Povezani članci
Prezimena su najvećim djelom zapisivana na osnovu usmene predaje i manjim djelom pisane građe. Istraživanje dr. Filipovića se odvijalo u Rami od perioda 1931.-1935.
Družinovići
Selo ima 17 kuća od kojih 10 katoličkih i 7 muslimanskih.
K a t o l i c i: - Žulji (1 k.) su odavno u selu, ima ih na Gmićima. - Tomići (1 k.), došao im je pradjed iz Malog Graca u Broćnu (Hercegovina). Ima ih i u Tarčinu. - Ramljaci (1 k.). Od tog su roda Brizari (1 k.). Iz ovoga sela su se raseljavali u druga sela. Ramljaci su i ranije bili u ovom selu pa su se iselili i vratili opet prije 1878. - Kuraje (2 k.) su od Kuraja iz Proslapa. - Burići (1 k.) su također iz Proslapa od tamošnjih Burića. - Jurić (1 k.) je došao iz Kovačeva Polja oko 1900. - Nevjestić (1 k.) je došao iz Šlimca 1918. - Babić (1 k.) je došao iz Šlimca gdje još ima njegova roda. Ranije je u selu živio i katolički rod Kvesići i Sablje. Sablje su sada u Ripcima i na Draševu.
M u s l i m a n i: - Zahirovići (2 k.) su starinci. Mati im je bila katolkinja. - Ramljaci-Ravnjaci (3 k.) zovu se tako po nekoj babi koja je bila s Ravnoga. Starinci su. - Ruvići (1 k.) je došao na ženinstvo s Kovačeva Polja oko 1900. - Šabić (1 k.), otac mu je došao iz Knežića u Varvaru, gdje ih ima kao Pokvića.
Naselje na granici između strmog krečnjačkog odsjeka Strane (ispod površine Draševa) i fliša. Tri su glavne grupe kuća: Oslaci, Dolaci Ravnjaci, sve u jednom nizu duž geološke i morfološke granice. Ispod sela se pružaju nekolike kose i dolovi do potoka Broca. U selu su vode: Vitimer - Vitemir i stubo. Vode su male i stoku poje na Brocu. U dolini potoka Broca je voda Deveć.
Po dolovima ispod sela su njive: Povoz, Gajine, Klanac, Metlika, Doci, Škronjile, Ražišće, Orapće, Drinčići, Akitovina, Oslaci, Kapina Glavica, Gajić, Makljen, Vukova Njiva, Zagreblje, Selišća. Pored Groca se kosnice: Silina, Vukova Njiva, Gajine, Luka, Makljen, Kriva Njiva. Lijeva (osojna) strana Grocaje pod šikarom. Strane nad selom su krš, i tu su ispaše. Nad selom je do oko 1880 g. bila velika šuma. Pod selom ima privatnih rastovih gajeva. Tri spomenute grupe kuća su u vrhu kosa i rastavljene dolovima. U Ravnjacima su muslimani, a u ostalim dvjema katolici.
Priča se da su u ovom selu najprije bili "grci", zatim sami muslimani ("Turci"), a tek u novije vrijeme su se naselili katolici, koji su sada u većini. U selu se dvije srednjovjekovne nekropole. Jedna je na kosi Brigu (između dolova Doca i Zagreblja). Za to groblje vele da je od kuge, ali u njemu ima jedan veliki četvrtasti stećak. Mnogi se grobovi samo poznaju. Druga je nekropola na Lisinama i na njoj ima više stećaka obraslih u šumu. Ispod Lisina je staro muslimansko groblje, po kom se već ore.
Priča se kako je selo stradalo od kuge: malo je tko ostao živ. Najprije je ušla u kuću u kojoj su sada Ramljaci i od te kuće ostala je na životu samo jedna muslimanska žena, koja se vratila ocu u Lapsunj, i donijela mu zobnicu punu novaca.
Družinovići
Selo ima 17 kuća od kojih 10 katoličkih i 7 muslimanskih.
K a t o l i c i: - Žulji (1 k.) su odavno u selu, ima ih na Gmićima. - Tomići (1 k.), došao im je pradjed iz Malog Graca u Broćnu (Hercegovina). Ima ih i u Tarčinu. - Ramljaci (1 k.). Od tog su roda Brizari (1 k.). Iz ovoga sela su se raseljavali u druga sela. Ramljaci su i ranije bili u ovom selu pa su se iselili i vratili opet prije 1878. - Kuraje (2 k.) su od Kuraja iz Proslapa. - Burići (1 k.) su također iz Proslapa od tamošnjih Burića. - Jurić (1 k.) je došao iz Kovačeva Polja oko 1900. - Nevjestić (1 k.) je došao iz Šlimca 1918. - Babić (1 k.) je došao iz Šlimca gdje još ima njegova roda. Ranije je u selu živio i katolički rod Kvesići i Sablje. Sablje su sada u Ripcima i na Draševu.
M u s l i m a n i: - Zahirovići (2 k.) su starinci. Mati im je bila katolkinja. - Ramljaci-Ravnjaci (3 k.) zovu se tako po nekoj babi koja je bila s Ravnoga. Starinci su. - Ruvići (1 k.) je došao na ženinstvo s Kovačeva Polja oko 1900. - Šabić (1 k.), otac mu je došao iz Knežića u Varvaru, gdje ih ima kao Pokvića.
Naselje na granici između strmog krečnjačkog odsjeka Strane (ispod površine Draševa) i fliša. Tri su glavne grupe kuća: Oslaci, Dolaci Ravnjaci, sve u jednom nizu duž geološke i morfološke granice. Ispod sela se pružaju nekolike kose i dolovi do potoka Broca. U selu su vode: Vitimer - Vitemir i stubo. Vode su male i stoku poje na Brocu. U dolini potoka Broca je voda Deveć.
Po dolovima ispod sela su njive: Povoz, Gajine, Klanac, Metlika, Doci, Škronjile, Ražišće, Orapće, Drinčići, Akitovina, Oslaci, Kapina Glavica, Gajić, Makljen, Vukova Njiva, Zagreblje, Selišća. Pored Groca se kosnice: Silina, Vukova Njiva, Gajine, Luka, Makljen, Kriva Njiva. Lijeva (osojna) strana Grocaje pod šikarom. Strane nad selom su krš, i tu su ispaše. Nad selom je do oko 1880 g. bila velika šuma. Pod selom ima privatnih rastovih gajeva. Tri spomenute grupe kuća su u vrhu kosa i rastavljene dolovima. U Ravnjacima su muslimani, a u ostalim dvjema katolici.
Priča se da su u ovom selu najprije bili "grci", zatim sami muslimani ("Turci"), a tek u novije vrijeme su se naselili katolici, koji su sada u većini. U selu se dvije srednjovjekovne nekropole. Jedna je na kosi Brigu (između dolova Doca i Zagreblja). Za to groblje vele da je od kuge, ali u njemu ima jedan veliki četvrtasti stećak. Mnogi se grobovi samo poznaju. Druga je nekropola na Lisinama i na njoj ima više stećaka obraslih u šumu. Ispod Lisina je staro muslimansko groblje, po kom se već ore.
Priča se kako je selo stradalo od kuge: malo je tko ostao živ. Najprije je ušla u kuću u kojoj su sada Ramljaci i od te kuće ostala je na životu samo jedna muslimanska žena, koja se vratila ocu u Lapsunj, i donijela mu zobnicu punu novaca.
