu u kojoj je pohranjen. Pijuckajte ju što češće, kako bi vam se probavni sustav na nju naviknuo – to se pokazalo boljom praksom od jednokratne “kure”. Ako niste znali, ovaj moćan pripravak lako ćete napraviti kod kuće, da vam uvijek bude pri ruci i za to vam ne treba ogromna kaca za kiseljenje kupusa.
Kiseli kupus iz staklenke
Sastojci
1 glavica kupusa
1 žlica soli
Priprema:
Dobro operite i osušite ili u pećnici sterilizirajte (na 100 Celzijrvih stupnjeva) staklenku od 1 litre u kojoj ćete držati kupus i jednu manju od 120 ml koja će vam poslužiti kao uteg (napunite je kamenčićima ili nečim sličnim).
S kupusa skinite vanjske listove, narežite ga na četvrtine, a njih na trakice (možete ga i naribati). Posolite kupus pa sol dobro umasirajte. Gnječite ga dok ne počne puštati tekućinu, a zatim ga zajedno s tom tekućinom prebacite u veću staklenku. Ako želite, možete dodati i začine poput kima i lovorova lista.
Kupus dobro pritisnite kako bi se oslobodio zarobljeni zrak, zatim ga opteretite manjom staklenkom pa otvor veće staklenke prekrijte tkaninom i osigurajte ju gumicom.
Držite kupus na sobnoj temperaturi i dalje od izravne sunčeve svjetlosti 1-4 tjedna.
Ove tvrdnje o navedenoj namirnici nisu novost, riječ je o jednom od najstarijih narodnih lijekova kojem se pripisuju moćna probiotička svojstva. Koliko u tome ima istine i čuči li nam to u hladnjaku eliksir zdravlja, zapitali smo se pa pitanje proslijedili Dragani Olujić Hudi, mag. nutr. i direktorici dijetoterapijskog centra Nutricionist.
Nutricionistica uopće nema dileme oko ovog pitanja i tvrdi kako se kiseli kupus, kao i ostalo povrće dobiveno kiseljenjem uz pomoć bakterija mliječno-kiselog vrenja, nalazi visoko na ljestvici hrane dobrog izbora.
– Pripremom ovakve hrane koriste se prirodni procesi fermentacije bez dodavanja kultura i aditiva, zbog čega se organizmu nude rijetki nutrijenti ili, točnije rečeno, rijetki oblici određenih nutrijenata, a to bi u ovom slučaju bili vitamini, topiva vlakna, minerali i fitonutrijenti u bogatoj koncentraciji – navodi Olujić te pojašnjava kako dodatkom soli svježem kupusu dolazi do otpuštanja mliječne kiselina koja prirodno konzervira proizvod, ali, također, stvara uvjete za rast mliječno-kiselih bakterija koje potiču fermentaciju.
Nutricionistica ističe kako je rasol od kiselog kupusa, osim po visokom udjelu vitamina, posebice vitamina C koji se otapa u vodi pa ga samim time najviše i ima u njemu, najposebniji po tome što je bogat izvor probiotika.
– Za razliku od probiotika koje unosimo putem farmako pripravaka, ovo je potpuno prirodan način za unijeti ih u organizam gdje djeluje u sinergiji sa svim ostalim sastojcima iz rasola, odnosno kalijem, kalcijem, sumporom, magnezijem, bakrom te vitaminima B i E, zbog čega je najbolji i najučinkovitiji njihov izvor – naglasila je stručnjakinja.
Jedan od najčešćih razloga zašto ga pijemo, dodala je, su mamurluk i različite stomačne tegobe, od grčeva i zatvora do nespecifičnih bolova i mučnina.
– On u tim slučajevima zaista pomaže. Bakterije i enzimi koncentrirani u soku odradit će nedovršene procese probave te uspostaviti ravnotežu u crijevima zbog čega će bolovi popustiti, a probava će biti olakšana. Kod mamurluka će potaknuti enzime na bržu preradu i eliminacaju toksičnih spojeva koji su produkt prerade veće količine alkohola, a izvršit će i prijeko potrebnu kvalitetnu hidrataciju zbog velike količine elektrolita koju sadrži, natrija i magnezija. Magnezij će olakšati tenziju glatke muskulature, što će pomoći kod ublažavanja inteziteta glavobolje te će neke blaže glavobolje u potpunosti popustiti kroz relativno kratko vrijeme – pojasnila je Dragana Olujić zašto se, kad nas more opisane tegobe nakon “kure” rasolom od kiselog kupusa možemo početi osjećati puno bolje.
S obzirom na sve navedeno zaključak je jasan: kad idući put budete pripremali neko jelo s kiselim kupusom, sačuvajte tekućinu u kojoj je pohranjen. Pijuckajte ju što češće, kako bi vam se probavni sustav na nju naviknuo – to se pokazalo boljom praksom od jednokratne “kure”. Ako niste znali, ovaj moćan pripravak lako ćete napraviti kod kuće, da vam uvijek bude pri ruci i za to vam ne treba ogromna kaca za kiseljenje kupusa.
Kiseli kupus iz staklenke
Sastojci
1 glavica kupusa
1 žlica soli
Priprema:
Dobro operite i osušite ili u pećnici sterilizirajte (na 100 Celzijrvih stupnjeva) staklenku od 1 litre u kojoj ćete držati kupus i jednu manju od 120 ml koja će vam poslužiti kao uteg (napunite je kamenčićima ili nečim sličnim).
S kupusa skinite vanjske listove, narežite ga na četvrtine, a njih na trakice (možete ga i naribati). Posolite kupus pa sol dobro umasirajte. Gnječite ga dok ne počne puštati tekućinu, a zatim ga zajedno s tom tekućinom prebacite u veću staklenku. Ako želite, možete dodati i začine poput kima i lovorova lista.
Kupus dobro pritisnite kako bi se oslobodio zarobljeni zrak, zatim ga opteretite manjom staklenkom pa otvor veće staklenke prekrijte tkaninom i osigurajte ju gumicom.
Držite kupus na sobnoj temperaturi i dalje od izravne sunčeve svjetlosti 1-4 tjedna.
