Iako je sva hrana poskupjela, a posebno su skočile cijene mesa, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, uvoz ove prehrambene namirnice nije smanjen, piše Večernji list BiH.
Naime, prošle godine uvezena su 83,362.882 kilograma živih životinja i mesa za 507,732.506 KM, dok je godinu prije uvezeno 83,729.447 kilograma za iznos od 398,303.675 KM. Uvoz životinja i mesa u Bosnu i Hercegovinu tijekom prošle godine na sličnoj je razini kao godinu prije, ali je trebalo izdvojiti drastično više novca.
Dvostruko skuplje
Za oko polovinu iznosa od 507 milijuna KM u BiH je tijekom prošle godine uvezeno 30,475.689 kilograma goveđeg mesa.
- Slijedi uvoz 19,497.977 kilograma svinjskog mesa za oko 98 milijuna KM pa 12,583.261 kilogram mesa peradi i jestivih klaoničkih proizvoda od peradi za oko 38 milijuna KM - piše u podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH. S druge strane, tijekom prošle godine izvoz živih životinja i mesa je povećan, pa je tako s 32 milijuna KM, koliko je izvezeno tijekom 2021. godine, prošle godine ovih proizvoda izvezeno za oko 51 milijun KM. Dakle, uvoz u BiH veći je deset puta od izvoza.
Prema podacima UNO-a, pod kategoriju meso podrazumijeva se i uvoz životinja. Pa su tako uvezeni konji, magarci, mazge, goveda, ovce, svinje, koze, domaća perad (patke, guske, purani)… Dok se nadležni u BiH hvale rezultatima ovogodišnjeg povećanja izvoza svježeg mesa od 300 posto u odnosu na prošlu godinu, gotovo da se i ne spominje podatak o količinama uvezenog mesa upitne kvalitete. Predsjednik Udruge poljoprivrednika Admir Kahriman kazao je krajem prošle godine da se u BiH uvozi meso loše kvalitete.
''U Europi se građanima prodaje stražnja polovica junetine, a izvozi se prednja polovica junice, koja se prodaje u BiH. Europljani jedu flam, but i ostale kvalitetne dijelove tovljene junetine, a mi jedemo vrat i prednju plećku, a to nije baš kvalitetno meso. Kod nas se to meso iskoštava i prodaje u trgovačkim centrima i niže cijene ugrožavaju domaću proizvodnju, a kada je riječ o našem kvalitetnom mesu, sve što se proizvede, izveze se'', kazao je Kahriman.
Domaće skuplje
Prošle godine je, u odnosu na 2021., u klaonicama u RS-u zaklano 9640 grla goveda, ovaca i svinja manje. U tom razdoblju neto težina zaklanih životinja smanjena je za tisuću i nešto tona, dok je jedino porasla proizvodnja peradarskog mesa, podaci su Zavoda za statistiku RS-a.
Građani poručuju kako je unatrag godinu dana sve poskupjelo, zbog čega ni približno ne mogu kupovati kao prije. Mesari koji isključivo prodaju meso domaćeg podrijetla tvrde kako je sve teže opstati na tržištu. Kilogram domaćeg mesa žive vage marku je skuplji od zamrznutog mesa iz uvoza. U takvom odnosu cijena sve je teže izdržati tržišnu utakmicu. Prerađivači mesa koji priznaju da uglavnom koriste robu iz uvoza tvrde kako domaća proizvodnja ne može podmiriti njihove potrebe. Da nije uvoza, objašnjavaju, kilogram mesa koštao bi 20 KM.
Domaći proizvođači ne misle tako jer bi mogli proizvoditi više, ali nemaju kome prodati. Proizvođači apeliraju na nadležne da pooštre kontrole kvalitete kako bi se krajnji kupci upoznali s kvalitetom robe koju kupuju. Dok se to ne dogodi, meso iz hladnjača staro više od godinu dana građani će plaćati kao svježe. Nadležna ministarstva pokušavaju riješiti problem tako da se rashlađeno meso na policama deklarira kako bi potrošači vidjeli da je ono iz uvoza. Nije sporno uvesti zamrznuto meso jer nema domaćeg, ali je sporno da se uvozi jeftino, rashlađeno meso i prodaje kao svježe, a svježe se u roku od tri dana mora prodati ili povući iz prodaje.
