Ukrajina i njezini europski saveznici pozvali su ruskog predsjednika Vladimira Putina da pristane na 30-dnevno primirje, koje bi moglo početi već u ponedjeljak, nakon što su u subotu u Kijev stigli lideri Njemačke, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Poljske.
Novi njemački kancelar Friedrich Merz, francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Keir Starmer i njegov poljski kolega Donald Tusk stigli su zajedno u subotu ujutro na glavnu željezničku postaju u Kijevu. Nedugo nakon toga, sastali su se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Ovi susreti znak su obnovljene diplomatske hitnosti u cilju postizanja primirja u ratu između Rusije i Ukrajine, koji traje unatoč naporima SAD-a da posreduje u miru.
- Ostalo je puno posla i mnoge stvari za raspraviti. Ovaj rat treba završiti pravednim mirom. Moskva mora biti prisiljena pristati na primirje, napisao je šef kabineta Zelenskog Andrij Jermak na svom Telegram kanalu.
Ukrajina, uz podršku Europljana, poziva na neposredno i bezuvjetno 30-dnevno primirje, što također zahtijeva američki predsjednik Donald Trump.
Europski lideri u Kijevu imali su ‘plodan razgovor‘ s Trumpom u subotu, koji je bio ‘usmjeren na mirovne pregovore‘, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sybiha u objavi na platformi X.
- Ukrajina i svi saveznici spremni su za potpuno bezuvjetno primirje na kopnu, u zraku i na moru, koje bi trajalo barem 30 dana, počevši već od ponedjeljka, nastavio je Sybiha, dodajući da bi ‘trajno primirje‘ moglo otvoriti put za pregovore o općem miru, ako Rusija pristane.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je u objavi na X da je u subotu ujutro sudjelovao u pozivu s više od 20 svjetskih lidera kako bi ‘nastavio napore za osiguranje pravednog i trajnog mira za Ukrajinu‘.
- To počinje s 30-dnevnim bezuvjetnim primirjem i mora biti podržano kontinuiranom, konkretnom potporom, dodao je Rutte.
Rusija je dosad odbijala obvezati se na 30-dnevno primirje, rekavši da načelno podržava ovu ideju, ali inzistira da postoje tzv. ‘nuance‘ koje je potrebno prvo razjasniti.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u intervjuu za ABC News u subotu sugerirao je da je jedna od tih ‘nuanci‘ obustava opskrbe Ukrajine američkim i europskim oružjem.
Putin je često govorio o potrebi da se adresiraju tzv. ‘korijenski uzroci‘ – što se, među ostalim, smatra širenjem NATO-a prema istoku.
U objavi na društvenoj mreži Truth Social u četvrtak, Trump je napisao kako će ‘ako primirje ne bude poštovano, SAD i njegovi partneri uvesti dodatne sankcije, dodajući time dojam da postaje frustriran zbog ruskog odugovlačenja.
Inauguracija Trumpa u siječnju označila je potpuni preokret u diplomatskoj poziciji SAD-a prema ratu, pri čemu Ukrajina i ključni saveznici strahuju od značajnog skretanja američke politike prema Moskvi.
Europski lideri organizirali su niz sastanaka u odgovoru na to, s ciljem da pokažu SAD-u kako Europa može napraviti više u vojnog podršci Ukrajini, ali i pružiti jedinstveni glas koji poziva američkog predsjednika da ne stane na stranu Rusije u ovom ratu.
- Pravedan i trajan mir počinje s potpunim i bezuvjetnim primirjem. To je prijedlog koji s SAD-om promičemo, napisao je francuski predsjednik Macron na svom X računu u subotu ujutro.
- Ukrajina je prihvatila prijedlog primirja 11. ožujka. Rusija, međutim, odgađa, postavlja preduvjete, odugovlači i nastavlja svoj rat invazije. Ako Moskva nastavi opstruirati, pojačat ćemo pritisak – zajedno, kao Europljani i u uskoj koordinaciji sa SAD-om. Pozdravljamo poziv predsjednika Trumpa da krenemo naprijed u ovom smjeru, dodao je Macron.
Kasnije u subotu ujutro, Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, izjavila je u objavi na X da je ‘lopta sada u rukama Rusije‘.
- Spremni smo održavati snažan pritisak na Rusiju i uvesti dodatne oštre sankcije u slučaju kršenja primirja, rekla je von der Leyen. ‘Naš cilj je jasan: pravedan i trajan mir za Ukrajinu, koji je ključan za sigurnost i stabilnost na našem kontinentu‘.
