Znanstvenici su otkrili da postoji razlog više za svakodnevno uživanje u šalici kave ili čaši vina, a to je – produljeni životni vijek. Ne slažu se svi, ali istraživanje koje se provodi na ljudima koji dožive 90 i više godina otkriva njihove zajedničke navike – svakodnevna ponašanja koja doprinose njihovoj dugovječnosti, tvrde istraživači. Dr. Claudia Kawas je glavna istraživačica studije “90+”, jedne od najvećih studija u svijetu koja je provedena među “najstarijim” Amerikancima.
Uloga kofeina i alkohola
U istraživanju je sudjelovalo oko 1800 osoba starijih od 90 godina, a detaljno su analizirani njihova krv, DNK i tijelo kako bi se utvrdio njihov način života.
Kawas, profesorica neurologije na kalifornijskom sveučilištu Irvine, nedavno je predstavila neke od studijskih otkrića: ljudi koji su pili umjerene količine alkohola ili kave živjeli su dulje od onih koji su ih izbjegavali. Kada je u pitanju alkohol, oko dvije čaše piva ili vina svakodnevno povezano je sa smanjenim rizikom od prerane smrti. “Nemam nikakvih objašnjenja za to, ali čvrsto vjerujem da je umjereno konzumiranje povezano s dugovječnošću. Ključna riječ je umjerenost jer ljudi koji su prekomjerno konzumirali alkohol u mlađoj dobi neće uspjeti isto učiniti i u devedesetima”, kazala je Kawas. Ali drugi stručnjaci koji istražuju tajnu dugovječnosti bili su skeptični glede uloge alkohola. Prema njihovu mišljenju, ljudi koji izbjegavaju alkohol žive znatno dulje. Prosjek za žene je 89 godina i 86 za muškarce, smatra dr. Thomas Perls, profesor na sveučilištu “Boston School of Medicine”. “Postoje i drugi podaci koji se suprotstavljaju tom pojmu da su umjerene količine alkohola dobre za vas”, rekao je Perls. Posljednja analiza studije “87” pokazala je da konzumenti alkohola nisu imali smanjen rizik od smrti u usporedbi s ljudima koji su pili alkohol samo povremeno. I samo jedno piće dnevno povećava rizik od raka kod žena, potvrdila je ova studija iz 2015. godine. Dr. Claudia Kawas ističe, kada je riječ o kavi, preporučeni iznos je 200 – 400 miligrama dnevno ili oko dvije šalice kave. “Ljudi koji su konzumirali tu količinu kofeina, bilo da dolazi od kave, čaja, čokolade ili drugih stvari, živjeli su dulje od osoba koje su imale manje kofeina”, dodala je.
Vježbanje je važno
Studije objavljene prošle godine potvrđuju da je kava, sa ili bez kofeina, bila povezana sa smanjenim rizikom od ranije smrti. Ako birate neko drugo piće umjesto kave, npr. energetsko piće kao što je Hell Energy, učinak je isti jer jedna limenka ovog pića sadrži kofeina koliko i jedna šalica kave. Tjelovježba je također povezana s dugovječnosti – 15 minuta vježbe dnevno je dovoljno, 30 minuta još je bolje, a najbolje rezultate daje 45 minuta svakodnevne tjelovježbe, kazala je Kanwas predstavljajući rezultate istraživanja o dugovječnosti “90+”. U svom istraživanju navela je da to ne mora biti izrazito intenzivna vježba za koju je potrebno otići u teretanu. Dovoljno je vježbati ukupno 45 minuta dnevno i pokrenuti svoje tijelo na bilo koji način. Prema njezinu mišljenju, dnevna tjelovježba može se podijeliti u tri dijela, poput 15-minutne šetnje. Dok vam redovita tjelovježba i umjerene količine alkohola i kofeina pomažu živjeti dulje, ne mogu zaštititi vaš mozak od demencije, smatra Kawas. “Većina toga ne izgleda kao da je jasno povezana s kognitivnim sposobnostima u 90-im godinama, što je razočaravajuće”, istaknula je dodajući kako je to problem jer očekivano trajanje života raste. “Tužno je da smo uspjeli produljiti život, ali ne i unaprijediti njegovu kvalitetu”, kazala je. Više od 40 posto ljudi starijih od 90 godina ima demenciju, a gotovo 80 posto je u potpunosti onesposobljeno, otkrila je njezina studija.