Naime, prošle godine uvezena su 83,362.882 kilograma živih životinja i mesa za 507,732.506 KM, dok je godinu prije uvezeno 83,729.447 kilograma za iznos od 398,303.675 KM. Uvoz životinja i mesa u Bosnu i Hercegovinu tijekom prošle godine na sličnoj je razini kao godinu prije, ali je trebalo izdvojiti drastično više novca.
Dvostruko skuplje
Za oko polovinu iznosa od 507 milijuna KM u BiH je tijekom prošle godine uvezeno 30,475.689 kilograma goveđeg mesa.
- Slijedi uvoz 19,497.977 kilograma svinjskog mesa za oko 98 milijuna KM pa 12,583.261 kilogram mesa peradi i jestivih klaoničkih proizvoda od peradi za oko 38 milijuna KM - piše u podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH. S druge strane, tijekom prošle godine izvoz živih životinja i mesa je povećan, pa je tako s 32 milijuna KM, koliko je izvezeno tijekom 2021. godine, prošle godine ovih proizvoda izvezeno za oko 51 milijun KM. Dakle, uvoz u BiH veći je deset puta od izvoza.
Prema podacima UNO-a, pod kategoriju meso podrazumijeva se i uvoz životinja. Pa su tako uvezeni konji, magarci, mazge, goveda, ovce, svinje, koze, domaća perad (patke, guske, purani)… Dok se nadležni u BiH hvale rezultatima ovogodišnjeg povećanja izvoza svježeg mesa od 300 posto u odnosu na prošlu godinu, gotovo da se i ne spominje podatak o količinama uvezenog mesa upitne kvalitete. Predsjednik Udruge poljoprivrednika Admir Kahriman kazao je krajem prošle godine da se u BiH uvozi meso loše kvalitete.
''U Europi se građanima prodaje stražnja polovica junetine, a izvozi se prednja polovica junice, koja se prodaje u BiH. Europljani jedu flam, but i ostale kvalitetne dijelove tovljene junetine, a mi jedemo vrat i prednju plećku, a to nije baš kvalitetno meso. Kod nas se to meso iskoštava i prodaje u trgovačkim centrima i niže cijene ugrožavaju domaću proizvodnju, a kada je riječ o našem kvalitetnom mesu, sve što se proizvede, izveze se'', kazao je Kahriman.
Domaće skuplje
Prošle godine je, u odnosu na 2021., u klaonicama u RS-u zaklano 9640 grla goveda, ovaca i svinja manje. U tom razdoblju neto težina zaklanih životinja smanjena je za tisuću i nešto tona, dok je jedino porasla proizvodnja peradarskog mesa, podaci su Zavoda za statistiku RS-a.
Građani poručuju kako je unatrag godinu dana sve poskupjelo, zbog čega ni približno ne mogu kupovati kao prije. Mesari koji isključivo prodaju meso domaćeg podrijetla tvrde kako je sve teže opstati na tržištu. Kilogram domaćeg mesa žive vage marku je skuplji od zamrznutog mesa iz uvoza. U takvom odnosu cijena sve je teže izdržati tržišnu utakmicu. Prerađivači mesa koji priznaju da uglavnom koriste robu iz uvoza tvrde kako domaća proizvodnja ne može podmiriti njihove potrebe. Da nije uvoza, objašnjavaju, kilogram mesa koštao bi 20 KM.
Domaći proizvođači ne misle tako jer bi mogli proizvoditi više, ali nemaju kome prodati. Proizvođači apeliraju na nadležne da pooštre kontrole kvalitete kako bi se krajnji kupci upoznali s kvalitetom robe koju kupuju. Dok se to ne dogodi, meso iz hladnjača staro više od godinu dana građani će plaćati kao svježe. Nadležna ministarstva pokušavaju riješiti problem tako da se rashlađeno meso na policama deklarira kako bi potrošači vidjeli da je ono iz uvoza. Nije sporno uvesti zamrznuto meso jer nema domaćeg, ali je sporno da se uvozi jeftino, rashlađeno meso i prodaje kao svježe, a svježe se u roku od tri dana mora prodati ili povući iz prodaje.
