Prezimena su najvećim djelom zapisivana na osnovu usmene predaje i manjim djelom pisane građe. Istraživanje dr. Filipovića se odvijalo u Rami od perioda 1931.-1935.

Duge

U Duškom Polju su katolici sa jedanaest kuća, a u Dugama samo muslimani sa pedeset i sedam kuća.

K a t o l i c i: - Zadrići (2 k.), opširnije u opisu Dobroše. - Miloševići (2 k.) su došli iz Hercegovine prije 1878. - Kapčevići (3 k.) su došli iz Sovića. Ima ih u Prozoru i Rami. - Spaići (1 k.) su došli iz Broćna prije 1878. - Ljubići (1 k.) su došli iz Broćna prije 1878. U istoj kući, ali podijeljen, živi Knežević, koji je 1922. došao iz Ljubunaca. Opširnije u opisu Ljubunaca. - Marići (1 k.) su se naselili 1913., a porijeklom su od Mostara. - Banušići (1 k.) su došli iz Hercegovine oko 1870. Ima ih i u Ploči.

M u s l i m a n i: - Dugalići, vode porijeklo od Alipaše iz Male Azije. Danas se dijele na više ogranaka: Dautbegovići (9 k.), Hasanbegovići (3 k.), Dervišbegovići (2 k.), Mustajbegovići (4 k.). - Arslići (1 k.), Čorbadžići (1 k.), - Haltaci (7 k.) su bili spahije, smatraju se starincima. - Sabitovići (7 k.) su doseljenici. Porijeklom su iz Male Azije. Nekada su se zvali Hodžićima. - Subašići (9 k.) su davno došli iz Sarajeva. Predak im je bio subaša. Po ocu se zovu i Đogići. - Aladini (3 k.), neispitano porijeklo. - Ščukulj (1 k.) je došao prije 1878. s Ravnice kao sluga. - Jusići (2 k.), otac im je došao prije 1878. kao imam. - Trtići (1 k.) su odavno u selu. Preci su im bili begovski momci. - Kovačević (1 k.) je došao oko 1890. s Krančića. - Bešić (1 k.) je došao iz Donje Vasti oko 1900. - Nuspahić (1 k.) je došao iz Prozora prije Prvog svjetskog rata. - Grcić (1 k.) je došao iz Skrobućana prije Prvog svjetskog rata. - Milanović (1 k.) je došao iz Boljkovca. - Kadrić (1 k.) je došao iz Kopčića 1927. na ženinstvo.

U ovom su naselju sela Duge i Duško Polje, oba oko pečice Dušćice ili Kružića a međusobno rastavljena oko pola sata hoda. Pri kraju polja a oko pećine je selo Duško Polje, a na izlasku Dušćice iz klisure su Duge. Oko ušća Dušćice u Prozorčici je mjesto Dušćica. Gdje su jedan mlin i dvije katoličke kuće.
 


Voda za piće uzima se sa rijeka. Izvan sela je voda Zmajevica na istoimenoj kosi. U Duškom Polju iz pjeska na samom putu voda Srabljivica, koja se smatra ljekovitom. Oko Duga su zirati: Doca, Cimi, Ravni, Cimljane, Krivača, Livada, Nakošnica, Troglav, Medvido, Mačkovica, Postinica, Staje, Bilušica, Krčevi, Rove, Livade, Selišća, Zamlati, Bare, Dražmere, Vajrača, Oraše, Omćirune ili Umćurine, Kalaci, Ploče, Gradac-Gracovi, Brikilja, Majdan. Ispaša je po šumama koje su po stranama i otsijecima oko sela: Gaj, Pilavove Špilje, Gradina, Pokojišće, Budenovice, Lužine, Bojine, Košćani, Orlovac. Većim dijelom je to mjera. Iznad Duškog Polja je Ramak-Kamen ili Ramak Kamen: to je klisura (račvast kamen) kroz koji prolazi rijeka i ide put za Gornji Vakuf.

Seoska planina je Crni Vrh. Gore su samo sjenokosi. Starci su slušali da se nekada iz sela izlazilo sa stokom na planinu. Duge se dijele na Donje Selo i Gornje Selo sa Kaltacima. Između G. i D. Sela je samo džamija. Duge su veoma zbijene. Ulice su u Dugama davno kaldramisane. Muslimansko groblje je oko džamije, a katoličko iznad sela Duga.

Ispod sela Duga a na mjestu Đeđivišru i Šećivišću blizu rijeke je neko staro muslimansko groblje, sada bez spomenika. Bilo je bašluka. Priča se da su tu svatovi izginuli.

Iznad kuća u dugama, prema istoku, je brdo Gradina koje koje veže za brdo Troglav. Na gradini su velike gromile. Jedno mjesto zovu Gromila Velika. U Duškom Polju, na kosi glavici je "grčko groblje". Spomenici su u vidu stuba, kojih ima i vrlo visokih. Na svakoj kosi oko groblja ima polje, ali nema stećaka, nego se grobovi poznaju samo po ogradama. Na Troglavu ima neko starinsko katoličko groblje od kuge. Bilo je križeva, pa su porazbijani. S vremena na vrijeme tu se služi misa (kad tko plati iz zavjeta).

Priča se da je na Dugama bila čaršija i da je tamo bila crkva. O postanku sela priča se ovo. Bila dva brata: Alipaša i Džaferbeg. Zvali su se po rodu Malkoči. Alipaša je pravio Alopašinu džamiju u Sarajevu i džamiju u selu. On je najprije bio namjestio konak i džamiju, pa se onda naseljavao. Alipašinog je bilo pola Sarajevskog Polja i velik dio Rame. Džamija je pravljena otprilike prije trista godina. Na njoj ima zapisa od prolaznika iz 1133 hidžretsk godine (1720/1721). Džamija se izdržavala jednog timara koji je bio u blizini sela. Vukovsko i Zvirnjača bili su svojina Dugalića. U Donjem Selu su bili saraji Dugalića, koji su već oboreni, i ahar za musafire, koji stoji i sada (1932). Tu su njihovi stari za turskog vremena iftarivali za ramazan. Građa za ahar i za kuće sječena je u vrijeme u Gaju iza džamije. Pod selom je bila na Prozorčici ćuprija od kamena a ćemer: odnijela je voda 1931. Priča se da je u Dugama bila neka "sudnja" i da je bila tamnica niže džamije.

Nije bilo tako davno kada je u Dugama bilo samo sedam kuća. Selo je bilo maleno i raštrkano. Jedanjedan starinski mlin u Duškom Polju, više Krupića, zvao se Omerhodža. Oboren je . (bio je tu i jedan stećak pa je sletio u vodu). Današnji stanovnici Duškog Polja, koji su tu obnovili selo, nisu odavno: prvi su se naselili Zadre oko 1870. U Dugama se još priča da se selo nekada zvalo Dobro Selo.