Šanse da Rusija napadne baltičke države "značajno će se povećati" ako Donald Trump progura primirje u Ukrajini, vjeruju nizozemske i druge europske obavještajne službe. Ako se to dogodi, nizozemski vojnici bit će prva linija obrane u Litvi, rekao je ministar obrane Ruben Brekelmans (VVD) za De Telegraaf.
"Naše službe smatraju da bi primirje u Ukrajini moglo značajno povećati prijetnju ostatku NATO-a unutar godinu dana", rekao je Brekelmans. Primirje zvuči kao dobra stvar, ali danske i nizozemske obavještajne službe strahuju da bi to Rusiji dalo prostora za predah i širenje napada, čineći Europu manje sigurnom, navode iz nizozemskog medija.
Prema Brekelmansovim riječima, primirje bi omogućilo Rusiji da brzo premjesti svoje trupe i vojnu opremu te dodatno poveća ratnu proizvodnju. Da Vladimir Putin želi napasti baltičke države, očito je iz ruske retorike o obnavljanju Ruskog Carstva, rekao je ministar.
"To bi značilo da NATO mora još više pojačati svoju sposobnost odvraćanja", izjavio je Brekelmans. "Oko godinu dana nakon uspostave primirja predstavlja ranjivo razdoblje. Želite taj vremenski okvir skratiti što je više moguće i prijetnju smanjiti na najmanju moguću mjeru. Zbog toga je ključno održati našu vojnu borbenu sposobnost."
Plan zaštite istočnog krila
Članice NATO-a dogovorile su plan zaštite istočnog krila, prema kojem će svaka od 32 države članice preuzeti odgovornost za dio granice. Nizozemski vojnici vjerojatno će biti prva linija obrane u Litvi, uz granicu s Bjelorusijom, gdje je već stacionirano 270 nizozemskih vojnika.
Njemačka gradi veliku bazu u Litvi kako bi tijekom sljedećih nekoliko godina tamo stacionirala 5000 vojnika. Prema pisanju novina, moguće je da se i Nizozemska pridruži toj stalnoj prisutnosti.
Suwalski koridor posebno je ranjiva točka u Litvi i mogao bi biti prva meta napada. Taj uski prolaz između Poljske i baltičkih država, s ruskom enklavom Kalinjingrad na jednoj strani i Bjelorusijom na drugoj, mogao bi omogućiti Rusiji povezivanje vojnih postrojenja u Kalinjingradu s matičnom zemljom. Također predstavlja stratešku točku za prekidanje veze između Poljske i NATO članica Litve, Latvije i Estonije.
Primirje još nije uspostavljeno, pa se Nizozemska i dalje fokusira na pomoć Ukrajini u borbi protiv Rusije.
"Naše službe smatraju da bi primirje u Ukrajini moglo značajno povećati prijetnju ostatku NATO-a unutar godinu dana", rekao je Brekelmans. Primirje zvuči kao dobra stvar, ali danske i nizozemske obavještajne službe strahuju da bi to Rusiji dalo prostora za predah i širenje napada, čineći Europu manje sigurnom, navode iz nizozemskog medija.
Prema Brekelmansovim riječima, primirje bi omogućilo Rusiji da brzo premjesti svoje trupe i vojnu opremu te dodatno poveća ratnu proizvodnju. Da Vladimir Putin želi napasti baltičke države, očito je iz ruske retorike o obnavljanju Ruskog Carstva, rekao je ministar.
"To bi značilo da NATO mora još više pojačati svoju sposobnost odvraćanja", izjavio je Brekelmans. "Oko godinu dana nakon uspostave primirja predstavlja ranjivo razdoblje. Želite taj vremenski okvir skratiti što je više moguće i prijetnju smanjiti na najmanju moguću mjeru. Zbog toga je ključno održati našu vojnu borbenu sposobnost."
Plan zaštite istočnog krila
Članice NATO-a dogovorile su plan zaštite istočnog krila, prema kojem će svaka od 32 države članice preuzeti odgovornost za dio granice. Nizozemski vojnici vjerojatno će biti prva linija obrane u Litvi, uz granicu s Bjelorusijom, gdje je već stacionirano 270 nizozemskih vojnika.
Njemačka gradi veliku bazu u Litvi kako bi tijekom sljedećih nekoliko godina tamo stacionirala 5000 vojnika. Prema pisanju novina, moguće je da se i Nizozemska pridruži toj stalnoj prisutnosti.
Suwalski koridor posebno je ranjiva točka u Litvi i mogao bi biti prva meta napada. Taj uski prolaz između Poljske i baltičkih država, s ruskom enklavom Kalinjingrad na jednoj strani i Bjelorusijom na drugoj, mogao bi omogućiti Rusiji povezivanje vojnih postrojenja u Kalinjingradu s matičnom zemljom. Također predstavlja stratešku točku za prekidanje veze između Poljske i NATO članica Litve, Latvije i Estonije.
Primirje još nije uspostavljeno, pa se Nizozemska i dalje fokusira na pomoć Ukrajini u borbi protiv Rusije.
