Nakon što je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo izmjene i dopune Pravilnika o mikrobiološkim kriterijima za hranu, koje su usvojene na prijedlog Agencije za sigurnost hrane BiH uz podršku USAID/Sweden FARMA II Projekta, osigurana je kontrola bakterija iz roda Kampilobakter, jednog od najvećih uzročnika trovanja hranom u Europi.
S obzirom da se kampilobakter najčešće dovodi u vezu s pilećim mesom, uspostavom ovog mikrobiološkog kriterija, koji je u EU počeo da se primjenjuje 1. siječnja 2018. godine, značajno se doprinosi poboljšanju sigurnosti proizvoda iz peradarskog sektora, te predstavlja još jedan pozitivni iskorak u procesu zagovaranja za otvaranje tržišta Europske unije bosanskohercegovačkim peradarima, priopćeno je iz USAID/Sweden FARMA II Project.
Smatra se da je glavni put prijenosa ove bakterije na ljude upravo preko hrane, odnosno preko toplinski nedovoljno obrađenog pilećeg mesa u prvom redu, ali se ova bolest može prenijeti na ljude i preko neprokuhanog mlijeka i zagađene vode.
Podaci govore da je broj oboljelih ljudi povećan u posljednjih deset godina, zbog čega su u EU od ove godine stupili na snagu novi higijenski standardi zaštite.
Prihvaćenim izmjenama i dopunama Pravilnika, BiH je izjednačila svoj pravni okvir s Europskom unijom. Njime se utvrđuju mikrobiološki kriteriji za određene mikroorganizme te provedbena pravila kojih se subjekti u poslovanju s hranom moraju pridržavati pri provođenju higijenskih mjera, te se osiguravaju kriteriji zaštite potrošača.
''Uvođenje kriterija higijene procesa za Campylobacter spp. u trupovima brojlera ima za cilj držanja kontaminacije trupova pod kontrolom tokom klanja. Donošenjem Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o mikrobiološkim kriterijima za hranu, BiH prati zakonodavstvo EU i osigurava usaglašenost propisa iz ove oblasti što omogućava pravne preduslove za zaštitu zdravlja potrošača i ravnopravan tretman domaćih proizvođača na tržištu'', poručili su iz Agencije za sigurnost hrane BiH, navodi se u priopćenju.
S obzirom da se kampilobakter najčešće dovodi u vezu s pilećim mesom, uspostavom ovog mikrobiološkog kriterija, koji je u EU počeo da se primjenjuje 1. siječnja 2018. godine, značajno se doprinosi poboljšanju sigurnosti proizvoda iz peradarskog sektora, te predstavlja još jedan pozitivni iskorak u procesu zagovaranja za otvaranje tržišta Europske unije bosanskohercegovačkim peradarima, priopćeno je iz USAID/Sweden FARMA II Project.
Smatra se da je glavni put prijenosa ove bakterije na ljude upravo preko hrane, odnosno preko toplinski nedovoljno obrađenog pilećeg mesa u prvom redu, ali se ova bolest može prenijeti na ljude i preko neprokuhanog mlijeka i zagađene vode.
Podaci govore da je broj oboljelih ljudi povećan u posljednjih deset godina, zbog čega su u EU od ove godine stupili na snagu novi higijenski standardi zaštite.
Prihvaćenim izmjenama i dopunama Pravilnika, BiH je izjednačila svoj pravni okvir s Europskom unijom. Njime se utvrđuju mikrobiološki kriteriji za određene mikroorganizme te provedbena pravila kojih se subjekti u poslovanju s hranom moraju pridržavati pri provođenju higijenskih mjera, te se osiguravaju kriteriji zaštite potrošača.
''Uvođenje kriterija higijene procesa za Campylobacter spp. u trupovima brojlera ima za cilj držanja kontaminacije trupova pod kontrolom tokom klanja. Donošenjem Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o mikrobiološkim kriterijima za hranu, BiH prati zakonodavstvo EU i osigurava usaglašenost propisa iz ove oblasti što omogućava pravne preduslove za zaštitu zdravlja potrošača i ravnopravan tretman domaćih proizvođača na tržištu'', poručili su iz Agencije za sigurnost hrane BiH, navodi se u priopćenju.