Novi njemački kancelar Friedrich Merz, francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Keir Starmer i njegov poljski kolega Donald Tusk stigli su zajedno u subotu ujutro na glavnu željezničku postaju u Kijevu. Nedugo nakon toga, sastali su se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Ovi susreti znak su obnovljene diplomatske hitnosti u cilju postizanja primirja u ratu između Rusije i Ukrajine, koji traje unatoč naporima SAD-a da posreduje u miru.
- Ostalo je puno posla i mnoge stvari za raspraviti. Ovaj rat treba završiti pravednim mirom. Moskva mora biti prisiljena pristati na primirje, napisao je šef kabineta Zelenskog Andrij Jermak na svom Telegram kanalu.
Ukrajina, uz podršku Europljana, poziva na neposredno i bezuvjetno 30-dnevno primirje, što također zahtijeva američki predsjednik Donald Trump.
Europski lideri u Kijevu imali su ‘plodan razgovor‘ s Trumpom u subotu, koji je bio ‘usmjeren na mirovne pregovore‘, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sybiha u objavi na platformi X.
- Ukrajina i svi saveznici spremni su za potpuno bezuvjetno primirje na kopnu, u zraku i na moru, koje bi trajalo barem 30 dana, počevši već od ponedjeljka, nastavio je Sybiha, dodajući da bi ‘trajno primirje‘ moglo otvoriti put za pregovore o općem miru, ako Rusija pristane.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je u objavi na X da je u subotu ujutro sudjelovao u pozivu s više od 20 svjetskih lidera kako bi ‘nastavio napore za osiguranje pravednog i trajnog mira za Ukrajinu‘.
- To počinje s 30-dnevnim bezuvjetnim primirjem i mora biti podržano kontinuiranom, konkretnom potporom, dodao je Rutte.
Rusija je dosad odbijala obvezati se na 30-dnevno primirje, rekavši da načelno podržava ovu ideju, ali inzistira da postoje tzv. ‘nuance‘ koje je potrebno prvo razjasniti.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u intervjuu za ABC News u subotu sugerirao je da je jedna od tih ‘nuanci‘ obustava opskrbe Ukrajine američkim i europskim oružjem.
Putin je često govorio o potrebi da se adresiraju tzv. ‘korijenski uzroci‘ – što se, među ostalim, smatra širenjem NATO-a prema istoku.
U objavi na društvenoj mreži Truth Social u četvrtak, Trump je napisao kako će ‘ako primirje ne bude poštovano, SAD i njegovi partneri uvesti dodatne sankcije, dodajući time dojam da postaje frustriran zbog ruskog odugovlačenja.
Inauguracija Trumpa u siječnju označila je potpuni preokret u diplomatskoj poziciji SAD-a prema ratu, pri čemu Ukrajina i ključni saveznici strahuju od značajnog skretanja američke politike prema Moskvi.
Europski lideri organizirali su niz sastanaka u odgovoru na to, s ciljem da pokažu SAD-u kako Europa može napraviti više u vojnog podršci Ukrajini, ali i pružiti jedinstveni glas koji poziva američkog predsjednika da ne stane na stranu Rusije u ovom ratu.
- Pravedan i trajan mir počinje s potpunim i bezuvjetnim primirjem. To je prijedlog koji s SAD-om promičemo, napisao je francuski predsjednik Macron na svom X računu u subotu ujutro.
- Ukrajina je prihvatila prijedlog primirja 11. ožujka. Rusija, međutim, odgađa, postavlja preduvjete, odugovlači i nastavlja svoj rat invazije. Ako Moskva nastavi opstruirati, pojačat ćemo pritisak – zajedno, kao Europljani i u uskoj koordinaciji sa SAD-om. Pozdravljamo poziv predsjednika Trumpa da krenemo naprijed u ovom smjeru, dodao je Macron.
Kasnije u subotu ujutro, Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, izjavila je u objavi na X da je ‘lopta sada u rukama Rusije‘.
- Spremni smo održavati snažan pritisak na Rusiju i uvesti dodatne oštre sankcije u slučaju kršenja primirja, rekla je von der Leyen. ‘Naš cilj je jasan: pravedan i trajan mir za Ukrajinu, koji je ključan za sigurnost i stabilnost na našem kontinentu‘.
