Udruženje dermatologa RS-a pokrenulo je inicijativu da se mlađima od 18 godina zabrani upotreba solarija. Potvrdila je to dr. Dragana Starović, predsjednica Udruženja, naglašavajući kako je inicijativa već upućena Narodnoj skupštini RS-a i Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite, piše Faktor.ba
– Iako će za odrasle ovakva zabrana biti teže provediva, mi smo i za njih predvidjeli mjere, jer mislimo da je solarij štetan za sve dobne grupe. Tako će vlasnik kozmetičkog salona biti dužan od osobe tražiti liječničku dokumentaciju, odnosno odobrenje dermatologa, da se može podvrgnuti tretmanu tamnjenja – ističe dr. Starović.
Ideja o zabrani solarija dolazi u vrijeme kada se u našoj zemlji, iz godine u godinu, bilježi porast broja oboljelih od melanoma, najtežeg oblika raka kože. Iako je tek na trećem mjestu, kao uzročnik karcinoma, brojne studije renomiranih međunarodnih univerziteta i instituta, dokazale su njegovu pogubnost po zdravlje ljudi, prenosi Faktor.ba
– Na prvom mjestu za nastanak melanoma kriv je genetski faktor. Znači ako je neko u obitelji imao rak kože, odnosno melanom, članovi te zajednice su u većem riziku. Na drugom mjestu su osobe koje imaju veliki broj mladeža, preko stotinu. Usljed izlaganja ultravioletnom zračenju, bilo koje vrste, može se na nekom od tih mladeža razviti karcinom. Naravno, to se rijetko dešava, jer melanom se obično javlja kao nova promjena na koži. Na trećem mjestu je veća izloženost ultravioletnom zračenju, prirodnom ili vještačkom, u koje spada i solarij. Mislim da danas u svijetu nema ozbiljnog dermatologa koji će vam reći kako je solarij zdrav – naglasila je dr. Starović.
U Udruženju dermatologa RS-a ne kriju kako će u provođenju odluke naići na probleme, ali se nadaju kako će ljudi vremenom shvatiti da je to s ciljem njihovog zdravlja.
– Puno je dermatologa koji rade u kozmetičkim salonima. Shvatam da je to njihov izvor zarade, ali svi trebamo biti svjesni kako je solarij štetan i time se voditi. Često čujem kako treba zatvoriti salone sa sumnjivim aparatima. Mislim da ljudi još uvijek ne shvataju, da nema zdravog solarija, i onaj najkvalitetniji i najskuplji aparat je isto štetan kao i najjeftiniji – potcrtala je dr. Starović.
Prof. dr. Faruk Alendar, predsjednik Udruženja dermatovenerologa u BiH, kaže kako na području Federacije takva inicijativa još uvijek ne postoji.
– Mi, kao Udruženje, možemo dati prijedlog Liječničkog komori FBiH, a onda oni djelovati prema parlamentu kako bi se donio takav jedan zakon. Mislim da su za to male šanse, jer polovina naših političara koristi solarij – ističe prof. dr. Alendar.
Melanom se ubraja među najzloćudnije tumore kože, a nastaje iz pigmentnih ćelija melanocita koje podliježu zloćudnoj pretvorbi. Iako se javlja u samo četiri posto svih oblika raka kože, odgovoran je za čak 80 posto smrtnih slučajeva. Melanociti, ćelije koje su inače normalan sastavni dio kože, nalaze se i u sluznicama disajnog i probavnog sistema, moždanim ovojnicama, oku, pa čak i u limfnim čvorovima. Stoga, osim na koži, može nastati, iako rijetko, i na drugim mjestima u tijelu, kao što su disajni putevi, probavni sistem, rodnica, mokraćna cijev, usta, mozak i unutrašnjost oka.
