Nakon bezbrojnih upozorenja, često se pitamo postoji li uopće zdrava namirnica ili je sve što unosimo u tijelo strašno štetno?! Je li baš svaki mali grešni užitak u alkoholu, čokoladi i slanim grickalicama poguban za naše zdravlje?! Srećom, brojna istraživanja donijela su neka nova saznanja koja nam ipak mogu barem malo olakšati život i izbor namirnica koje unosimo u organizam…
Kava: Šalica zdravlja ili bolesti?!
Tijekom godina napisano je tisuće tekstova koji govore o štetnosti pijenja kave. Vjerovanje kako je kava izuzetno štetna za naše zdravlje zadržalo se sve dok se time nisu ozbiljnije pozabavili znanstvenici sa Sveučilišta Harvard. Posljednjih su 20 godina proveli nekoliko istraživanja u kojima je sudjelovalo više od 120.000 ispitanika te dobili prilično neočekivane rezultate. Naime, redovito i umjereno konzumiranje kave nije povezano s povećanom smrtnošću, a oni ispitanici koji su povećali unos kave tijekom godina rjeđe su (za oko 11%) obolijevali od dijabetesa tipa 2. No prije nego što krenete nalijevati u sebe litre i litre kave, malo upozorenje voditeljice istraživanja doktorice Shilpe Bhupathiraju: “Naviku ispijanja kave i rezultate istraživanja ne možemo promatrati izolirano od ostatka života i stanja našeg organizma.
Kako bi vam dvije do pet šalica kave dnevno donijele koristi, a ne štetu morate imati normalnu tjelesnu težinu, dobru prehranu i općenito zdrav stil života!” Istraživanje je donijelo i nova saznanja zašto neki pate od nuspojava kofeina, a neki ne. Naime, količina kave koju smijemo popiti dnevno, a da pri tome nemamo različite negativne učinke, kao što su naglo, ali privremeno povećanje krvnog tlaka te nesanica, ovisi i o procesima u našem tijelu, odnosno koliko imamo enzima CYP1A2 u jetri. Enzim CYP1A2 određuje brzinu kojom će se kofein procesuirati, odnosno “iščistiti” iz organizma.
Jaja: Što se zapravo krije ispod ljuske?!
Prije nekoliko godina nutricionisti su nas uvjeravali kako nije dobro jesti previše jaja, maksimalno dva do tri tjedno, jer sadrže previše kolesterola koji je štetan za naše tijelo. Dugo se vjerovalo kako je uzrok povišenog kolesterola u krvi hrana s visokim udjelom kolesterola.
Međutim, prava je istina kako višak kolesterola u krvi zapravo proizvodi naša jetra, a što je posljedica prevelikog unosa zasićenih masnih kiselina u organizam. U istraživanju, koje je objavljeno u British Medical Journalu 2013., zaključeno je da “povećana konzumacija jaja nije povezana s povećanjem rizika od srčanih oboljenja ili srčanog udara”.
Sve dok jaja ne pržite u masnoći, odnosno ako ih jedete kuhana ili poširana, izvrstan su izvor proteina, bogata su vitaminima i mineralima, zapravo savršen, mali i jednostavan obrok!
Čokolada: Dobre i loše vijesti za čokoljupce!
Postoji li netko tko ne voli čokoladu?! Bez obzira na to što je većina ljudi obožava, svi je smatraju grešnim užitkom. Je li doista toliko štetna? Kako svi dobro znamo, čokolada sadrži kakao koji je izvrstan izvor željeza, magnezija, cinka i mangana. Problem u čokoladi su zapravo dodani šećeri i masnoće. Ipak, čokoljupci ne moraju pasti u potpuni očaj. U časopisu “Heart” 2015. objavljena je studija u kojoj je sudjelovalo 21.000 muškaraca i žena tijekom 11 godina. Otkriveno je kako su svi oni koji su jeli do 99 grama čokolade dnevno rjeđe obolijevali od srčanih bolesti. Ipak, ima jedan mali problem: uočeno je kako su svi oni koji su jeli više čokolade bili i puno aktivniji te se aktivnije bavili sportom.
