Prezimena su najvećim djelom zapisivana na osnovu usmene predaje i manjim djelom pisane građe. Istraživanje dr. Filipovića se odvijalo u Rami od perioda 1931.-1935.
KOPČIĆI
Selo ima 50 muslimanskih i 17 katoličkih kuća.
K a t o l i c i: - Penave (1 k. sa 3 dom.) na Pirišću. Ima ih i u Kovačevu Polju. Došli su s Maglica prije okupacije. - Kutleša (1 k.) u Gaju, došao iz Zvirnjače oko 1880. Ima ih u Podboru. - Kalajdžić (1 k.) u Gaju. Naselili su ih begovi iz Duvna oko 1860. - Vrljići na Mejniku (3 k. s 4. dom). Doselio ih djed. Vidi opis Risovca. - Kvasina (1 k.) u Gaju.
Opširnije u opisu Proslapa (Zane). - Raspudići (2 k.) u Luci. Ima ih na Mrkodolu. Došli su iz Hercegovine prije 1878. - Radoš (1 k.) na Škarinama, starinom iz Dunava. Doselio mu djed. - Mitrovići (1 k.) na Lukama. Mnogo se seljakali. Odavno su u Rami. - Brkići (1 k.) u Lukama iznad Škarina. Od njih su i Brkići na Kozlu. - Ravlići (2 k.) su starinom iz Dalmacije, odakle im se doselio pradjed. - Šimunovići ili Šole (2 k.) u Rosuljama, starinom su iz Duvna odakle su došli prije 1878. Jedna porodica su pravi Šimunovići, a druga Jakovljevići. Onaj drugi došao 1916. sa Zahuma na ženinstvo. - Bagara (1 k.) je došao na kupljeno imanje na Lukama 1932. iz Jaklića, a rod mu je Bagara na Proslapskoj Planini. Starinom su iz Duvna.
U selu su živjeli za turskog vremena Grabovci, Luka i Luca. Od jednog roda su oni i beg Kopčić, koji se poturčio.
M u s l i m a n i: Glavni rod u selu su Kopčići sa ograncima: Fetahovići ili Kasumovići (3 k.), Bećirbegovići (2 k.), Kadrići (8 k.), Muratbegovići (3 k.), Jusufbegovići (4 k.), Zukići (1 k.), Sulejmanagići (2 k.), Mahmutbegovići (3 k.), Husejinbegovići (3 k.), Hasanbegovići (7 k.), Agići (1 k.), Đaferbegovići (2 k.), Beganovići (5 k.), svega 53 domaćinstva. Ima ih iseljenih u Prozoru, Rami, Sarajevu, Jajcu, Carigradu i Smirni.
Glavno im je imanje bilo u Duvnu, i tamo su knezovi bili subaše Kopčića, tamo su bili samo preko ljeta. Odavno se uzimaju među sobom. Od njih su izumrli i raselili se ogranak Šabića, a od Turušlića su samo djeca u kući Nurije Kadrića. - Ćatići (2 k.), došli prije 1878. i starjenik je bio ćata u selu. - Avdići (1 k.) su došli iz Plane kod Bileće prije 1878. Daljnim porijeklom su Krivokapići iz Kobilj - Dola u C. Gori, porodica je bez muških članova. - Čorbađić (1 k.) je došao 1910. iz D. Vasti na ženovinu. - Klico (1 k.), nepoznatog porijekla.
Sami Kopćići su pod odsjekom planine Kozla, a s obje strane rijeke Rame. Kozo je dio planine Ljubuše i na njemu su doskora Kopćići imali samo stanove, a sada se pretvara u stalno naselje.
Glavni dio naselja, Kopčići su na kosi između Rame i potoka Broca. Na desnoj strani Rame, između Rame i potoka Trešanice je Odžak na maloj kosi. Gornji dio Kopčića zove se Ženovnica. Kuća, poglavito katoičkih, ima i po stranama oko tih sela: na Pirišiću, u Gaju, na Mejniku, u Luci, na Škarinama, u Lukama, na Poljani (na KOzlu), u Mrkodolu, u Konjskoj Lokvi, na Praljivici i na Borovoj Glavi. Na Buku su mlini, ali tu niko ne stanuje.
