Službeno imenovanje jedinog kandidata za visokog predstavmika, Christiana Schmidta, bit će potvrđeno prvog lipnja na sjednici PIK-a. Jedino protivljenje iskazala je Rusija, s ranije poznatim stavom da se Ured Visokog predstavnika ukine. Postavlja se pitanje hoće li to kočiti proces potvrđivanja pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih Naroda?
Pravo glasa
Chrisianu Schmidtu, kandidatu Njemačke, članice PIK-a, osim Rusije dale su podršku za njegov dolazak na čelo OHR-a. Međutim, službeno se Rusija nije oglasila, osim ranije poznatog stava, da treba raditi na ukidanju Ureda visokog predstavnika u BiH. To je dovelo do pitanja, može li i hoće li prilikom potvrde kod Vijeća sigurnosti UN-a uložiti Veto? Vijeće sigurnosti, kako tvrde stručnjaci, nema pravo glasa o odluci.
“Vijeće sigurnosti samo primi k znanju tu odluku, a odluku donosi PIK. Ona je donesena jučer, a vjerujem da će ona još jednom biti potvrđena direktno na idućem sastanku PIK-a iduće sedmice. Ali odluka je donesena i ona je konačna”, rekao je Bodo Weber, politički analitičar.
Protivljenje Rusije u ovom slučaju se može opravdati time što Rusija ima svoje interese koji nisu vezani za BiH. Oni su, kako pojašnjava profesor međunarodnih odnosa, direktno vezani za Ukrajinu kao njen jedini strateški interes.
“Ona je zainteresirana da strane zemlje shvate da ne mogu Ukrajinu uvući u NATO i da treba da se izvuku iz te procedure i za to vrši pritisak na djelu koji je tradicionalno pod utjecajem zapada… to su Srbija i BiH”, kazao je Zlatko Hadžidedić, profesor međunarodnih odnosa u Sarajevu.
Drugi cilj
Članice PIK-a izgledno imaju drugi cilj, posebno Europa i Amerika – da se imenovanje Šmita što prije završi. Hoće li u ovome ponovo biti praznog hoda?
“Valentin Inzko je podnio ostavku, a novi predstavnik bi trebao da bude od 1. kolovoza i tu nastaje opasan prazan prostor, tzv. interegnum. I on bi mogao izazvati jednu čudnu situaciju da fakticki određeno vrijeme ostanemo bez visokog predstavnika i da Rusija svojim blokiranjem tu situaciju dodatno pogorša”, dodao je Hadžidedić.
Schmidt bi onda, ukoliko ne bude dodatnog osporavanja, trebao 1. kolovoza naslijediti Valentina Inzka, koji je na toj funkciji bio od 2009. godine.
Pravo glasa
Chrisianu Schmidtu, kandidatu Njemačke, članice PIK-a, osim Rusije dale su podršku za njegov dolazak na čelo OHR-a. Međutim, službeno se Rusija nije oglasila, osim ranije poznatog stava, da treba raditi na ukidanju Ureda visokog predstavnika u BiH. To je dovelo do pitanja, može li i hoće li prilikom potvrde kod Vijeća sigurnosti UN-a uložiti Veto? Vijeće sigurnosti, kako tvrde stručnjaci, nema pravo glasa o odluci.
“Vijeće sigurnosti samo primi k znanju tu odluku, a odluku donosi PIK. Ona je donesena jučer, a vjerujem da će ona još jednom biti potvrđena direktno na idućem sastanku PIK-a iduće sedmice. Ali odluka je donesena i ona je konačna”, rekao je Bodo Weber, politički analitičar.
Protivljenje Rusije u ovom slučaju se može opravdati time što Rusija ima svoje interese koji nisu vezani za BiH. Oni su, kako pojašnjava profesor međunarodnih odnosa, direktno vezani za Ukrajinu kao njen jedini strateški interes.
“Ona je zainteresirana da strane zemlje shvate da ne mogu Ukrajinu uvući u NATO i da treba da se izvuku iz te procedure i za to vrši pritisak na djelu koji je tradicionalno pod utjecajem zapada… to su Srbija i BiH”, kazao je Zlatko Hadžidedić, profesor međunarodnih odnosa u Sarajevu.
Drugi cilj
Članice PIK-a izgledno imaju drugi cilj, posebno Europa i Amerika – da se imenovanje Šmita što prije završi. Hoće li u ovome ponovo biti praznog hoda?
“Valentin Inzko je podnio ostavku, a novi predstavnik bi trebao da bude od 1. kolovoza i tu nastaje opasan prazan prostor, tzv. interegnum. I on bi mogao izazvati jednu čudnu situaciju da fakticki određeno vrijeme ostanemo bez visokog predstavnika i da Rusija svojim blokiranjem tu situaciju dodatno pogorša”, dodao je Hadžidedić.
Schmidt bi onda, ukoliko ne bude dodatnog osporavanja, trebao 1. kolovoza naslijediti Valentina Inzka, koji je na toj funkciji bio od 2009. godine.
