Iako se može javiti i kod mlađih ljudi, incidencija prati životnu dob, pa se tako u dobi od 80 godina bolest javlja u pet od 1.000 ljudi.
Riječ je o poremećaju zbog kojeg se stvaraju krvni ugrušci, a specijalisti pojašnjavaju kako postoje dvije vrste tromboze.
Razlikujemo arterijsku i duboku vensku trombozu. Arterijska tromboza se stvara u arterijama srca i mozga, te uzrokuje srčani ili moždani udar. Duboka venska tromboza pak nastaje u dubokim venama nogu. Mehanizam arterijskog i venskog ugruška je različit. Naime, u stvaranju ugruška važni su trombociti, krvne pločice koje sudjeluju u zgrušavanju, te aktivacija koagulacijskih faktora odnosno niza enzima koji se nalaze u plazmi. Nakon ozljede krvne žile oni se aktiviraju stvarajući čvrsti ugrušak, pojasnila je za 24sata.hr doc. dr. sc. Ana Boban, specijalistica internistica i subspecijalistica hematologije u KBC Zagreb te voditeljica Centra za hemofiliju.
Ističe kako se duboka venska tromboza javlja u slučaju kad koagulacijski sustav nije u ravnoteži, te se stvara krvni ugrušak koji veličinom premašuje ugruške uobičajene za tu situaciju.
Simptomi tromboze
Simptomi arterijske tromboze su srčani ili moždani udar i oni se uglavnom ne mogu predvidjeti, dok su najčešći simptomi duboke venske tromboze bol i otok potkoljenice ili natkoljenice, ovisno o području u kojem se tromb javlja. Problem nastaje kada se tromb iz vene u nozi otkine i krene putovati po krvotoku, prolazi kroz srce, te može začepiti plućne krvne žile. To se stanje naziva plućna embolija koja je izrazito opasna i može rezultirati smrću te se smatra najtežom komplikacijom tromboze, upozorava doc. Boban dodajući kako je osobito važno prepoznati to stanje u situaciji ako bolesnik prethodno nije imao dijagnozu tromboze te su se simptomi plućne embolije pojavili iznenada.
Simptomi uključuju zaduhu, bolove u prsima, kratak dah, vrtoglavice, omaglice i ubrzano lupanje srca. Naime, oni ukazuju na to da je tromb začepio arteriju koja dio pluća opskrbljuje kisikom i on je izgubio funkciju te više ne sudjeluje u disanju.
Bitno je brzo reagirati
Vrlo je važna brza reakcija kod infarkta, moždanog udara, ali i plućne embolije. Sva se ta stanja mogu uspješno izliječiti, a pravovremeno liječenje duboke venske tromboze antikoagulantnom terapijom može spriječiti nastanak plućne embolije koja, ako se ne liječi, u 30 posto slučajeva završava smrću, pojasnila je doc. Boban.
Tko je pod povećanim rizikom?
Doc. Boban nastavlja kako su u rizičnoj skupini za razvoj arterijske tromboze ljudi koji boluju od ateroskleroze, povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, hiperlipidemije ili su u visokoj životnoj dobi.
Za duboku vensku trombozu povećani rizik bilježimo kod žena koje koriste oralne kontraceptive, kod trudnica te oboljelih od malignih bolesti, a osobito nakon velikih operacija i dugotrajnog mirovanja. Također postoji i genetska sklonost trombozama koja se naziva trombofilija te ljudi sa trombofilijom trebaju provoditi tromboprofilaksu u rizičnim situacijama, odnosno preventivno uzimati određene lijekove. Na arterijske tromboze utječe stil života te treba paziti na vrijednosti krvnog tlaka, kontrolirati šećer, regulirati dijabetes, redovito se baviti fizičkom aktivnošću i zdravo se hraniti. I svakako izbjegavati pušenje te kontrolirati masnoće u krvi, kazala je doc. Boban.
Od početka pandemije brojni stručnjaci su trombozu zabilježili kao komplikaciju COVID-a, a sugovornica 24sata.hr. ističe kako je riječ o kompleksnim faktorima koji utječu na pojačan rizik od nastanka obje vrste tromboze. Budući da je riječ o novoj bolesti o kojoj znanstvenici diljem svijeta još uče, tako je i tromboza u kontekstu COVID-a problem koji još istražuju kako bi imali konkretnije spoznaje o svim čimbenicima.
S obzirom na trenutačne nedoumice oko cjepiva, primijetili smo da nam se pojačano javljaju zabrinuti pacijenti koji traže savjet i pitaju smiju li se cijepiti s obzirom na svoje stanje. Cijepljenje protiv COVID-a se svakako preporučuje, a kod bolesnika s prisutnim rizičnim faktorima odluku treba donijeti individualno, zaključila je doc. Boban.