Sol: Zrnca koja znače život i smrt
Svima je dobro poznato kako je prevelik unos soli izuzetno štetan za organizam. Međutim, ono što i nije tako poznato jest to da premali unos soli može biti jednako loš. Sol nam je potrebna za mišićnu i živčanu aktivnost, a ako je kojim slučajem uopće ne unosimo u tijelo, možemo dobiti snažne grčeve, različite neurološke simptome, a potpuni izostanak soli može dovesti i do smrtnog ishoda. Ali, bez brige, smrt od nedostatka soli teško da će se ikome od nas dogoditi jer uglavnom unosimo previše soli.
Prevelik unos soli povezuje se s povišenim krvnim tlakom, a povećava i rizik od srčanih oboljenja i srčanog udara. Preporučena doza za odrasle osobe je 6 grama dnevno, ali većina unosi više od 8 grama.
Izračunati koliko zapravo soli unosimo prilično je kompliciran zadatak jer se sol krije u puno namirnica. Oko 75% soli koje unosimo krije se u kruhu, keksima, kolačima, pecivu… U svakom slučaju, s unosom soli moramo biti oprezni!
Alkohol: Koliko je previše?!
Gotovo je nemoguće otvoriti neki magazin, a da u njemu ne pronađete raspravu ili tekst o tome kako je alkohol štetan za naše zdravlje ili, potpuno suprotno, kako apsolutno nema nikakve negativne učinke na tijelo. Što je onda istina?! Dobre vijesti stižu za sve one koji se katkad vole opustiti uz manju čašicu omiljenog alkoholnog pića. Prema istraživanju koje je objavljeno u “European Heart Journalu”, a u kojem je sudjelovalo više od 14.000 ispitanika u dobi od 45 ili više godina, tijekom 24 godine, otkriveni su zanimljivi pozitivni učinci alkohola. Kod muškaraca i žena koji piju oko 12 jedinica alkohola tjedno (što odgovora mjeri od šest čaša vina) puno rjeđe obolijevaju od srčanih bolesti nego oni koji nikada ne piju. Svi ispitanici koji su umrli tijekom istraživanja, i to u ranijoj dobi, uglavnom su bili ozbiljniji konzumenti alkohola: žene su pile više od 14 jedinica alkohola tjedno, a muškarci više od 21 jedinicu. Umjerenost je definitivno ključ uspjeha kada je alkohol u pitanju!
Kava: Šalica zdravlja ili bolesti?!
Tijekom godina napisano je tisuće tekstova koji govore o štetnosti pijenja kave. Vjerovanje kako je kava izuzetno štetna za naše zdravlje zadržalo se sve dok se time nisu ozbiljnije pozabavili znanstvenici sa Sveučilišta Harvard. Posljednjih su 20 godina proveli nekoliko istraživanja u kojima je sudjelovalo više od 120.000 ispitanika te dobili prilično neočekivane rezultate. Naime, redovito i umjereno konzumiranje kave nije povezano s povećanom smrtnošću, a oni ispitanici koji su povećali unos kave tijekom godina rjeđe su (za oko 11%) obolijevali od dijabetesa tipa 2. No prije nego što krenete nalijevati u sebe litre i litre kave, malo upozorenje voditeljice istraživanja doktorice Shilpe Bhupathiraju: “Naviku ispijanja kave i rezultate istraživanja ne možemo promatrati izolirano od ostatka života i stanja našeg organizma.
Kako bi vam dvije do pet šalica kave dnevno donijele koristi, a ne štetu morate imati normalnu tjelesnu težinu, dobru prehranu i općenito zdrav stil života!” Istraživanje je donijelo i nova saznanja zašto neki pate od nuspojava kofeina, a neki ne. Naime, količina kave koju smijemo popiti dnevno, a da pri tome nemamo različite negativne učinke, kao što su naglo, ali privremeno povećanje krvnog tlaka te nesanica, ovisi i o procesima u našem tijelu, odnosno koliko imamo enzima CYP1A2 u jetri. Enzim CYP1A2 određuje brzinu kojom će se kofein procesuirati, odnosno “iščistiti” iz organizma.
Jaja: Što se zapravo krije ispod ljuske?!