Posljednjih godina učestalost i smrtnost u znatnom su porastu u cijelom svijetu. Broj novih bolesnika udvostručava se svakih osam do deset godina u većini europskih zemalja, tako da je stopa rasta učestalosti veća nego kod bilo koje druge vrste karcinoma.
– Iako će za odrasle ovakva zabrana biti teže provediva, mi smo i za njih predvidjeli mjere, jer mislimo da je solarij štetan za sve dobne grupe. Tako će vlasnik kozmetičkog salona biti dužan od osobe tražiti liječničku dokumentaciju, odnosno odobrenje dermatologa, da se može podvrgnuti tretmanu tamnjenja – ističe dr. Starović.
Ideja o zabrani solarija dolazi u vrijeme kada se u našoj zemlji, iz godine u godinu, bilježi porast broja oboljelih od melanoma, najtežeg oblika raka kože. Iako je tek na trećem mjestu, kao uzročnik karcinoma, brojne studije renomiranih međunarodnih univerziteta i instituta, dokazale su njegovu pogubnost po zdravlje ljudi, prenosi Faktor.ba
– Na prvom mjestu za nastanak melanoma kriv je genetski faktor. Znači ako je neko u obitelji imao rak kože, odnosno melanom, članovi te zajednice su u većem riziku. Na drugom mjestu su osobe koje imaju veliki broj mladeža, preko stotinu. Usljed izlaganja ultravioletnom zračenju, bilo koje vrste, može se na nekom od tih mladeža razviti karcinom. Naravno, to se rijetko dešava, jer melanom se obično javlja kao nova promjena na koži. Na trećem mjestu je veća izloženost ultravioletnom zračenju, prirodnom ili vještačkom, u koje spada i solarij. Mislim da danas u svijetu nema ozbiljnog dermatologa koji će vam reći kako je solarij zdrav – naglasila je dr. Starović.
U Udruženju dermatologa RS-a ne kriju kako će u provođenju odluke naići na probleme, ali se nadaju kako će ljudi vremenom shvatiti da je to s ciljem njihovog zdravlja.
– Puno je dermatologa koji rade u kozmetičkim salonima. Shvatam da je to njihov izvor zarade, ali svi trebamo biti svjesni kako je solarij štetan i time se voditi. Često čujem kako treba zatvoriti salone sa sumnjivim aparatima. Mislim da ljudi još uvijek ne shvataju, da nema zdravog solarija, i onaj najkvalitetniji i najskuplji aparat je isto štetan kao i najjeftiniji – potcrtala je dr. Starović.
Prof. dr. Faruk Alendar, predsjednik Udruženja dermatovenerologa u BiH, kaže kako na području Federacije takva inicijativa još uvijek ne postoji.
– Mi, kao Udruženje, možemo dati prijedlog Liječničkog komori FBiH, a onda oni djelovati prema parlamentu kako bi se donio takav jedan zakon. Mislim da su za to male šanse, jer polovina naših političara koristi solarij – ističe prof. dr. Alendar.
Melanom se ubraja među najzloćudnije tumore kože, a nastaje iz pigmentnih ćelija melanocita koje podliježu zloćudnoj pretvorbi. Iako se javlja u samo četiri posto svih oblika raka kože, odgovoran je za čak 80 posto smrtnih slučajeva. Melanociti, ćelije koje su inače normalan sastavni dio kože, nalaze se i u sluznicama disajnog i probavnog sistema, moždanim ovojnicama, oku, pa čak i u limfnim čvorovima. Stoga, osim na koži, može nastati, iako rijetko, i na drugim mjestima u tijelu, kao što su disajni putevi, probavni sistem, rodnica, mokraćna cijev, usta, mozak i unutrašnjost oka.
Posljednjih godina učestalost i smrtnost u znatnom su porastu u cijelom svijetu. Broj novih bolesnika udvostručava se svakih osam do deset godina u većini europskih zemalja, tako da je stopa rasta učestalosti veća nego kod bilo koje druge vrste karcinoma.
