Prijave za drugi (rujanski) razredbeni rok od 1. do 6. rujna 2017. godine primat će se samo za studije na kojima ostane slobodnih mjesta nakon prvog (I.) roka, stoji u natječaju za upis učenika na preddiplomske studije za akademsku godinu 2017./18. na mostarskom Sveučilištu.
''Mjesta još ima na svim fakultetima osim Farmaceutskog'', rekao je prof. dr. sc. Vojo Višekruna, pomoćnik rektora za nastavu i studente Sveučilišta u Mostaru. Iako je najavljeno kako će broj slobodnih mjesta za drugi rok biti objavljen na oglasnim pločama i web-stranicama ustrojbenih jedinica Sveučilišta u Mostaru, neki fakulteti ipak nisu poštovali taj naputak Sveučilišta.
Premda nema točnog podataka o broju slobodnih mjesta na rujanskom upisnom roku, procjene su kako više od 1.600 slobodnih mjesta čeka na srednjoškolce koji će postati budući akademski građani. Naime, za ponuđenih nešto više od 6.500 mjesta otvorenih ove akademske godine na 10 fakulteta, na prijemne ispite pristupilo je oko 2.000 kandidata, od čega gotovo 1.500 na pet najvećih fakulteta, piše Večernji list.
Podatak je to koji posebno upozorava jer čak ni otvaranje novih studijski programa, koji niču gotovo svake godine, bitno ne poboljšava cijelu sliku. Je li studiranje postalo preskupo ili je razlog pak podatak kako se na zavodima za zapošljavanje nalazi sve veći broj osoba s diplomom ili što sve više ljudi, uglavnom mladih, napušta zemlju kako bi radili ili studirali negdje drugdje u Europi i svijetu.
Tu je i podatak kako “bijela kuga” uzima svoj danak jer je sve manji broj djece u osnovnim i srednjim školama, pa tako onda slijedi lančana reakcija koja se odražava i na fakultete, odnosno sveučilišta.
''Vjerojatno je niz čimbenika utjecao na smanjeni broj prijavljenih, od onih uvjetovanih padom nataliteta, pa do velikog broja privatnih fakulteta koji primaju završene srednjoškolce. Ipak, nije to konačno stanje i ono će biti popravljeno u drugom upisnom krugu'', rekao prof. dr. sc. Vojo Višekruna.
Godinama se govorilo kako je svaki sedmi stanovnik Mostara ujedno i student, no sve su prilike da se ta statistika počinje mijenjati, a broj studenata opadati. Barem sudeći po ovogodišnjem prvom prijemnom roku na Sveučilištu u Mostaru.
Nakon duljeg vremena, kada je iz godine u godinu rastao broj studenata upisanih na prve godine fakulteta, ove godine Sveučilište u Mostaru doživjelo je pravi podbačaj. Međutim, mostarsko Sveučilište nije jedino u Bosni i Hercegovini koje posljednjih godina bilježi pad broja studenata na upisima. Isti trend pogodio je i sva ostala sveučilišta u zemlji, a razlozi za to su mnogobrojni, od pada nataliteta, sve većeg iseljavanja stanovnika, osobito mladih, do povećanja cijena studiranja i mnogih drugih.
''Mjesta još ima na svim fakultetima osim Farmaceutskog'', rekao je prof. dr. sc. Vojo Višekruna, pomoćnik rektora za nastavu i studente Sveučilišta u Mostaru. Iako je najavljeno kako će broj slobodnih mjesta za drugi rok biti objavljen na oglasnim pločama i web-stranicama ustrojbenih jedinica Sveučilišta u Mostaru, neki fakulteti ipak nisu poštovali taj naputak Sveučilišta.
Premda nema točnog podataka o broju slobodnih mjesta na rujanskom upisnom roku, procjene su kako više od 1.600 slobodnih mjesta čeka na srednjoškolce koji će postati budući akademski građani. Naime, za ponuđenih nešto više od 6.500 mjesta otvorenih ove akademske godine na 10 fakulteta, na prijemne ispite pristupilo je oko 2.000 kandidata, od čega gotovo 1.500 na pet najvećih fakulteta, piše Večernji list.
Podatak je to koji posebno upozorava jer čak ni otvaranje novih studijski programa, koji niču gotovo svake godine, bitno ne poboljšava cijelu sliku. Je li studiranje postalo preskupo ili je razlog pak podatak kako se na zavodima za zapošljavanje nalazi sve veći broj osoba s diplomom ili što sve više ljudi, uglavnom mladih, napušta zemlju kako bi radili ili studirali negdje drugdje u Europi i svijetu.
Tu je i podatak kako “bijela kuga” uzima svoj danak jer je sve manji broj djece u osnovnim i srednjim školama, pa tako onda slijedi lančana reakcija koja se odražava i na fakultete, odnosno sveučilišta.
''Vjerojatno je niz čimbenika utjecao na smanjeni broj prijavljenih, od onih uvjetovanih padom nataliteta, pa do velikog broja privatnih fakulteta koji primaju završene srednjoškolce. Ipak, nije to konačno stanje i ono će biti popravljeno u drugom upisnom krugu'', rekao prof. dr. sc. Vojo Višekruna.
Godinama se govorilo kako je svaki sedmi stanovnik Mostara ujedno i student, no sve su prilike da se ta statistika počinje mijenjati, a broj studenata opadati. Barem sudeći po ovogodišnjem prvom prijemnom roku na Sveučilištu u Mostaru.
Nakon duljeg vremena, kada je iz godine u godinu rastao broj studenata upisanih na prve godine fakulteta, ove godine Sveučilište u Mostaru doživjelo je pravi podbačaj. Međutim, mostarsko Sveučilište nije jedino u Bosni i Hercegovini koje posljednjih godina bilježi pad broja studenata na upisima. Isti trend pogodio je i sva ostala sveučilišta u zemlji, a razlozi za to su mnogobrojni, od pada nataliteta, sve većeg iseljavanja stanovnika, osobito mladih, do povećanja cijena studiranja i mnogih drugih.
