U ostatku navedenog područja ožujak je bio za 3 do 5 stupnjeva hladniji od prosjeka. U južnom dijelu srednje Europe, na većem dijelu Pirinejskog poluotoka, sjeveru Italije, ožujak je bio od 1 do 3 stupnja hladniji od prosjeka. Tako je bilo i u središnjim i sjevernim krajevima unutrašnjosti naše zemlje, javlja Crometeo.
Topliji ožujak su imali jugoistočni krajevi kontinenta i krajnji južni dijelovi Sredozemlja.
Ožujak 2013. je u Njemačkoj s prosječnom temperaturom od 0.2 stupnja jedan od šest najhladnijih ožujaka od 1881. godine. Na 40 meteoroloških postaja su mjerene rekordno niske temperature u drugoj trećini mjeseca, dok je također na 40 postaja mjerena rekordno niska temperatura na kraju mjeseca.
U Velikoj Britaniji je ožujak sa srednjom temperaturom od 2.2 stupnja bio za 3.3 stupnja hladniji od prosjeka (1961.-1990.). Bio je to drugi najhladniji ožujak od 1910. godine (izjednačen s ožujkom 1947. godine). Hladniji je bio samo ožujak iz 1962. godine sa srednjom temperaturom od 1.9 stupnjeva. Ožujak je u Velikoj Britaniji bio hladniji od sva tri zimska mjeseca (prosinac, siječanj i veljača). To se zadnji puta dogodilo 1975. godine.
Ožujak je bio sušan u hladnijim dijelovima kontinenta, a to se osobito odnosi na krajeve uz Baltičko more, te veći dio srednje Europe. Najviše oborina je po količini (više od 400 litara) palo na području Crne Gore, a te su oborine na većini postaja u Crnoj Gori bile rekordne.
Velike količine oborina (i dvostruko više od prosjeka) pale su na Pirinejskom poluotoku, jugu Francuske, u većem dijelu Italije, Balkanskom poluotoku, te u Mađarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Ukrajini.
Najviše oborina u odnosu na prosjek (i više od četverostruke prosječne količine) palo je na većem dijelu Pirinejskog poluotoka, na mediteranskoj granici Italije i Francuske, dijelu Korzike te na sjeveroistoku Mađarske i sjeverozapadu Rumunjske.
