Papa Franjo putuje na politički lomljiv i vjerski miješani Kavkaz, raskrižje Europe, Rusije i Bliskog istoka, odakle će još jednom uputiti poziv na mir i toleranciju.
Posjetom Gruziji i Azerbajdžanu od petka do nedjelje papa Franjo kompletirat će politički osjetljivu turneju postsovjetskim kavkaskim zemljama i još jednom ispružiti ruku pravoslavcima i muslimanima.
Katolici predstavljaju vrlo malu manjinu u regiji, ima ih 2,5 posto u većinski pravoslavnoj Gruziji i mizernih 0,1 posto u Azerbajdžanu, naftom bogatoj muslimanskoj zemlji.
Franjo će se u Gruziji u petak sastati s duhovnim poglavarom tamošnje pravoslavnih vjernika patrijarhom Ilijom II. i s članovima Asirske Crkve i Kaldejske Katoličke Crkve moliti za mir u Siriji i Iraku.
Razgovarat će i s predsjednikom Giorgijem Margvelasšvilijem i u subotu u Tblisiju služiti misu na stadionu.
Posjet usred izborne kampanje
Franjo dolazi u Gruziju usred kampanje za parlamentarne izbore 8. listopada, ali vatikanski glasnogovornik Frank Burke naglašava da se nema namjeru uplitati u unutarnju politiku.
U Azerbajdžanu će ga u nedjelju dočekati Ilham Alijev, autoritarni lider čije su ovlasti dodatno pojačane na referendumu u ponedjeljak, čiju politiku kritiziraju skupine za ljudska prava.
Franjo i Alijev će govoriti u umjetničkom centru arhitektice Zahe Halid koji nosi ime po pokojnom Hajdaru Alijevu, Ilhamovu ocu i vladaru zemljom do smrti 2003. godine.
U Bakuu će se Papa susresti s vrhovnim muslimanskim autoritetom u regiji, velikim kavkaskim muftijom Alahšukurom Pašadzeom i sudjelovati na međureligijskom skupu s pravoslavnim i židovskim predstavnicima.
Ovo će biti 16. Franjino međunarodno putovanje i slijedi nakon posjeta Armeniji u lipnju. Franjo je želio jednim pohodom obuhvatiti sve tri kavkaske zemlje, ali su napetosti između Armenije i Azerbajdžana to onemogućile.
Sukob oko Nagorno-Karabaha
Dvije su zemlje u sukobu oko Nagorno-Karabaha, većinski armenske enklave u Azerbajdžanu. Najmanje 120 ljudi poginulo je u oružanim okršajima u travnju, najkrvavijem sukobu u tom području od 1994. godine.
Vatikanska diplomacija tradicionalno je neutralna, ali je Franjo, vraćajući se iz Armenije, rekao da neće oklijevati postaviti pitanje o Nagorno-Karabahu na razgovorima s azerbajdžanskim vodstvom. "Kažem svima, i Armencima i Azerima, da moraju raditi na stvaranju mira", naglasio je.
Sveti Ivan Pavao II. bio je posljednji papa koji je posjetio Gruziju i Azerbajdžan. U Tblilisiju je bio 1999., a u Bakuu tri godine poslije.
Franjo će na ovom putovanju nastaviti običaj da sa sobom povede nekog od 'običnih' zaposlenika u Vatikanu. Na Kavkaz tako vodi jednog od konobara iz Doma svete Marte, vatikanske gostinjske kuće u kojoj je smjestio svoju skromnu rezidenciju, odustavši od raskošne Apostolske palače.
Posjetom Gruziji i Azerbajdžanu od petka do nedjelje papa Franjo kompletirat će politički osjetljivu turneju postsovjetskim kavkaskim zemljama i još jednom ispružiti ruku pravoslavcima i muslimanima.
Katolici predstavljaju vrlo malu manjinu u regiji, ima ih 2,5 posto u većinski pravoslavnoj Gruziji i mizernih 0,1 posto u Azerbajdžanu, naftom bogatoj muslimanskoj zemlji.
Franjo će se u Gruziji u petak sastati s duhovnim poglavarom tamošnje pravoslavnih vjernika patrijarhom Ilijom II. i s članovima Asirske Crkve i Kaldejske Katoličke Crkve moliti za mir u Siriji i Iraku.
Razgovarat će i s predsjednikom Giorgijem Margvelasšvilijem i u subotu u Tblisiju služiti misu na stadionu.
Posjet usred izborne kampanje
Franjo dolazi u Gruziju usred kampanje za parlamentarne izbore 8. listopada, ali vatikanski glasnogovornik Frank Burke naglašava da se nema namjeru uplitati u unutarnju politiku.
U Azerbajdžanu će ga u nedjelju dočekati Ilham Alijev, autoritarni lider čije su ovlasti dodatno pojačane na referendumu u ponedjeljak, čiju politiku kritiziraju skupine za ljudska prava.
Franjo i Alijev će govoriti u umjetničkom centru arhitektice Zahe Halid koji nosi ime po pokojnom Hajdaru Alijevu, Ilhamovu ocu i vladaru zemljom do smrti 2003. godine.
U Bakuu će se Papa susresti s vrhovnim muslimanskim autoritetom u regiji, velikim kavkaskim muftijom Alahšukurom Pašadzeom i sudjelovati na međureligijskom skupu s pravoslavnim i židovskim predstavnicima.
Ovo će biti 16. Franjino međunarodno putovanje i slijedi nakon posjeta Armeniji u lipnju. Franjo je želio jednim pohodom obuhvatiti sve tri kavkaske zemlje, ali su napetosti između Armenije i Azerbajdžana to onemogućile.
Sukob oko Nagorno-Karabaha
Dvije su zemlje u sukobu oko Nagorno-Karabaha, većinski armenske enklave u Azerbajdžanu. Najmanje 120 ljudi poginulo je u oružanim okršajima u travnju, najkrvavijem sukobu u tom području od 1994. godine.
Vatikanska diplomacija tradicionalno je neutralna, ali je Franjo, vraćajući se iz Armenije, rekao da neće oklijevati postaviti pitanje o Nagorno-Karabahu na razgovorima s azerbajdžanskim vodstvom. "Kažem svima, i Armencima i Azerima, da moraju raditi na stvaranju mira", naglasio je.
Sveti Ivan Pavao II. bio je posljednji papa koji je posjetio Gruziju i Azerbajdžan. U Tblilisiju je bio 1999., a u Bakuu tri godine poslije.
Franjo će na ovom putovanju nastaviti običaj da sa sobom povede nekog od 'običnih' zaposlenika u Vatikanu. Na Kavkaz tako vodi jednog od konobara iz Doma svete Marte, vatikanske gostinjske kuće u kojoj je smjestio svoju skromnu rezidenciju, odustavši od raskošne Apostolske palače.
