Prizori teških strojeva koji probijaju tvrdi hercegovački kamen na potezu između Varde i Kobilovače iznad Mostara pokazatelj su kako se zahuktava realizacija kapitalnog projekta izgradnje druge faze Južne mostarske obilaznice.
Putnik namjernik koji ide od smjera Čitluka ili pak od Rodoča uz postojeću prometnicu uz Vardu može svjedočiti kako se ubrzava dinamika radova koji će uključivati izgradnju prvog od nekoliko značajnih objekata za premostiti izazovni prijevoj Kobilovača. Radit će se o vijaduktu Marjanovića draga dužine oko 200 metara, piše Večernji list BiH.
Izgradnja vijadukta
Prošlogodišnje potpisivanje ugovora obuhvatilo je izgradnju i rekonstrukciju Južne obilaznice Mostara (dionica Miljkovići - Rodoč - veza na M17, poddionica Miljkovići (rotor Varda) – ulaz u tunel Novi - vijadukt Marijanovića draga) kojim su obuhvaćeni radovi na izgradnji trase dužine oko 1,5 km i izgradnja vijadukta Marjanovića draga dužine oko 200 metara.
Realiziranje navedenog projekta predviđeno je programom modernizacije magistralnih cesta u Federaciji BiH, a financiranje je osigurano iz kreditnih sredstava EBRD-a.
Vrijednost ugovora iznosi 7,625.528,90 KM bez PDV-a, rok izvođenja radova je 18 mjeseci, a izvođač je JV Hering d. d. Široki Brijeg i KTM Brina d.o.o. Posušje.
Podsjetimo, prvi dio Južne mostarske obilaznice od Pologa do Miljkovića, u dužini od 6,7 kilometara, završen je krajem 2019., međutim, za završetak kompletnog projekta potrebno je završiti još 8,2 kilometra, a radi se o prilično zahtjevnoj trasi.
Naime, obilaznica podrazumijeva gradnju dvaju tunela, triju podvožnjaka te jednog mosta, a njezinim završetkom premješta se cesta M6.1, a samim tim i tranzitni promet iz užega gradskog područja. Trenutačno se sav promet iz zapadne Hercegovine prema M-17 odvija kroz uže gradsko središte, ulicama koje nisu uvjetne za preuzimanje tranzitnog prometa.
Riječ je o projektu starom više od 20 godina, čija je realizacija, zbog nedostatka sredstava, ali i političke volje počela tek Lasićevim dolaskom na mjesto ministra prometa i veza Federacije BiH. Denis Lasić, federalni ministar prometa i veza, nedavno je za Večernji list kazao kako se na ovu dionicu nastavlja dionica tunel Novi. Iz izlaza tunela Novi do tunela Privorac radi se pak trak za spora vozila zbog uspona.
Da bi se obilaznica spojila s magistralom M-17, potrebno je izgraditi i treću dionica, dužine 3,2 km koja će ići od vijadukta Rodoč do čvorišta magistralne ceste. Tad dio ceste predviđen je kao brza cesta s četiri traka, s predviđena dva rotora. Zanimljivost vezana za ovu dionicu je to što će omogućiti buduću vezu na južnom izlazu grada Mostara, petlja jug, s autocestom na koridoru Vc.
Važnost ove obilaznice ogleda se na dvije razine. Prva je činjenica što će doći do značajnog prometnog rasterećenja Mostara jer će se sav teretni promet preusmjeravati na ovu dionicu.
Važnost povezivanja
Druga korist ogleda se u činjenici što će se na ovaj način omogućiti najbrža i najučinkovitija veza te spoj zapadne Hercegovine s dolinom Neretve, a što je posebno bitno zbog činjenice da će doći do spoja s budućom autocestom na koridoru Vc. Inače, u kontekstu Južne mostarske obilaznice treba promatrati i kapitalni projekt brze ceste Mostar - Široki Brijeg - granica RH.
