Kad bude izvjesno da neće biti nikakvih problema možemo pristupiti popisu stanovništva, kazala je nedavno Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, odgovarajući na pitanje jednog od izaslanika u Domu naroda BiH.
A kada će biti izvjesno da neće biti nikakvih problema da se krene u popis – nitko u BiH sa sigurnošću ne može reći, pišu Nezavisne novine.
Proračun i datum su dva ključna elementa, ali kada se u obzir uzmu pripremni elementi koji moraju biti riješeni, jasno je da popisa nema ne samo 2023. godine, već vrlo vjerojatno ni 2024. jer je dosadašnja praksa pokazala da pripreme za popis traju čak i do dvije godine, navode banjalučke novine.
Popisna pitanja, iznos financiranja, mapa popisnih krugova, metodološki i organizacijski dokumenti, nabavka opreme, kao i pilot-projekt za testiranje predloženih rješenja su elementi koje BiH mora usuglasiti i riješiti kako bi se “krenulo po kućama”. Što se tiče tekuće godine, poznate su dvije činjenice…
Prva je da u državnom proračunu nije predviđen novac za ovu namjenu.
Sredstva za popis stanovništva nisu tražena kroz proračunski zahtjev, te time nisu uključena u proračun institucija BiH za 2023. godinu, kazali su još početkom godine iz Ministarstva financija i trezora BiH.
Druga stvar koja je poznata jeste da je radna grupa pripremila prijedlog teksta zakona o popisu stanovništva. Ali, i iz tri agencije za statistiku (BiH, Republike Srpske i Federacije BiH) iznijeli su mišljenje da se prijedlog zakona ne može finalizirati bez jasno utvrđenih ključnih elemenata i drugih bitnih pojedinosti.
Čekaju se nadležni, glasi obrazloženje iz statističkih zavoda u BiH, a poruka koju su iz Agencije za statistiku BiH poslali medijima tijekom ove godine glasila je da će Agencija postupiti u skladu sa članom 8. Zakona o statistici BiH.
Kada državni organi budu smatrali neophodnim Agencija će koordinirati planiranje, vođenje i objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava BiH, u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, uključujući i anekse 7 i 10 ovog sporazuma, kazali su iz Agencije.
Dakle, nitko ne zna kad će popis, pa ni demografi, koji kažu da je BiH već probila rok od 10 godina za popis stanovništva, koji se prema praksi i pravilima pravi ili posljednje godine jedne dekade, ili prve godine narednog desetljeća.
Prema tome, popis u BiH je trebao biti obavljen ili 2020. ili 2021. godine, ali na “sreću” nadležnih to pitanje se nije pokrenulo zbog korone… A neće ni 2023.
Prethodni popis, podsjećanja radi, održan je 2013. godine… Rezultati su objavljeni tri godine kasnije, a koštao je više od 22 milijuna eura.
Što se tiče priprema za popis, ljudi koji to rade znaju da kažu da čim se završi prethodni popis, kreću pripreme za naredni, kaže za “Nezavisne novine” demograf Aleksandar Čavić.
Neprovođenje popisa, kaže Čavić, imat će negativne posljedice za BiH, prije svega jer se bez adekvatnih podataka ne mogu pripremiti adekvatne javne politike i socijalne mjere prema građanima.
Demografi su zagovornici da se ovaj popis iskoristi da se nađe šire rješenje i uspostave registri stanovništva u skladu s ustavnim nadležnostima te oblasti. Registar bi trebao sadržavati dva oblika. Prvi bi bio uobičajen popis stanovništva, a drugi bi se odnosio na popis iseljeništva zbog činjenice da imamo brojno stanovništvo izvan države. Oni bi služili kao tekuća baza podataka o broju svih struktura stanovništva, te ne bismo u toj mjeri zavisili od popisa jer je desetogodišnji period jako dugačak, pogotovo kod nas kad ovako prijeđe više od 10 godina, pojašnjava Čavić.
Ističe da se uopće ne može govoriti o točnom datumu obavljanja popisa, ali da se obično to radi na proljeće ili jesen kad je najmanje godišnje kretanje stanovništva.
Preambiciozno je misliti da bi to moglo biti sljedeće proljeće, kaže Čavić. Treba istaknuti i da je Europsko povjerenstvo zatražilo od BiH da uz realizaciju 14 prioriteta na putu ka Europskoj uniji poduzme korake na pripremi za popis stanovništva.
A i procjene globalnih organizacija koje se bave pitanjem stanovništva nimalo nisu optimistične za BiH. Tako podaci Populacijskog fonda UN govore da bi do 2070. godine broj onih koji žive u BiH mogao biti svega 1,56 milijuna. Još gore su dalje procjene da bi više od 40 posto stanovništva činile osobe starije od 65 godina, navode Nezavisne novine.
