Astrobotic Technology, tvrtka koja je razvila lunarni lander Peregrine, manje od 24 sata nakon uspješnog lansiranja priopćila je kako odustaje od misije spuštanja landera na Mjesec. Kompanija navodi da je došlo do kritičnog gubitka pogonskog goriva zbog curenja na letjelici.
Peregrine se nakon uspješnog lansiranja i odvajanja od rakete nije mogao postaviti u položaj okrenut prema Suncu, vjerojatno zbog problema s pogonom, te nije uspio napuniti baterije, piše CNN. Radilo se o prvoj američkoj misiji slijetanja na Mjesec od 1972. godine, odnosno od ere misija Apollo. Da je sve prošlo po planu, lander je trebao sletjeti na Mjesec 23. veljače.
Na letjelici znanstveni instrumenti i ljudski ostaci
Lander je uz NASA-ine znanstvene instrumente prenosio i pošiljke druge dvije kompanije. Tvrtka Celestis je objavila da je u njezinoj pošiljci 69 pojedinačnih posmrtnih ostataka, uključujući pokojnog tvorca Zvjezdanih staza Genea Roddenberryja, pisca znanstvene fantastike Arthura C. Clarkea i psa imena Indica-Noodle Fabiano.
Kupci su plaćali cijene počevši od 12.995 dolara za transport, prema web-stranici tvrtke. Narod Navajo, najveće američko domorodačko pleme, izrazio je zabrinutost zbog prisutnosti kremiranih ljudskih ostataka u letjelici, a misiju su prozvali "oskvrnućem" Mjeseca koji ima sveto mjesto u njihovoj kulturi.
Što je Peregrine trebao proučavati na Mjesecu?
Što se tiče znanstvenog aspekta, NASA je na Peregrinu imala pet instrumenata kojim se trebala mjeriti razine radijacije, površinski i podzemni vodeni led, magnetsko polje i izuzetno tanki sloj plina - egzosferu. Misija je trebala analizirati sastav Mjesečeve egzosfere i pratiti kako se mijenja tijekom osam ili više zemaljskih dana.
Peregrine je također trebao istražiti na koji se točno način tijekom dana s površine oslobađaju molekule vode i ponovo "zarobljavaju" noću, odnosno bolje nas uputiti u mehanizam iza cirkulacije vode na Mjesecu.
Problem s mekim slijetanjem
Indija je u kolovozu prošle godine postala četvrta zemlja do sada koja je uspjela izvesti meko, odnosno kontrolirano spuštanje na Mjesec nakon što Rusiji to istoga mjeseca nije uspjelo. SAD, Kina i bivši Sovjetski Savez jedini su koji su do sada to postigli.
Meko slijetanje (engl. soft landing) na Mjesec, ili bilo koje drugo nebesko tijelo, znači kontrolirano spuštanje svemirske letjelice na površinu bez da pritom dođe do značajne štete na letjelici i/ili njenim znanstvenim instrumentima.
Tvrdo slijetanje (engl. hard landing) odnosi se na spuštanje na tlo, pri kojem dolazi do značajnih oštećenja letjelice i pri kojem često dolazi do gubitka kontakta. Ovakva vrsta slijetanja može biti namjerna, odnosno planirana, ali se može raditi i o neuspjelom pokušaju mekog slijetanja.
Misija Peregrine je organizirana u sklopu NASA-ina programa za istraživanje Mjeseca Artemis. Druga privatna američka tvrtka u sklopu istog tog NASA-inog programa planira lansirati svoj lander u veljači raketom SpaceX-a Falcon 9.
Peregrine se nakon uspješnog lansiranja i odvajanja od rakete nije mogao postaviti u položaj okrenut prema Suncu, vjerojatno zbog problema s pogonom, te nije uspio napuniti baterije, piše CNN. Radilo se o prvoj američkoj misiji slijetanja na Mjesec od 1972. godine, odnosno od ere misija Apollo. Da je sve prošlo po planu, lander je trebao sletjeti na Mjesec 23. veljače.
Na letjelici znanstveni instrumenti i ljudski ostaci
Lander je uz NASA-ine znanstvene instrumente prenosio i pošiljke druge dvije kompanije. Tvrtka Celestis je objavila da je u njezinoj pošiljci 69 pojedinačnih posmrtnih ostataka, uključujući pokojnog tvorca Zvjezdanih staza Genea Roddenberryja, pisca znanstvene fantastike Arthura C. Clarkea i psa imena Indica-Noodle Fabiano.
Kupci su plaćali cijene počevši od 12.995 dolara za transport, prema web-stranici tvrtke. Narod Navajo, najveće američko domorodačko pleme, izrazio je zabrinutost zbog prisutnosti kremiranih ljudskih ostataka u letjelici, a misiju su prozvali "oskvrnućem" Mjeseca koji ima sveto mjesto u njihovoj kulturi.
Što je Peregrine trebao proučavati na Mjesecu?
Što se tiče znanstvenog aspekta, NASA je na Peregrinu imala pet instrumenata kojim se trebala mjeriti razine radijacije, površinski i podzemni vodeni led, magnetsko polje i izuzetno tanki sloj plina - egzosferu. Misija je trebala analizirati sastav Mjesečeve egzosfere i pratiti kako se mijenja tijekom osam ili više zemaljskih dana.
Peregrine je također trebao istražiti na koji se točno način tijekom dana s površine oslobađaju molekule vode i ponovo "zarobljavaju" noću, odnosno bolje nas uputiti u mehanizam iza cirkulacije vode na Mjesecu.
Problem s mekim slijetanjem
Indija je u kolovozu prošle godine postala četvrta zemlja do sada koja je uspjela izvesti meko, odnosno kontrolirano spuštanje na Mjesec nakon što Rusiji to istoga mjeseca nije uspjelo. SAD, Kina i bivši Sovjetski Savez jedini su koji su do sada to postigli.
Meko slijetanje (engl. soft landing) na Mjesec, ili bilo koje drugo nebesko tijelo, znači kontrolirano spuštanje svemirske letjelice na površinu bez da pritom dođe do značajne štete na letjelici i/ili njenim znanstvenim instrumentima.
Tvrdo slijetanje (engl. hard landing) odnosi se na spuštanje na tlo, pri kojem dolazi do značajnih oštećenja letjelice i pri kojem često dolazi do gubitka kontakta. Ovakva vrsta slijetanja može biti namjerna, odnosno planirana, ali se može raditi i o neuspjelom pokušaju mekog slijetanja.
Misija Peregrine je organizirana u sklopu NASA-ina programa za istraživanje Mjeseca Artemis. Druga privatna američka tvrtka u sklopu istog tog NASA-inog programa planira lansirati svoj lander u veljači raketom SpaceX-a Falcon 9.
