Konstantna izloženost ekranima utječe na deficit kreativnosti te povećava mogućnost za razvoj depresije i nesigurnosti.
Autor: CroExpress
Danas sve informacije koje primamo dolaze od strane medija, dakle neke vrste ekrana. Bilo da se radi o ekranu mobitela, prijenosnog računala, tableta, televizora...Velik broj odraslih ljudi, čija je ličnost uglavnom formirana, podložni su negativnom utjecaju medija i iz tog razloga moramo uzeti u obzir one najmlađe čija je ličnost upravo tada u najaktivnijoj fazi razvitka. Svaki vanjski utjecaj barem djelomično utječe na njezino formiranje.
Stručnjaci preporučuju da djeca pred ekranima provedu maksimalno 2 sata dnevno
Djeca su kao spužve koje bez selekcije i filtriranja upijaju medijski sadržaj, zato je izuzetno važno da roditelj ili neka odrasla osoba dozira količinu vremena provedenog pred ekranom. Zbog toga najmlađi konzumenti medija postaju posrednici potrošači.
U medijskim se sadržajima često brišu granice realnosti i mašte te su djeca u nemogućnosti ispravno zaključivati. Iako su mediji tek na trećem mjestu kao izvori učenja nasilja (iza obitelji i društvenog okruženja) njihov utjecaj na formiranje stavova kod djece nije nimalo beznačajan. Od najranije dobi izloženi su djelovanju medijskog nasilja koji usmjeravaju njihovu moć zdravog prosuđivanja.
Utjecaj televizije na odgoj djece
Televizija je danas, uz Internet najutjecajniji masovni medij. Ona utječe na usvajanje vrijednosti i stavova te na ponašanje djece. Istraživanja su pokazala da djeca provode pred televizijom i više od tri sata dnevno što nije nimalo bezazlen podatak.
Navika, bijeg od stvarnog života, zabava, dosada, nemogućnost provođenja slobodnog vremena na drugačiji način...sve su to razlozi predugog vremena provedenog pred ekranom televizije.
Roditelj ili odrasli koji brine o djetetu tu igraju veliku ulogu. Ograničiti vrijeme i kontrolirati sadržaj koji se gleda uvelike će pomoći djetetu da stekne 'zdrave' navike pred ekranima.
Reklame kao sredstvo manipulacije
Reklame sugeriraju nužnost posjedovanja svega što se reklamira, čime se djetetu stvaraju krive predodžbe o vrijednostima, a samim time i osjećaj nezadovoljstva kada proizvod ne dobiju.
Usmjerene su ka konzumerizmu, kupnji određenog proizvoda, povećanju profita na uštrb djece.
Nije slučajnost da se upravo djeca kao glavni akteri pojavljuju u reklamama za automobile, kućanske aparate, hranu i slično. Na taj se način djeca (gledatelji) posredovanjem svojih roditelja (potrošači) poistovjećuju s likom iz reklame i u konačnici kupuju proizvod uz pomoć roditelja.
Roditelji i odrasli su ti koji bi trebali kontrolirati sadržaje koje njihova djeca gledaju. Vrlo često su upravo baš oni koji potiču djecu na gledanje kako bi sebi osigurali više slobodnog vremena. Ono što svakako valja istaknuti je da djeca u dobi do tri godine, gledano iz biološkog aspekta imaju nedovoljno razvijen moždani sustav te uopće ne bi smjela biti izložena ekranima.
Umjesto toga potičite ih da se igraju vani na zraku. Skaču, vrte se, druže s vršnjacima i imaju barem približno bezbrižno djetinjstvo kao što ste ga vi imali.
Autor: CroExpress
Danas sve informacije koje primamo dolaze od strane medija, dakle neke vrste ekrana. Bilo da se radi o ekranu mobitela, prijenosnog računala, tableta, televizora...Velik broj odraslih ljudi, čija je ličnost uglavnom formirana, podložni su negativnom utjecaju medija i iz tog razloga moramo uzeti u obzir one najmlađe čija je ličnost upravo tada u najaktivnijoj fazi razvitka. Svaki vanjski utjecaj barem djelomično utječe na njezino formiranje.
Stručnjaci preporučuju da djeca pred ekranima provedu maksimalno 2 sata dnevno
Djeca su kao spužve koje bez selekcije i filtriranja upijaju medijski sadržaj, zato je izuzetno važno da roditelj ili neka odrasla osoba dozira količinu vremena provedenog pred ekranom. Zbog toga najmlađi konzumenti medija postaju posrednici potrošači.
U medijskim se sadržajima često brišu granice realnosti i mašte te su djeca u nemogućnosti ispravno zaključivati. Iako su mediji tek na trećem mjestu kao izvori učenja nasilja (iza obitelji i društvenog okruženja) njihov utjecaj na formiranje stavova kod djece nije nimalo beznačajan. Od najranije dobi izloženi su djelovanju medijskog nasilja koji usmjeravaju njihovu moć zdravog prosuđivanja.
Utjecaj televizije na odgoj djece
Televizija je danas, uz Internet najutjecajniji masovni medij. Ona utječe na usvajanje vrijednosti i stavova te na ponašanje djece. Istraživanja su pokazala da djeca provode pred televizijom i više od tri sata dnevno što nije nimalo bezazlen podatak.
Navika, bijeg od stvarnog života, zabava, dosada, nemogućnost provođenja slobodnog vremena na drugačiji način...sve su to razlozi predugog vremena provedenog pred ekranom televizije.
Roditelj ili odrasli koji brine o djetetu tu igraju veliku ulogu. Ograničiti vrijeme i kontrolirati sadržaj koji se gleda uvelike će pomoći djetetu da stekne 'zdrave' navike pred ekranima.
Reklame kao sredstvo manipulacije
Reklame sugeriraju nužnost posjedovanja svega što se reklamira, čime se djetetu stvaraju krive predodžbe o vrijednostima, a samim time i osjećaj nezadovoljstva kada proizvod ne dobiju.
Usmjerene su ka konzumerizmu, kupnji određenog proizvoda, povećanju profita na uštrb djece.
Nije slučajnost da se upravo djeca kao glavni akteri pojavljuju u reklamama za automobile, kućanske aparate, hranu i slično. Na taj se način djeca (gledatelji) posredovanjem svojih roditelja (potrošači) poistovjećuju s likom iz reklame i u konačnici kupuju proizvod uz pomoć roditelja.
Roditelji i odrasli su ti koji bi trebali kontrolirati sadržaje koje njihova djeca gledaju. Vrlo često su upravo baš oni koji potiču djecu na gledanje kako bi sebi osigurali više slobodnog vremena. Ono što svakako valja istaknuti je da djeca u dobi do tri godine, gledano iz biološkog aspekta imaju nedovoljno razvijen moždani sustav te uopće ne bi smjela biti izložena ekranima.
Umjesto toga potičite ih da se igraju vani na zraku. Skaču, vrte se, druže s vršnjacima i imaju barem približno bezbrižno djetinjstvo kao što ste ga vi imali.