A kada će biti izvjesno da neće biti nikakvih problema da se krene u popis – nitko u BiH sa sigurnošću ne može reći, pišu Nezavisne novine.
Proračun i datum su dva ključna elementa, ali kada se u obzir uzmu pripremni elementi koji moraju biti riješeni, jasno je da popisa nema ne samo 2023. godine, već vrlo vjerojatno ni 2024. jer je dosadašnja praksa pokazala da pripreme za popis traju čak i do dvije godine, navode banjalučke novine.
Popisna pitanja, iznos financiranja, mapa popisnih krugova, metodološki i organizacijski dokumenti, nabavka opreme, kao i pilot-projekt za testiranje predloženih rješenja su elementi koje BiH mora usuglasiti i riješiti kako bi se “krenulo po kućama”. Što se tiče tekuće godine, poznate su dvije činjenice…
Prva je da u državnom proračunu nije predviđen novac za ovu namjenu.
Sredstva za popis stanovništva nisu tražena kroz proračunski zahtjev, te time nisu uključena u proračun institucija BiH za 2023. godinu, kazali su još početkom godine iz Ministarstva financija i trezora BiH.
Druga stvar koja je poznata jeste da je radna grupa pripremila prijedlog teksta zakona o popisu stanovništva. Ali, i iz tri agencije za statistiku (BiH, Republike Srpske i Federacije BiH) iznijeli su mišljenje da se prijedlog zakona ne može finalizirati bez jasno utvrđenih ključnih elemenata i drugih bitnih pojedinosti.
Čekaju se nadležni, glasi obrazloženje iz statističkih zavoda u BiH, a poruka koju su iz Agencije za statistiku BiH poslali medijima tijekom ove godine glasila je da će Agencija postupiti u skladu sa članom 8. Zakona o statistici BiH.
Kada državni organi budu smatrali neophodnim Agencija će koordinirati planiranje, vođenje i objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava BiH, u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, uključujući i anekse 7 i 10 ovog sporazuma, kazali su iz Agencije.
Dakle, nitko ne zna kad će popis, pa ni demografi, koji kažu da je BiH već probila rok od 10 godina za popis stanovništva, koji se prema praksi i pravilima pravi ili posljednje godine jedne dekade, ili prve godine narednog desetljeća.
Prema tome, popis u BiH je trebao biti obavljen ili 2020. ili 2021. godine, ali na “sreću” nadležnih to pitanje se nije pokrenulo zbog korone… A neće ni 2023.
Prethodni popis, podsjećanja radi, održan je 2013. godine… Rezultati su objavljeni tri godine kasnije, a koštao je više od 22 milijuna eura.
Što se tiče priprema za popis, ljudi koji to rade znaju da kažu da čim se završi prethodni popis, kreću pripreme za naredni, kaže za “Nezavisne novine” demograf Aleksandar Čavić.
Neprovođenje popisa, kaže Čavić, imat će negativne posljedice za BiH, prije svega jer se bez adekvatnih podataka ne mogu pripremiti adekvatne javne politike i socijalne mjere prema građanima.
Demografi su zagovornici da se ovaj popis iskoristi da se nađe šire rješenje i uspostave registri stanovništva u skladu s ustavnim nadležnostima te oblasti. Registar bi trebao sadržavati dva oblika. Prvi bi bio uobičajen popis stanovništva, a drugi bi se odnosio na popis iseljeništva zbog činjenice da imamo brojno stanovništvo izvan države. Oni bi služili kao tekuća baza podataka o broju svih struktura stanovništva, te ne bismo u toj mjeri zavisili od popisa jer je desetogodišnji period jako dugačak, pogotovo kod nas kad ovako prijeđe više od 10 godina, pojašnjava Čavić.
Ističe da se uopće ne može govoriti o točnom datumu obavljanja popisa, ali da se obično to radi na proljeće ili jesen kad je najmanje godišnje kretanje stanovništva.
Preambiciozno je misliti da bi to moglo biti sljedeće proljeće, kaže Čavić. Treba istaknuti i da je Europsko povjerenstvo zatražilo od BiH da uz realizaciju 14 prioriteta na putu ka Europskoj uniji poduzme korake na pripremi za popis stanovništva.
A i procjene globalnih organizacija koje se bave pitanjem stanovništva nimalo nisu optimistične za BiH. Tako podaci Populacijskog fonda UN govore da bi do 2070. godine broj onih koji žive u BiH mogao biti svega 1,56 milijuna. Još gore su dalje procjene da bi više od 40 posto stanovništva činile osobe starije od 65 godina, navode Nezavisne novine.
