Narodna predaja kaže da je na Kedžari, na obroncima planine Vran, pokopana mučenica Diva Grabovčeva, djevojka iz hrvatskog naroda, katoličke vjere, koja je živjela u vrijeme turske vladavine. Divino prezime Grabovac nastalo je po bjelogoričnom drvetu grab (Carpinus betulus) koje raste na prostoru Hercegovine i koje asocira na jačinu i žilavost. U narodu ovoga kraja uvijek se govorilo da na tom prostoru ne može ništa opstati osim zmije i graba, odnosno da to područje naseljavaju snažni ljudi kojima za život ne treba mnogo.
U lijepu Ramkinju zaljubio se mladi Tahir-beg Kopčić iz Kupresa i htio je uzeti za ženu. Diva ga je odbila, a obitelj ju je, bojeći se osvete mladoga bega, pokušala skriti i poslala ju u planinu Vran sa stadom ovaca na ispašu. Tahir-beg Kopčić ipak je pronašao Divu i kad ga je ponovno odbila ubio ju je. Od tada pa do danas na njen grob dolazi mnoštvo hodočasnika koji joj iskazuju počast. Dr. Ćirlo Truhelka, arheolog i povjesničar umjetnosti, objavio je knjigu o Divi i njenom grobu. Početkom 20. stoljeća u Franjevački samostan na Šćitu pozvali su ga franjevci kao stručnjaka - arheologa da ocijeni i ispita grob. Pronašao je da je ondje pokopana djevojka od 16 ili 17 godina, čija je lubanja pravilna iz čega arheolog zaključuje da je bila izvanredne ljepote i nježnosti. Ćiro Truhelka tvrdi da mu je detalje o djevojci i njezinoj pogibiji ispričao Arslanaga Zukić, prijatelj i kum obitelji Grabovac, koji je osvetio Divinu smrt ubivši Tahir-bega Kopčića.
