Otići ili ostati u BiH? To je pitanje koje mnogi analiziraju posljednjih godina. Prema brojkama, za oko 90 tisuća ljudi od 2013. godine nije bilo dvojbi.
Oni su odlučili svoju egzistenciju osigurati u nekoj drugoj zemlji, piše Večernji list BiH. Kao prvi razlog najčešće se ističe egzistencija, no kada cijele obitelji idu trbuhom za kruhom, i to one u kojoj rade i muž i žena, onda tu postoje i neki drugi razlozi. Sve češće se u tim slučajevima spominje riječ nepravda.
''Ljudi u BiH, kad završe visoke škole i ako nemaju nikakvu mogućnost zaposlenja ići će. Sve više priča se o ljudima s poslom koji idu. Ljudi ovo više ne mogu podnijeti jer je atmosfera tako loša, da kažem nepodnošljiva'', govori za Večernji list predsjednik Udruge za unaprijeđenje življenja Futura iz Mostara Marin Bago.
Ističe i podatke koje su objavile neke agencije da će kraj 2018. Hrvatsku dočekati manje od 4, a BiH manje od 3 milijuna ljudi.
''To su poražavajući podaci i pitanje je hoćemo li mi uopće imati dovoljno djece i dovoljno kadra u budućnosti. To je sada već ogroman problem. U Mostaru imate dvostruko manje djece nego prije dvadeset godina i to bi trebao biti alarmantan podatak, ali mi u javnosti i u medijima ne vidimo da nekog to previše zanima... kažem vam, ako imamo ovakvo iseljavanje bilo koja politika pada u vodu, moramo povesti računa o tome'', govori Bago.
Spominje i rješenja koja nisu skupa, ali bi mogla biti efikasna.
''Evo krenuti ćemo od Zračne luke Mostar koja nema redovitih letova. Uspostavom redovitih letova ne bi odlazile čitave obitelji, možda bi išao jedan član koji bi se mogao vraćati za vikend. Pa brojni naši umirovljenici radije bi živjeli ovdje nego u Njemačkoj, ali nemaju tu infrastrukturu kako bi bili povezani sa svojom obitelji ili onima koji ostaju. Nijedan grad ne može biti razvijen bez funkcionalne zračne luke. I tu nema previše filozofiranja, već se posao mora raditi'', ističe predsjednik Udruge za unaprijeđenje življenja Futura Bago.
Nedavno je odlazak mladih iz BiH komentirao i Mate Lončar, predsjednik Vijeća mladih FBiH.
''Najveći problem je taj što mladi ljudi u BiH ne vide perspektivu jer imamo državu koja ne funkcionira. Tako i mladi, koji imaju koliko-toliko osiguranu egzistenciju i radno mjesto, napuštaju ovu državu. Potrebno je da država pokaže kako joj je stalo do mladih, da ulaže maksimalne napore za njihovu budućnost na ovim područjima, kazao je, između ostalog, Lončar za Večernjak.
Podsjetimo, osim statistike koja pokazuje da su tisuće obitelji prošle godine napustile BiH, problem je i prirodni pad koji sve teže pogađa BiH. Tako su podaci koje smo analizirali pokazali da je u samo prva tri mjeseca ove godine rođeno tek 3977 beba, a broj umrlih je 5617. Brojke govore da situacija postaje katastrofična.
Oni su odlučili svoju egzistenciju osigurati u nekoj drugoj zemlji, piše Večernji list BiH. Kao prvi razlog najčešće se ističe egzistencija, no kada cijele obitelji idu trbuhom za kruhom, i to one u kojoj rade i muž i žena, onda tu postoje i neki drugi razlozi. Sve češće se u tim slučajevima spominje riječ nepravda.
''Ljudi u BiH, kad završe visoke škole i ako nemaju nikakvu mogućnost zaposlenja ići će. Sve više priča se o ljudima s poslom koji idu. Ljudi ovo više ne mogu podnijeti jer je atmosfera tako loša, da kažem nepodnošljiva'', govori za Večernji list predsjednik Udruge za unaprijeđenje življenja Futura iz Mostara Marin Bago.
Ističe i podatke koje su objavile neke agencije da će kraj 2018. Hrvatsku dočekati manje od 4, a BiH manje od 3 milijuna ljudi.
''To su poražavajući podaci i pitanje je hoćemo li mi uopće imati dovoljno djece i dovoljno kadra u budućnosti. To je sada već ogroman problem. U Mostaru imate dvostruko manje djece nego prije dvadeset godina i to bi trebao biti alarmantan podatak, ali mi u javnosti i u medijima ne vidimo da nekog to previše zanima... kažem vam, ako imamo ovakvo iseljavanje bilo koja politika pada u vodu, moramo povesti računa o tome'', govori Bago.
Spominje i rješenja koja nisu skupa, ali bi mogla biti efikasna.
''Evo krenuti ćemo od Zračne luke Mostar koja nema redovitih letova. Uspostavom redovitih letova ne bi odlazile čitave obitelji, možda bi išao jedan član koji bi se mogao vraćati za vikend. Pa brojni naši umirovljenici radije bi živjeli ovdje nego u Njemačkoj, ali nemaju tu infrastrukturu kako bi bili povezani sa svojom obitelji ili onima koji ostaju. Nijedan grad ne može biti razvijen bez funkcionalne zračne luke. I tu nema previše filozofiranja, već se posao mora raditi'', ističe predsjednik Udruge za unaprijeđenje življenja Futura Bago.
Nedavno je odlazak mladih iz BiH komentirao i Mate Lončar, predsjednik Vijeća mladih FBiH.
''Najveći problem je taj što mladi ljudi u BiH ne vide perspektivu jer imamo državu koja ne funkcionira. Tako i mladi, koji imaju koliko-toliko osiguranu egzistenciju i radno mjesto, napuštaju ovu državu. Potrebno je da država pokaže kako joj je stalo do mladih, da ulaže maksimalne napore za njihovu budućnost na ovim područjima, kazao je, između ostalog, Lončar za Večernjak.
Podsjetimo, osim statistike koja pokazuje da su tisuće obitelji prošle godine napustile BiH, problem je i prirodni pad koji sve teže pogađa BiH. Tako su podaci koje smo analizirali pokazali da je u samo prva tri mjeseca ove godine rođeno tek 3977 beba, a broj umrlih je 5617. Brojke govore da situacija postaje katastrofična.