Dok su autoritarni populisti bili u uzletu u Europi i SAD-u, zvali su je “predvodnicom slobodnog svijeta”. Njemačka kancelarka Angela Merkel uskoro završava povijesnih 16 godina na vlasti s neizvjesnim nasljeđem u zemlji i inozemstvu.
Merkel je toliko dugo na funkciji da je prozvana “vječnom kancelarkom”. I toliko je popularna da bi vjerojatno osvojila rekordni peti mandat da ga želi.
Umjesto toga, 67-godišnja Merkel će predati palicu kao prva njemačka kancelarka koja je odstupila s vlasti po vlastitom izboru, s cijelom generacijom glasača koji nikada nisu nikoga drugog doživjeli na vlasti.
Njene pristalice kažu da je pružala stabilno, pragmatično vodstvo u brojim krizama kao umjerena osoba sa sposobnošću okupljanja i ujedinjenja.
Kritičari joj, pak, spočitavaju stihijsko vođenje koje je temeljila na najširem mogućem konsenzusu te tvrde je Angeli Merkel nedostajalo odvažne vizije da Europu i njezino najveće gospodarstvo pripremi za naredna desetljeća.
Ono što je sigurno je da iza sebe ostavlja rascjepkanu političku scenu, djelomično i zato jer kandidat njezine stranke Armin Lachet ne uspijeva izaći iz njezine sjene i isprofilirati se kao lider.
Njegov socijaldemokratski suparnik, ministar financija Olaf Scholz, uspješnije predstavlja kao kandidat kontinuiteta, smatra AFP.
Učini pravu stvar
Smirena i sabrana, Merkel je posljednjih godina mnogima služila kao dobrodošla protuteža velikim, drskim ljudima svjetske politike od Donalda Trumpa do Vladimira Putina.
Anketa istraživačkog centra Pew pokazala je krajem prošle godine da većina u zapadnim zemalja ima “povjerenje u Merkel da će učiniti pravu stvar kada su u pitanju globalno važne stvari”.
Međutim, posljednje dane zadnjeg mandata obilježilo je ono što je Merkel nazvala “gorkim, dramatičnim i užasnim” povratkom talibana na vlast u Afganistanu, debaklom za koji dijeli krivnju.
Doktorica kvantne kemije, odrasla iza željezne zavjese, Merkel je slušala svoje birače i bila im jamac stabilnosti.
Njezine promjene u politici odražavale su želje njemačke većine, među kojima je postupno ukidanje nuklearne energije nakon katastrofe u Fukushimi 2011. godine. U tabor nekad jako konzervativnog CDU-a privukla je široku novu koaliciju žena i urbanih glasača.
Kraljica štednje
Prije pandemije koronavirusa činilo se da će njezin najhrabriji potez, držanje otvorenih njemačkih granica 2015. za više od milijun tražitelja azila, odrediti njeno naslijeđe.
I dok su mnogi Nijemci pozdravili njezin poklič “Mi to možemo”, ovaj potez ohrabrio je i protuimigrantsku stranku Alternativu za Njemačku (AfD), kojom je prvi put nakon Drugog svjetskog rata kranja desnica ušla u parlament.
U isto vrijeme, čelnici poput mađarskog Viktora Orbana optužili su je za “moralni imperijalizam”.
Šest godina kasnije, požalila se Merkel ovaj mjesec, čini se da Europska unija nije ništa bliža jedinstvenoj politici o migraciji.
Žena koja je nekad bila poznata kao “klimatska kancelarka” zbog zagovaranja obnovljivih izvora energije također se suočava s masovnim pokretom mladih aktivista koji tvrde da se nije uspjela uhvatiti u koštac s klimatskom krizom i da čak ni Njemačka nije ispunila svoje obveze smanjenja emisija štetnih plinova..
Bila je vodeća europska državnica tijekom krize u eurozoni kad je Berlin zagovarao hitno smanjenje potrošnje u zamjenu za međunarodne zajmove kao pomoć zaduženim zemljama.
Ljutiti prosvjednici nazvali su je europskom “kraljicom stroge štednje” i prikazivali je u nacističkoj odjeći, ali su je pristaše branile i tvrdile da štiti eurozonu.
Od Kohlove djevojčice do mame
Merkel je najdugovječnija čelnica u EU i G7. Počela je kancelarski mandat 2005. u vrijeme Georgea W. Busha, Tonyja Blaira i Jacquesa Chiraca.
Rođena je kao Angela Dorothea Kasner 17. srpnja 1954., kći luteranskog svećenika i učiteljice.
U školi se isticala u ruskom i matematici. S Vladimirom Putinom, koji je 1989. u vrijeme pada Berlinskog zida bio časnik KGB-a u Dresdenu, razgovarala je na ruskom.
S prvim suprugom se vjenčala 1977. i razvela nakon pet godina, ali je zadržala njegovo prezime.
Nakon pada Berlinskog zida, tada mlada kemičarka pridružila se prodemokratskoj skupini koja će se potom spojiti s Kohlovim demokršćanima.
Protestantkinja s istoka koju je Kohl zvao “svojom djevojčicom” postat će kasnije čelnica stranke kojom su dominirali katolici sa zapada.
Kad je došla na vlast stranački suparnici su je zajedljivo i iza leđa zvali “Mutti”, no ona je vješto i pametno, a neki tvrde i nemilosrdno, eliminirala svoje protivnike.