Oba stanja su češća kod žena nego kod muškaraca. Pretpostavka je da geni igraju veliku ulogu u nastanku demencije, odnosno ljudi koji žive dugo bez demencije, vjerojatno je da ni njihovi roditelji nisu bili dementni.
vecernji.ba
Uloga kofeina i alkohola
U istraživanju je sudjelovalo oko 1800 osoba starijih od 90 godina, a detaljno su analizirani njihova krv, DNK i tijelo kako bi se utvrdio njihov način života.
Kawas, profesorica neurologije na kalifornijskom sveučilištu Irvine, nedavno je predstavila neke od studijskih otkrića: ljudi koji su pili umjerene količine alkohola ili kave živjeli su dulje od onih koji su ih izbjegavali. Kada je u pitanju alkohol, oko dvije čaše piva ili vina svakodnevno povezano je sa smanjenim rizikom od prerane smrti. “Nemam nikakvih objašnjenja za to, ali čvrsto vjerujem da je umjereno konzumiranje povezano s dugovječnošću. Ključna riječ je umjerenost jer ljudi koji su prekomjerno konzumirali alkohol u mlađoj dobi neće uspjeti isto učiniti i u devedesetima”, kazala je Kawas. Ali drugi stručnjaci koji istražuju tajnu dugovječnosti bili su skeptični glede uloge alkohola. Prema njihovu mišljenju, ljudi koji izbjegavaju alkohol žive znatno dulje. Prosjek za žene je 89 godina i 86 za muškarce, smatra dr. Thomas Perls, profesor na sveučilištu “Boston School of Medicine”. “Postoje i drugi podaci koji se suprotstavljaju tom pojmu da su umjerene količine alkohola dobre za vas”, rekao je Perls. Posljednja analiza studije “87” pokazala je da konzumenti alkohola nisu imali smanjen rizik od smrti u usporedbi s ljudima koji su pili alkohol samo povremeno. I samo jedno piće dnevno povećava rizik od raka kod žena, potvrdila je ova studija iz 2015. godine. Dr. Claudia Kawas ističe, kada je riječ o kavi, preporučeni iznos je 200 – 400 miligrama dnevno ili oko dvije šalice kave. “Ljudi koji su konzumirali tu količinu kofeina, bilo da dolazi od kave, čaja, čokolade ili drugih stvari, živjeli su dulje od osoba koje su imale manje kofeina”, dodala je.
Vježbanje je važno
Studije objavljene prošle godine potvrđuju da je kava, sa ili bez kofeina, bila povezana sa smanjenim rizikom od ranije smrti. Ako birate neko drugo piće umjesto kave, npr. energetsko piće kao što je Hell Energy, učinak je isti jer jedna limenka ovog pića sadrži kofeina koliko i jedna šalica kave. Tjelovježba je također povezana s dugovječnosti – 15 minuta vježbe dnevno je dovoljno, 30 minuta još je bolje, a najbolje rezultate daje 45 minuta svakodnevne tjelovježbe, kazala je Kanwas predstavljajući rezultate istraživanja o dugovječnosti “90+”. U svom istraživanju navela je da to ne mora biti izrazito intenzivna vježba za koju je potrebno otići u teretanu. Dovoljno je vježbati ukupno 45 minuta dnevno i pokrenuti svoje tijelo na bilo koji način. Prema njezinu mišljenju, dnevna tjelovježba može se podijeliti u tri dijela, poput 15-minutne šetnje. Dok vam redovita tjelovježba i umjerene količine alkohola i kofeina pomažu živjeti dulje, ne mogu zaštititi vaš mozak od demencije, smatra Kawas. “Većina toga ne izgleda kao da je jasno povezana s kognitivnim sposobnostima u 90-im godinama, što je razočaravajuće”, istaknula je dodajući kako je to problem jer očekivano trajanje života raste. “Tužno je da smo uspjeli produljiti život, ali ne i unaprijediti njegovu kvalitetu”, kazala je. Više od 40 posto ljudi starijih od 90 godina ima demenciju, a gotovo 80 posto je u potpunosti onesposobljeno, otkrila je njezina studija.
Oba stanja su češća kod žena nego kod muškaraca. Pretpostavka je da geni igraju veliku ulogu u nastanku demencije, odnosno ljudi koji žive dugo bez demencije, vjerojatno je da ni njihovi roditelji nisu bili dementni.
vecernji.ba
