Mjerenje krvnog tlaka kod kuće postalo je uobičajena navika mnogih ljudi, osobito onih koji žele pratiti svoje zdravlje i izbjeći iznenađenja.
No iako se čini jednostavno, mnogi pritom rade sitne pogreške koje mogu potpuno iskriviti rezultat. Donosimo najčešće greške i savjete kako ih izbjeći.
Jedna od najčešćih pogrešaka je mjerenje tlaka odmah nakon dolaska kući, šetnje ili fizičkog napora. Tijelu treba barem 5 do 10 minuta mirovanja da se puls i krvni tlak stabiliziraju. Ako mjerite tlak dok ste još zadihani ili uzbuđeni, rezultat će gotovo sigurno biti viši od stvarnog.
Hrana, kofein i nikotin privremeno utječu na tlak, pa mjerenje neposredno nakon obroka ili cigarete nije pouzdano. Stručnjaci savjetuju da se tlak mjeri najmanje 30 minuta nakon jela, kave ili pušenja. Tako ćete dobiti realnu vrijednost i izbjeći pogrešna tumačenja.
Tijekom mjerenja leđa moraju biti naslonjena, a stopala ravno na podu. Ako prekrižite noge ili nagnite tijelo prema naprijed, tlak može porasti i do 10 mmHg. Ruka na kojoj mjerite tlak treba biti u visini srca – previsoko ili prenisko držanje ruke također mijenja rezultat.
Manžeta tlakomjera mora biti postavljena 1–2 cm iznad lakta, čvrsto, ali ne previše stegnuto. Ako je labava, tlak može izgledati niži nego što jest, a ako je prejako stegnuta – viši. Također, veličina manžete mora odgovarati opsegu nadlaktice: premala daje previsoke, a prevelika preniske vrijednosti.
Krvni tlak prirodno varira tijekom dana, pa usporedba rezultata nema smisla ako se mjeri u različitim uvjetima. Najbolje je mjeriti ujutro prije jela i navečer prije spavanja, uvijek u slično vrijeme i nakon nekoliko minuta odmora.
Mnogi razgovaraju ili gledaju TV dok mjere tlak, ali svaka aktivnost može privremeno povisiti brojke. Da bi rezultat bio točan, tijekom mjerenja treba šutjeti i mirno sjediti.
Ako ponovno mjerite tlak odmah nakon prvog puta, rezultat može biti niži jer su krvne žile još pritisnute. Pričekajte barem minutu ili dvije između dva mjerenja i zabilježite prosjek.
Tlak treba bilježiti s datumom, vremenom i eventualnim okolnostima (npr. stres, umor, obrok). To pomaže liječniku da razlikuje stvarne promjene od privremenih oscilacija.
Mjerenje krvnog tlaka kod kuće korisna je navika, ali samo ako se provodi pravilno. Izbjegavanjem ovih najčešćih pogrešaka možete dobiti točne rezultate koji odražavaju stvarno stanje vašeg srca i krvnih žila – a to je prvi korak prema očuvanju zdravlja.
No iako se čini jednostavno, mnogi pritom rade sitne pogreške koje mogu potpuno iskriviti rezultat. Donosimo najčešće greške i savjete kako ih izbjeći.
Jedna od najčešćih pogrešaka je mjerenje tlaka odmah nakon dolaska kući, šetnje ili fizičkog napora. Tijelu treba barem 5 do 10 minuta mirovanja da se puls i krvni tlak stabiliziraju. Ako mjerite tlak dok ste još zadihani ili uzbuđeni, rezultat će gotovo sigurno biti viši od stvarnog.
Hrana, kofein i nikotin privremeno utječu na tlak, pa mjerenje neposredno nakon obroka ili cigarete nije pouzdano. Stručnjaci savjetuju da se tlak mjeri najmanje 30 minuta nakon jela, kave ili pušenja. Tako ćete dobiti realnu vrijednost i izbjeći pogrešna tumačenja.
Tijekom mjerenja leđa moraju biti naslonjena, a stopala ravno na podu. Ako prekrižite noge ili nagnite tijelo prema naprijed, tlak može porasti i do 10 mmHg. Ruka na kojoj mjerite tlak treba biti u visini srca – previsoko ili prenisko držanje ruke također mijenja rezultat.
Manžeta tlakomjera mora biti postavljena 1–2 cm iznad lakta, čvrsto, ali ne previše stegnuto. Ako je labava, tlak može izgledati niži nego što jest, a ako je prejako stegnuta – viši. Također, veličina manžete mora odgovarati opsegu nadlaktice: premala daje previsoke, a prevelika preniske vrijednosti.
Krvni tlak prirodno varira tijekom dana, pa usporedba rezultata nema smisla ako se mjeri u različitim uvjetima. Najbolje je mjeriti ujutro prije jela i navečer prije spavanja, uvijek u slično vrijeme i nakon nekoliko minuta odmora.
Mnogi razgovaraju ili gledaju TV dok mjere tlak, ali svaka aktivnost može privremeno povisiti brojke. Da bi rezultat bio točan, tijekom mjerenja treba šutjeti i mirno sjediti.
Ako ponovno mjerite tlak odmah nakon prvog puta, rezultat može biti niži jer su krvne žile još pritisnute. Pričekajte barem minutu ili dvije između dva mjerenja i zabilježite prosjek.
Tlak treba bilježiti s datumom, vremenom i eventualnim okolnostima (npr. stres, umor, obrok). To pomaže liječniku da razlikuje stvarne promjene od privremenih oscilacija.
Mjerenje krvnog tlaka kod kuće korisna je navika, ali samo ako se provodi pravilno. Izbjegavanjem ovih najčešćih pogrešaka možete dobiti točne rezultate koji odražavaju stvarno stanje vašeg srca i krvnih žila – a to je prvi korak prema očuvanju zdravlja.
