Svi veći rezovi načinjeni rezidbom voćaka i vinove loze moraju se obavezno premazati kalemarskim voskom. Nakon nanošenja na ranu ili premazivanja, kalemarski vosk stvara plastični film koji izolira oštećenja nastala rezidbom od utjecaja vanjske sredine i onemogućuje ulaz patogenim organizmima kroz ranu u biljku.
Ovih se dana na području Hercegovine provodi tzv. zimska rezidba voćaka i vinove loze. Svrha je rezidbe da regulira vegetativni i generativni rast voćke odnosno vinove loze, čime značajno utječe na količinu i kvalitetu budućeg uroda.
Obavezna primjena kalemarskog voska
Primjena voćarskog voska posebice je važna u zimskim mjesecima. Zimi vegetacija u voćnjacima miruje, ali su voćke izložene oštećenjima koja izazivaju glodavci i divljač, čiji je izbor hrane u zimskim mjesecima ograničen pa voćke često postaju njihova omiljena poslastica.
Nepovoljni vremenski uvjeti – snijeg, vjetar i niske temperature, jednako mogu uzrokovati veća ili manja oštećenja na granama i deblu voćaka.
Oštećenja na granama i stablu voćaka izuzetno su opasna, naročito na mladim nasadima, kao mjesta infekcije raznim patogenim organizmima koji mogu oslabiti i u konačnici uništiti voćku. Zbog toga je nužno sva nastala oštećenja sanirati na način da se rana obreže oštrim (i dezinficiranim) alatom, te zaštiti premazom voćarskog voska.
Rane nastale rezidbom, a posebice veće rane nastale odstranjivanjem debljih grana, potencijalno predstavljaju put ulaska raznim patogenim organizmima u voćku, odnosno vinovu lozu te ih je također potrebno zaštititi premazivanjem kalemarskim ili voćarskim voskom.
Primjena kalemarskog voska nije ograničena samo na zimske mjesece. Sve rane i oštećenja nastala na voćkama i vinovoj lozi tijekom vegetacije uvijek je potrebno zaštiti premazom kalemarskog voska. Takva oštećenja obično nastaju ljetnom rezidbom, cijepljenjem, a postoje i razna mehanička oštećenja koja nastaju tijekom vegetacije najčešće od oruđa prilikom obrade, te oštećenja od vjetra i sl.
Kako djeluje kalemarski vosak?
Nakon nanošenja na ranu ili premazivanja, kalemarski vosak stvara plastični film koji izolira oštećenja od utjecaja vanjske sredine i onemogućuje ulaz patogenim organizmima. Vrijeme potrebno da se naneseni sloj kalemarskog voska osuši i stvori nepropusni elastični film na oštećenom dijelu je oko sat vremena. Kada se osuši, film je elastičan i lako se prilagođava razvoju i kretanju biljaka, ne puca i zadržava svoje karakteristike, a tretirani dijelovi su potpuno zaštićeni od prodora patogenih organizama.
Kako primijeniti kalemarski vosak?
Kalemarski vosak se pomoću kista nanese u tankom, homogenom sloju na oštećene dijelova (ako je potrebno, rane prije nanošenja voska dobro očistiti pomoću čistog i oštrog noža). Danas se na tržištu nalaze praktična pakiranja kalemarskog voska koja su uglavnom namijenjena hobistima, a koja na pakiranju imaju ugrađen kist za brzo i jednostavno premazivanje rana.
Ono što je bitno naglasiti, kalemarski vosak ne primjenjivati za kišnog vremena. Ukoliko dođe do ispiranja nanesenog voska prije nego što se osuši, postupak je potrebno ponoviti.
Ovih se dana na području Hercegovine provodi tzv. zimska rezidba voćaka i vinove loze. Svrha je rezidbe da regulira vegetativni i generativni rast voćke odnosno vinove loze, čime značajno utječe na količinu i kvalitetu budućeg uroda.
Obavezna primjena kalemarskog voska
Primjena voćarskog voska posebice je važna u zimskim mjesecima. Zimi vegetacija u voćnjacima miruje, ali su voćke izložene oštećenjima koja izazivaju glodavci i divljač, čiji je izbor hrane u zimskim mjesecima ograničen pa voćke često postaju njihova omiljena poslastica.
Nepovoljni vremenski uvjeti – snijeg, vjetar i niske temperature, jednako mogu uzrokovati veća ili manja oštećenja na granama i deblu voćaka.
Oštećenja na granama i stablu voćaka izuzetno su opasna, naročito na mladim nasadima, kao mjesta infekcije raznim patogenim organizmima koji mogu oslabiti i u konačnici uništiti voćku. Zbog toga je nužno sva nastala oštećenja sanirati na način da se rana obreže oštrim (i dezinficiranim) alatom, te zaštiti premazom voćarskog voska.
Rane nastale rezidbom, a posebice veće rane nastale odstranjivanjem debljih grana, potencijalno predstavljaju put ulaska raznim patogenim organizmima u voćku, odnosno vinovu lozu te ih je također potrebno zaštititi premazivanjem kalemarskim ili voćarskim voskom.
Primjena kalemarskog voska nije ograničena samo na zimske mjesece. Sve rane i oštećenja nastala na voćkama i vinovoj lozi tijekom vegetacije uvijek je potrebno zaštiti premazom kalemarskog voska. Takva oštećenja obično nastaju ljetnom rezidbom, cijepljenjem, a postoje i razna mehanička oštećenja koja nastaju tijekom vegetacije najčešće od oruđa prilikom obrade, te oštećenja od vjetra i sl.
Kako djeluje kalemarski vosak?
Nakon nanošenja na ranu ili premazivanja, kalemarski vosak stvara plastični film koji izolira oštećenja od utjecaja vanjske sredine i onemogućuje ulaz patogenim organizmima. Vrijeme potrebno da se naneseni sloj kalemarskog voska osuši i stvori nepropusni elastični film na oštećenom dijelu je oko sat vremena. Kada se osuši, film je elastičan i lako se prilagođava razvoju i kretanju biljaka, ne puca i zadržava svoje karakteristike, a tretirani dijelovi su potpuno zaštićeni od prodora patogenih organizama.
Kako primijeniti kalemarski vosak?
Kalemarski vosak se pomoću kista nanese u tankom, homogenom sloju na oštećene dijelova (ako je potrebno, rane prije nanošenja voska dobro očistiti pomoću čistog i oštrog noža). Danas se na tržištu nalaze praktična pakiranja kalemarskog voska koja su uglavnom namijenjena hobistima, a koja na pakiranju imaju ugrađen kist za brzo i jednostavno premazivanje rana.
Ono što je bitno naglasiti, kalemarski vosak ne primjenjivati za kišnog vremena. Ukoliko dođe do ispiranja nanesenog voska prije nego što se osuši, postupak je potrebno ponoviti.