Prije nekoliko godina nutricionisti su nas uvjeravali kako nije dobro jesti previše jaja, maksimalno dva do tri tjedno, jer sadrže previše kolesterola koji je štetan za naše tijelo. Dugo se vjerovalo kako je uzrok povišenog kolesterola u krvi hrana s visokim udjelom kolesterola.
Međutim, prava je istina kako višak kolesterola u krvi zapravo proizvodi naša jetra, a što je posljedica prevelikog unosa zasićenih masnih kiselina u organizam. U istraživanju, koje je objavljeno u British Medical Journalu 2013., zaključeno je da “povećana konzumacija jaja nije povezana s povećanjem rizika od srčanih oboljenja ili srčanog udara”.
Sve dok jaja ne pržite u masnoći, odnosno ako ih jedete kuhana ili poširana, izvrstan su izvor proteina, bogata su vitaminima i mineralima, zapravo savršen, mali i jednostavan obrok!
Čokolada: Dobre i loše vijesti za čokoljupce!
Postoji li netko tko ne voli čokoladu?! Bez obzira na to što je većina ljudi obožava, svi je smatraju grešnim užitkom. Je li doista toliko štetna? Kako svi dobro znamo, čokolada sadrži kakao koji je izvrstan izvor željeza, magnezija, cinka i mangana. Problem u čokoladi su zapravo dodani šećeri i masnoće. Ipak, čokoljupci ne moraju pasti u potpuni očaj. U časopisu “Heart” 2015. objavljena je studija u kojoj je sudjelovalo 21.000 muškaraca i žena tijekom 11 godina. Otkriveno je kako su svi oni koji su jeli do 99 grama čokolade dnevno rjeđe obolijevali od srčanih bolesti. Ipak, ima jedan mali problem: uočeno je kako su svi oni koji su jeli više čokolade bili i puno aktivniji te se aktivnije bavili sportom.
Sol: Zrnca koja znače život i smrt
Svima je dobro poznato kako je prevelik unos soli izuzetno štetan za organizam. Međutim, ono što i nije tako poznato jest to da premali unos soli može biti jednako loš. Sol nam je potrebna za mišićnu i živčanu aktivnost, a ako je kojim slučajem uopće ne unosimo u tijelo, možemo dobiti snažne grčeve, različite neurološke simptome, a potpuni izostanak soli može dovesti i do smrtnog ishoda. Ali, bez brige, smrt od nedostatka soli teško da će se ikome od nas dogoditi jer uglavnom unosimo previše soli.
Prevelik unos soli povezuje se s povišenim krvnim tlakom, a povećava i rizik od srčanih oboljenja i srčanog udara. Preporučena doza za odrasle osobe je 6 grama dnevno, ali većina unosi više od 8 grama.
Izračunati koliko zapravo soli unosimo prilično je kompliciran zadatak jer se sol krije u puno namirnica. Oko 75% soli koje unosimo krije se u kruhu, keksima, kolačima, pecivu… U svakom slučaju, s unosom soli moramo biti oprezni!
Alkohol: Koliko je previše?!
Gotovo je nemoguće otvoriti neki magazin, a da u njemu ne pronađete raspravu ili tekst o tome kako je alkohol štetan za naše zdravlje ili, potpuno suprotno, kako apsolutno nema nikakve negativne učinke na tijelo. Što je onda istina?! Dobre vijesti stižu za sve one koji se katkad vole opustiti uz manju čašicu omiljenog alkoholnog pića. Prema istraživanju koje je objavljeno u “European Heart Journalu”, a u kojem je sudjelovalo više od 14.000 ispitanika u dobi od 45 ili više godina, tijekom 24 godine, otkriveni su zanimljivi pozitivni učinci alkohola. Kod muškaraca i žena koji piju oko 12 jedinica alkohola tjedno (što odgovora mjeri od šest čaša vina) puno rjeđe obolijevaju od srčanih bolesti nego oni koji nikada ne piju. Svi ispitanici koji su umrli tijekom istraživanja, i to u ranijoj dobi, uglavnom su bili ozbiljniji konzumenti alkohola: žene su pile više od 14 jedinica alkohola tjedno, a muškarci više od 21 jedinicu. Umjerenost je definitivno ključ uspjeha kada je alkohol u pitanju!
