Iako mladim voćkama može trebati nekoliko godina da donesu prve plodove, pravilan odabir okruženja može značajno ubrzati taj proces.
Sunčeva svjetlost, kvalitetno tlo, gnojivo i optimalna temperatura ključni su faktori, ali postoji još nešto što često prolazi ispod radara – sadnja biljaka u njihovoj blizini.
Poznata kao prateća sadnja, ova tehnika podrazumijeva uzgoj biljaka koje pomažu jedna drugoj u rastu i razvoju.
Određene biljke mogu odbijati štetnike, privlačiti oprašivače i suzbijati korov, čime stvaraju povoljno okruženje za voćke. No nisu sve biljke dobri susjedi – neke mogu privući bolesti, iscrpiti tlo ili ometati rast voćaka.
Kako biste izbjegli pogreške u sadnji, stručnjaci za vrtlarstvo otkrili su koje biljke nikako ne biste trebali saditi uz voćke. Neke od njih mogu privući štetočine, širiti bolesti ili iscrpljivati tlo, ostavljajući vaše voćke bez ključnih hranjivih tvari.
Borovica
Borovica nije dobar susjed voćkama jer može biti prijenosnik gljivičnih bolesti, poput hrđe kruške, koja ozbiljno ugrožava stabla poput krušaka i jabuka.
Njezino snažno i duboko korijenje natječe se s voćkama za vlagu i hranjive tvari, što može usporiti njihov rast. Također, ispušta određene kemijske spojeve u tlo koji mogu negativno utjecati na rast nekih osjetljivih voćnih stabala.
Gusta krošnja borovice može stvoriti previše sjene, smanjujući količinu sunčeve svjetlosti potrebne voćkama za pravilan razvoj plodova. Privlači određene vrste insekata koji mogu postati štetnici za voćke.
Gardenija
Zahtijeva kiselo tlo, dok većina voćaka preferira blago kiselo do neutralno tlo, što može dovesti do problema s rastom i apsorpcijom hranjivih tvari. Njezino plitko korijenje brzo crpi vlagu i hranjive tvari iz tla, ostavljajući voćke u nepovoljnom položaju.
Gardenije su osjetljive na razne gljivične bolesti i štetnike, poput lisnih uši i paukovih grinja, koji se lako mogu proširiti na obližnje voćke. Njihov intenzivan miris privlači određene kukce, što može poremetiti ekosustav voćnjaka.
Menta
Menta može biti problematičan susjed voćkama jer ima izuzetno invazivan rast. Natječe se za vodu i hranjive tvari, što može negativno utjecati na rast voćaka.
Njezina gusta struktura može privući vlagu i stvoriti idealne uvjete za razvoj gljivičnih oboljenja, koja lako prelaze na voćke.
Svojim mirisom može odbijati neke štetočine, ali istovremeno privlači insekte poput lisnih uši, koji mogu ugroziti voćke.
Korjenasto povrće
Korjenasto povrće, poput mrkve, cikle ili rotkvice, natječe se s voćkama za ključne resurse u tlu, crpeći vlagu i hranjive tvari koje su voćnim stablima potrebne za rast i razvoj plodova.
Također, često zahtijevaju redovito prekopavanje tla, što može oštetiti osjetljive korijene mladih voćaka.
Korjenasto povrće može iscrpiti tlo, ostavljajući ga osiromašenim i manje pogodnim za dugoročni rast voćaka. Privlači određene podzemne štetnike, poput nematoda i glodavaca, koji mogu oštetiti i voćne sadnice.
Ukrasne trave
Brzo rastu i agresivno se šire, zauzimajući prostor i crpeći hranjive tvari iz tla. Njihovo duboko korijenje može ometati korijenje voćaka, smanjujući im pristup vodi i esencijalnim mineralima.
Stvaraju gusti pokrov koji može zadržavati vlagu, povećavajući rizik od gljivičnih oboljenja na voćnim stablima.
Visoke vrste ukrasnih trava mogu stvarati nepotrebnu sjenu i tako smanjiti količinu sunčeve svjetlosti koja dopire do voćaka, što može usporiti rast i smanjiti rodnost, piše Zadovoljna.hr.
Orah
Iako je i sam voćka, njegovo široko i snažno korijenje crpi velike količine vode i hranjivih tvari, ostavljajući manje resursa za druge biljke u blizini. Također, orahova krošnja je gusta i stvara puno sjene, što može usporiti rast voćaka koje trebaju puno sunčeve svjetlosti.
Otpalo lišće i ljuske oraha dodatno zakiseljuju tlo, čineći ga manje pogodnim za mnoge voćne vrste.