Iako se njezino ime našlo na listama želja za ključne pozicije u EU-u ili Ujedinjenim narodima, Merkel je rekla da će potpuno napustiti politiku.
Merkel je toliko dugo na funkciji da je prozvana “vječnom kancelarkom”. I toliko je popularna da bi vjerojatno osvojila rekordni peti mandat da ga želi.
Umjesto toga, 67-godišnja Merkel će predati palicu kao prva njemačka kancelarka koja je odstupila s vlasti po vlastitom izboru, s cijelom generacijom glasača koji nikada nisu nikoga drugog doživjeli na vlasti.
Njene pristalice kažu da je pružala stabilno, pragmatično vodstvo u brojim krizama kao umjerena osoba sa sposobnošću okupljanja i ujedinjenja.
Kritičari joj, pak, spočitavaju stihijsko vođenje koje je temeljila na najširem mogućem konsenzusu te tvrde je Angeli Merkel nedostajalo odvažne vizije da Europu i njezino najveće gospodarstvo pripremi za naredna desetljeća.
Ono što je sigurno je da iza sebe ostavlja rascjepkanu političku scenu, djelomično i zato jer kandidat njezine stranke Armin Lachet ne uspijeva izaći iz njezine sjene i isprofilirati se kao lider.
Njegov socijaldemokratski suparnik, ministar financija Olaf Scholz, uspješnije predstavlja kao kandidat kontinuiteta, smatra AFP.
Učini pravu stvar
Smirena i sabrana, Merkel je posljednjih godina mnogima služila kao dobrodošla protuteža velikim, drskim ljudima svjetske politike od Donalda Trumpa do Vladimira Putina.
Anketa istraživačkog centra Pew pokazala je krajem prošle godine da većina u zapadnim zemalja ima “povjerenje u Merkel da će učiniti pravu stvar kada su u pitanju globalno važne stvari”.
Međutim, posljednje dane zadnjeg mandata obilježilo je ono što je Merkel nazvala “gorkim, dramatičnim i užasnim” povratkom talibana na vlast u Afganistanu, debaklom za koji dijeli krivnju.
Doktorica kvantne kemije, odrasla iza željezne zavjese, Merkel je slušala svoje birače i bila im jamac stabilnosti.
Njezine promjene u politici odražavale su želje njemačke većine, među kojima je postupno ukidanje nuklearne energije nakon katastrofe u Fukushimi 2011. godine. U tabor nekad jako konzervativnog CDU-a privukla je široku novu koaliciju žena i urbanih glasača.
Kraljica štednje
Prije pandemije koronavirusa činilo se da će njezin najhrabriji potez, držanje otvorenih njemačkih granica 2015. za više od milijun tražitelja azila, odrediti njeno naslijeđe.
I dok su mnogi Nijemci pozdravili njezin poklič “Mi to možemo”, ovaj potez ohrabrio je i protuimigrantsku stranku Alternativu za Njemačku (AfD), kojom je prvi put nakon Drugog svjetskog rata kranja desnica ušla u parlament.
U isto vrijeme, čelnici poput mađarskog Viktora Orbana optužili su je za “moralni imperijalizam”.
Šest godina kasnije, požalila se Merkel ovaj mjesec, čini se da Europska unija nije ništa bliža jedinstvenoj politici o migraciji.
Žena koja je nekad bila poznata kao “klimatska kancelarka” zbog zagovaranja obnovljivih izvora energije također se suočava s masovnim pokretom mladih aktivista koji tvrde da se nije uspjela uhvatiti u koštac s klimatskom krizom i da čak ni Njemačka nije ispunila svoje obveze smanjenja emisija štetnih plinova..
Bila je vodeća europska državnica tijekom krize u eurozoni kad je Berlin zagovarao hitno smanjenje potrošnje u zamjenu za međunarodne zajmove kao pomoć zaduženim zemljama.
Ljutiti prosvjednici nazvali su je europskom “kraljicom stroge štednje” i prikazivali je u nacističkoj odjeći, ali su je pristaše branile i tvrdile da štiti eurozonu.
Od Kohlove djevojčice do mame
Merkel je najdugovječnija čelnica u EU i G7. Počela je kancelarski mandat 2005. u vrijeme Georgea W. Busha, Tonyja Blaira i Jacquesa Chiraca.
Rođena je kao Angela Dorothea Kasner 17. srpnja 1954., kći luteranskog svećenika i učiteljice.
U školi se isticala u ruskom i matematici. S Vladimirom Putinom, koji je 1989. u vrijeme pada Berlinskog zida bio časnik KGB-a u Dresdenu, razgovarala je na ruskom.
S prvim suprugom se vjenčala 1977. i razvela nakon pet godina, ali je zadržala njegovo prezime.
Nakon pada Berlinskog zida, tada mlada kemičarka pridružila se prodemokratskoj skupini koja će se potom spojiti s Kohlovim demokršćanima.
Protestantkinja s istoka koju je Kohl zvao “svojom djevojčicom” postat će kasnije čelnica stranke kojom su dominirali katolici sa zapada.
Kad je došla na vlast stranački suparnici su je zajedljivo i iza leđa zvali “Mutti”, no ona je vješto i pametno, a neki tvrde i nemilosrdno, eliminirala svoje protivnike.
Iako se njezino ime našlo na listama želja za ključne pozicije u EU-u ili Ujedinjenim narodima, Merkel je rekla da će potpuno napustiti politiku.
Upitana čemu se najviše raduje u mirovini, odgovorila je: “To što neću morati stalno donositi odluke”.