(www.jabuka.tv)
Riječ je o poremećaju zbog kojeg se stvaraju krvni ugrušci, a specijalisti pojašnjavaju kako postoje dvije vrste tromboze.
Razlikujemo arterijsku i duboku vensku trombozu. Arterijska tromboza se stvara u arterijama srca i mozga, te uzrokuje srčani ili moždani udar. Duboka venska tromboza pak nastaje u dubokim venama nogu. Mehanizam arterijskog i venskog ugruška je različit. Naime, u stvaranju ugruška važni su trombociti, krvne pločice koje sudjeluju u zgrušavanju, te aktivacija koagulacijskih faktora odnosno niza enzima koji se nalaze u plazmi. Nakon ozljede krvne žile oni se aktiviraju stvarajući čvrsti ugrušak, pojasnila je za 24sata.hr doc. dr. sc. Ana Boban, specijalistica internistica i subspecijalistica hematologije u KBC Zagreb te voditeljica Centra za hemofiliju.
Ističe kako se duboka venska tromboza javlja u slučaju kad koagulacijski sustav nije u ravnoteži, te se stvara krvni ugrušak koji veličinom premašuje ugruške uobičajene za tu situaciju.
Simptomi tromboze
Simptomi arterijske tromboze su srčani ili moždani udar i oni se uglavnom ne mogu predvidjeti, dok su najčešći simptomi duboke venske tromboze bol i otok potkoljenice ili natkoljenice, ovisno o području u kojem se tromb javlja. Problem nastaje kada se tromb iz vene u nozi otkine i krene putovati po krvotoku, prolazi kroz srce, te može začepiti plućne krvne žile. To se stanje naziva plućna embolija koja je izrazito opasna i može rezultirati smrću te se smatra najtežom komplikacijom tromboze, upozorava doc. Boban dodajući kako je osobito važno prepoznati to stanje u situaciji ako bolesnik prethodno nije imao dijagnozu tromboze te su se simptomi plućne embolije pojavili iznenada.
Simptomi uključuju zaduhu, bolove u prsima, kratak dah, vrtoglavice, omaglice i ubrzano lupanje srca. Naime, oni ukazuju na to da je tromb začepio arteriju koja dio pluća opskrbljuje kisikom i on je izgubio funkciju te više ne sudjeluje u disanju.
Bitno je brzo reagirati
Vrlo je važna brza reakcija kod infarkta, moždanog udara, ali i plućne embolije. Sva se ta stanja mogu uspješno izliječiti, a pravovremeno liječenje duboke venske tromboze antikoagulantnom terapijom može spriječiti nastanak plućne embolije koja, ako se ne liječi, u 30 posto slučajeva završava smrću, pojasnila je doc. Boban.
Tko je pod povećanim rizikom?
Doc. Boban nastavlja kako su u rizičnoj skupini za razvoj arterijske tromboze ljudi koji boluju od ateroskleroze, povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, hiperlipidemije ili su u visokoj životnoj dobi.
Za duboku vensku trombozu povećani rizik bilježimo kod žena koje koriste oralne kontraceptive, kod trudnica te oboljelih od malignih bolesti, a osobito nakon velikih operacija i dugotrajnog mirovanja. Također postoji i genetska sklonost trombozama koja se naziva trombofilija te ljudi sa trombofilijom trebaju provoditi tromboprofilaksu u rizičnim situacijama, odnosno preventivno uzimati određene lijekove. Na arterijske tromboze utječe stil života te treba paziti na vrijednosti krvnog tlaka, kontrolirati šećer, regulirati dijabetes, redovito se baviti fizičkom aktivnošću i zdravo se hraniti. I svakako izbjegavati pušenje te kontrolirati masnoće u krvi, kazala je doc. Boban.
Od početka pandemije brojni stručnjaci su trombozu zabilježili kao komplikaciju COVID-a, a sugovornica 24sata.hr. ističe kako je riječ o kompleksnim faktorima koji utječu na pojačan rizik od nastanka obje vrste tromboze. Budući da je riječ o novoj bolesti o kojoj znanstvenici diljem svijeta još uče, tako je i tromboza u kontekstu COVID-a problem koji još istražuju kako bi imali konkretnije spoznaje o svim čimbenicima.
S obzirom na trenutačne nedoumice oko cjepiva, primijetili smo da nam se pojačano javljaju zabrinuti pacijenti koji traže savjet i pitaju smiju li se cijepiti s obzirom na svoje stanje. Cijepljenje protiv COVID-a se svakako preporučuje, a kod bolesnika s prisutnim rizičnim faktorima odluku treba donijeti individualno, zaključila je doc. Boban.
(www.jabuka.tv)