Orah raste sporo, ali agresivno zauzima prostor, što dugoročno može ometati razvoj drugih biljaka u njegovoj blizini.
Sunčeva svjetlost, kvalitetno tlo, gnojivo i optimalna temperatura ključni su faktori, ali postoji još nešto što često prolazi ispod radara – sadnja biljaka u njihovoj blizini.
Poznata kao prateća sadnja, ova tehnika podrazumijeva uzgoj biljaka koje pomažu jedna drugoj u rastu i razvoju.
Određene biljke mogu odbijati štetnike, privlačiti oprašivače i suzbijati korov, čime stvaraju povoljno okruženje za voćke. No nisu sve biljke dobri susjedi – neke mogu privući bolesti, iscrpiti tlo ili ometati rast voćaka.
Kako biste izbjegli pogreške u sadnji, stručnjaci za vrtlarstvo otkrili su koje biljke nikako ne biste trebali saditi uz voćke. Neke od njih mogu privući štetočine, širiti bolesti ili iscrpljivati tlo, ostavljajući vaše voćke bez ključnih hranjivih tvari.
Borovica
Borovica nije dobar susjed voćkama jer može biti prijenosnik gljivičnih bolesti, poput hrđe kruške, koja ozbiljno ugrožava stabla poput krušaka i jabuka.
Njezino snažno i duboko korijenje natječe se s voćkama za vlagu i hranjive tvari, što može usporiti njihov rast. Također, ispušta određene kemijske spojeve u tlo koji mogu negativno utjecati na rast nekih osjetljivih voćnih stabala.
Gusta krošnja borovice može stvoriti previše sjene, smanjujući količinu sunčeve svjetlosti potrebne voćkama za pravilan razvoj plodova. Privlači određene vrste insekata koji mogu postati štetnici za voćke.
Gardenija
Zahtijeva kiselo tlo, dok većina voćaka preferira blago kiselo do neutralno tlo, što može dovesti do problema s rastom i apsorpcijom hranjivih tvari. Njezino plitko korijenje brzo crpi vlagu i hranjive tvari iz tla, ostavljajući voćke u nepovoljnom položaju.
Gardenije su osjetljive na razne gljivične bolesti i štetnike, poput lisnih uši i paukovih grinja, koji se lako mogu proširiti na obližnje voćke. Njihov intenzivan miris privlači određene kukce, što može poremetiti ekosustav voćnjaka.
Menta
Menta može biti problematičan susjed voćkama jer ima izuzetno invazivan rast. Natječe se za vodu i hranjive tvari, što može negativno utjecati na rast voćaka.
Njezina gusta struktura može privući vlagu i stvoriti idealne uvjete za razvoj gljivičnih oboljenja, koja lako prelaze na voćke.
Svojim mirisom može odbijati neke štetočine, ali istovremeno privlači insekte poput lisnih uši, koji mogu ugroziti voćke.
Korjenasto povrće
Korjenasto povrće, poput mrkve, cikle ili rotkvice, natječe se s voćkama za ključne resurse u tlu, crpeći vlagu i hranjive tvari koje su voćnim stablima potrebne za rast i razvoj plodova.
Također, često zahtijevaju redovito prekopavanje tla, što može oštetiti osjetljive korijene mladih voćaka.
Korjenasto povrće može iscrpiti tlo, ostavljajući ga osiromašenim i manje pogodnim za dugoročni rast voćaka. Privlači određene podzemne štetnike, poput nematoda i glodavaca, koji mogu oštetiti i voćne sadnice.
Ukrasne trave
Brzo rastu i agresivno se šire, zauzimajući prostor i crpeći hranjive tvari iz tla. Njihovo duboko korijenje može ometati korijenje voćaka, smanjujući im pristup vodi i esencijalnim mineralima.
Stvaraju gusti pokrov koji može zadržavati vlagu, povećavajući rizik od gljivičnih oboljenja na voćnim stablima.
Visoke vrste ukrasnih trava mogu stvarati nepotrebnu sjenu i tako smanjiti količinu sunčeve svjetlosti koja dopire do voćaka, što može usporiti rast i smanjiti rodnost, piše Zadovoljna.hr.
Orah
Iako je i sam voćka, njegovo široko i snažno korijenje crpi velike količine vode i hranjivih tvari, ostavljajući manje resursa za druge biljke u blizini. Također, orahova krošnja je gusta i stvara puno sjene, što može usporiti rast voćaka koje trebaju puno sunčeve svjetlosti.
Otpalo lišće i ljuske oraha dodatno zakiseljuju tlo, čineći ga manje pogodnim za mnoge voćne vrste.
Orah raste sporo, ali agresivno zauzima prostor, što dugoročno može ometati razvoj drugih biljaka u njegovoj blizini.
