Zbog velikog nedostatka legalno dostupnih ljudskih organa u svijetu oni su postali jako tražena roba na crnom tržištu. Takvu trgovinu pokreću očaj, ali i pohlepa.
Očaj primatelja koji je suočen sa sigurnom smrću ako ne dobije organ, ali i očaj davatelja koji želi pobjeći iz siromaštva. Mračnu ulogu pritom preuzimaju posrednici koji zarađuju na tuđoj nesreći.
Cvjeta ilegalna trgovina organima
Ilegalna trgovina organima generira od 840 milijuna do 1.7 milijardi dolara godišnje, pokazuje izvještaj Global Financial Integrityja, prenosi Al Jazeera. Procjena se odnosi na prodaju pet najprodavanijih organa – bubrega, jetre, srca, pluća i gušterače.
Najčešće ilegalno presađeni organi su bubrezi, budući da se bez jednog od njih može nastaviti živjeti bez značajnijih posljedica za zdravlje. Presađivanje drugih organa uglavnom su moguća samo u slučaju umrlog davatelja, osim kad se radi o djelomičnim presađivanjima.
Posrednici masno zarađuju na tuđoj nesreći
Velika je razlika u iznosu koji davatelj organa dobije te iznosa koji primatelj plati pa tako primjerice osoba u Kini za bubreg dobije oko 5000 dolara, dok bubreg primatelj u Izraelu isti taj organ plaća 100.000 dolara.
Shema ilegalnog presađivanja organa, koja je uključivala bolnice Netcare u Južnoafričkoj Republici, prvo je koristila davatelje iz Izraela koji su za bubreg dobivali po 20.000 dolara. No, posrednici su uskoro prešli na davatelje iz Rumunjske i Brazila, koji svoje bubrege prodaju za 6.000 dolara. Ljudi u Nepalu svoj će bubreg prodati za tek 200 dolara, dok Amerikanac za svoj organ dobije barem 20.000 dolara. Na Kosovu se za bubreg dobije 12.000 dolara.
Na Kosovu marža od 900 posto
Iako se zarada davatelja drastično razlikuje po zemljama, ono što je slično jest marža posrednika. Tako je u Kini marža čak 1900 posto, dok je ona najniža u Južnoj Africi – 500 posto. Najveće su marže u Južnoafričkoj Republici i Kini (1900 posto), a zatim slijede Peru (1686 posto), SAD (1100 posto), Kosovo (900 posto), Kostarika (846 posti), Singapur (1166 posto).
U ilegalnom lancu sudjeluju davatelj, primatelj, transplantacijski tim te ljudi iz privatnog i javnog sektora te posrednici.
Očaj primatelja koji je suočen sa sigurnom smrću ako ne dobije organ, ali i očaj davatelja koji želi pobjeći iz siromaštva. Mračnu ulogu pritom preuzimaju posrednici koji zarađuju na tuđoj nesreći.
Cvjeta ilegalna trgovina organima
Ilegalna trgovina organima generira od 840 milijuna do 1.7 milijardi dolara godišnje, pokazuje izvještaj Global Financial Integrityja, prenosi Al Jazeera. Procjena se odnosi na prodaju pet najprodavanijih organa – bubrega, jetre, srca, pluća i gušterače.
Najčešće ilegalno presađeni organi su bubrezi, budući da se bez jednog od njih može nastaviti živjeti bez značajnijih posljedica za zdravlje. Presađivanje drugih organa uglavnom su moguća samo u slučaju umrlog davatelja, osim kad se radi o djelomičnim presađivanjima.
Posrednici masno zarađuju na tuđoj nesreći
Velika je razlika u iznosu koji davatelj organa dobije te iznosa koji primatelj plati pa tako primjerice osoba u Kini za bubreg dobije oko 5000 dolara, dok bubreg primatelj u Izraelu isti taj organ plaća 100.000 dolara.
Shema ilegalnog presađivanja organa, koja je uključivala bolnice Netcare u Južnoafričkoj Republici, prvo je koristila davatelje iz Izraela koji su za bubreg dobivali po 20.000 dolara. No, posrednici su uskoro prešli na davatelje iz Rumunjske i Brazila, koji svoje bubrege prodaju za 6.000 dolara. Ljudi u Nepalu svoj će bubreg prodati za tek 200 dolara, dok Amerikanac za svoj organ dobije barem 20.000 dolara. Na Kosovu se za bubreg dobije 12.000 dolara.
Na Kosovu marža od 900 posto
Iako se zarada davatelja drastično razlikuje po zemljama, ono što je slično jest marža posrednika. Tako je u Kini marža čak 1900 posto, dok je ona najniža u Južnoj Africi – 500 posto. Najveće su marže u Južnoafričkoj Republici i Kini (1900 posto), a zatim slijede Peru (1686 posto), SAD (1100 posto), Kosovo (900 posto), Kostarika (846 posti), Singapur (1166 posto).
U ilegalnom lancu sudjeluju davatelj, primatelj, transplantacijski tim te ljudi iz privatnog i javnog sektora te posrednici.