Brza cesta od mjesta Polog izravno se nastavlja na Južnu obilaznicu grada Mostara i omogućit će dobru cestovnu povezanost Zapadnohercegovačke županije s postojećom cestovnom mrežom, a prije svega s koridorom Vc.
Putnik namjernik koji ide od smjera Čitluka ili pak od Rodoča uz postojeću prometnicu uz Vardu može svjedočiti kako se ubrzava dinamika radova koji će uključivati izgradnju prvog od nekoliko značajnih objekata za premostiti izazovni prijevoj Kobilovača. Radit će se o vijaduktu Marjanovića draga dužine oko 200 metara, piše Večernji list BiH.
Izgradnja vijadukta
Prošlogodišnje potpisivanje ugovora obuhvatilo je izgradnju i rekonstrukciju Južne obilaznice Mostara (dionica Miljkovići - Rodoč - veza na M17, poddionica Miljkovići (rotor Varda) – ulaz u tunel Novi - vijadukt Marijanovića draga) kojim su obuhvaćeni radovi na izgradnji trase dužine oko 1,5 km i izgradnja vijadukta Marjanovića draga dužine oko 200 metara.
Realiziranje navedenog projekta predviđeno je programom modernizacije magistralnih cesta u Federaciji BiH, a financiranje je osigurano iz kreditnih sredstava EBRD-a.
Vrijednost ugovora iznosi 7,625.528,90 KM bez PDV-a, rok izvođenja radova je 18 mjeseci, a izvođač je JV Hering d. d. Široki Brijeg i KTM Brina d.o.o. Posušje.
Podsjetimo, prvi dio Južne mostarske obilaznice od Pologa do Miljkovića, u dužini od 6,7 kilometara, završen je krajem 2019., međutim, za završetak kompletnog projekta potrebno je završiti još 8,2 kilometra, a radi se o prilično zahtjevnoj trasi.
Naime, obilaznica podrazumijeva gradnju dvaju tunela, triju podvožnjaka te jednog mosta, a njezinim završetkom premješta se cesta M6.1, a samim tim i tranzitni promet iz užega gradskog područja. Trenutačno se sav promet iz zapadne Hercegovine prema M-17 odvija kroz uže gradsko središte, ulicama koje nisu uvjetne za preuzimanje tranzitnog prometa.
Riječ je o projektu starom više od 20 godina, čija je realizacija, zbog nedostatka sredstava, ali i političke volje počela tek Lasićevim dolaskom na mjesto ministra prometa i veza Federacije BiH. Denis Lasić, federalni ministar prometa i veza, nedavno je za Večernji list kazao kako se na ovu dionicu nastavlja dionica tunel Novi. Iz izlaza tunela Novi do tunela Privorac radi se pak trak za spora vozila zbog uspona.
Da bi se obilaznica spojila s magistralom M-17, potrebno je izgraditi i treću dionica, dužine 3,2 km koja će ići od vijadukta Rodoč do čvorišta magistralne ceste. Tad dio ceste predviđen je kao brza cesta s četiri traka, s predviđena dva rotora. Zanimljivost vezana za ovu dionicu je to što će omogućiti buduću vezu na južnom izlazu grada Mostara, petlja jug, s autocestom na koridoru Vc.
Važnost ove obilaznice ogleda se na dvije razine. Prva je činjenica što će doći do značajnog prometnog rasterećenja Mostara jer će se sav teretni promet preusmjeravati na ovu dionicu.
Važnost povezivanja
Druga korist ogleda se u činjenici što će se na ovaj način omogućiti najbrža i najučinkovitija veza te spoj zapadne Hercegovine s dolinom Neretve, a što je posebno bitno zbog činjenice da će doći do spoja s budućom autocestom na koridoru Vc. Inače, u kontekstu Južne mostarske obilaznice treba promatrati i kapitalni projekt brze ceste Mostar - Široki Brijeg - granica RH.
Brza cesta od mjesta Polog izravno se nastavlja na Južnu obilaznicu grada Mostara i omogućit će dobru cestovnu povezanost Zapadnohercegovačke županije s postojećom cestovnom mrežom, a prije svega s koridorom Vc.