Žive su vode Rama i Buk. Buk je drugi vokliski izvor Rame, vrlo kratkog toka. Manja vrela su: Mostić, Kondir i Trešanica. U Kopčićima su potoci: Brodac, Trešanica,Muraj (tako sezove i livada; djeli od Jaklića) i Jelašac. Njive i kosanice se zovu: Blace, Luk, Hendek, Luka, Jelinac, Jaminovina, Podvornice, Mandalovina, Podovi, Kalemi, Zvirčevina, Kondir, Drin, Krć, Ograda, Šehićovina, Gaj, Mejnik, Pirišće, Njivica. - Stane ispod kozla su podsitnom šumom, i tu je seoska ispaša: Deligrude, Dubrave, Peharac, Peharna Gruda, Jelovača, Krćna Gruda, Počivala, Hodžinac, Orlovača, Pišćetak (s vodom9. na Vlakama ima privatne šume: drvo za građu se nabavlja iz državne šume Dašnika.
Muslimnski djelovi, Odžak i Kopčići su zbijeni. Na sredini Kopčića je veliki prazan prostor Škarine i niže njega Mejdan. Sve katoličke kuće su raštrkane po spomenutim mjestima. U Kopčićima su džamije i tri dućana, na Buku 7 mlina i 3 kafane.
U tursko doba, cijelo naselje se zvgalo Ženovnica. Na dublju, uvrh sela Kopčića ima srednjovjekovno groblje, ali je očuvan jamo jedan stećak, koji sezove Kamenobaba. Proča se da je tu bila "grčka" crkva (a druga da je bila na Onišu i Orašcu).
Za džamiju u selu kazuju da ju je podigao unuk rodonačelnika (osnivač, začetnik) Kopčića i da ju je palio Stojan Janković, ali da požar tada nije uništio munaru. Katolici vela da je ta munara sagrađena od kamena sa crkve na Šćitu. U groblju kod džamije je grob njena osnivača, ograđen kamenom kakvog nema u okolici. Ali ni na grobu ni na džamiji nema natpisa. U Odžaku je bila kula Kopčića.
Od Kopčića do Mlina, pa u Proslap, i donekle prema Šćitu vodi starinskakaldrma. "Starjenik" Kopčića bio je u Odžaku gdje su bili odžk, kula i ahar, a na brdu (današnji Kopčići) tada nije bilo kuća. Selo je mnogo stradalo od kuge. Od Beranovića tom prilikom ostao samo "did", a od Muradbegovića jedno djete. Taj dječak bio je Beganobega dvanaest godina, dok nij odrastao. Zvao se Hadži - Osmanbeg Muradbegović. Iznad mjesta Kamenobabe, na kosi, je "kužno groblje".
Rama.co.ba
KOPČIĆI
Selo ima 50 muslimanskih i 17 katoličkih kuća.
K a t o l i c i: - Penave (1 k. sa 3 dom.) na Pirišću. Ima ih i u Kovačevu Polju. Došli su s Maglica prije okupacije. - Kutleša (1 k.) u Gaju, došao iz Zvirnjače oko 1880. Ima ih u Podboru. - Kalajdžić (1 k.) u Gaju. Naselili su ih begovi iz Duvna oko 1860. - Vrljići na Mejniku (3 k. s 4. dom). Doselio ih djed. Vidi opis Risovca. - Kvasina (1 k.) u Gaju.
Opširnije u opisu Proslapa (Zane). - Raspudići (2 k.) u Luci. Ima ih na Mrkodolu. Došli su iz Hercegovine prije 1878. - Radoš (1 k.) na Škarinama, starinom iz Dunava. Doselio mu djed. - Mitrovići (1 k.) na Lukama. Mnogo se seljakali. Odavno su u Rami. - Brkići (1 k.) u Lukama iznad Škarina. Od njih su i Brkići na Kozlu. - Ravlići (2 k.) su starinom iz Dalmacije, odakle im se doselio pradjed. - Šimunovići ili Šole (2 k.) u Rosuljama, starinom su iz Duvna odakle su došli prije 1878. Jedna porodica su pravi Šimunovići, a druga Jakovljevići. Onaj drugi došao 1916. sa Zahuma na ženinstvo. - Bagara (1 k.) je došao na kupljeno imanje na Lukama 1932. iz Jaklića, a rod mu je Bagara na Proslapskoj Planini. Starinom su iz Duvna.
U selu su živjeli za turskog vremena Grabovci, Luka i Luca. Od jednog roda su oni i beg Kopčić, koji se poturčio.
M u s l i m a n i: Glavni rod u selu su Kopčići sa ograncima: Fetahovići ili Kasumovići (3 k.), Bećirbegovići (2 k.), Kadrići (8 k.), Muratbegovići (3 k.), Jusufbegovići (4 k.), Zukići (1 k.), Sulejmanagići (2 k.), Mahmutbegovići (3 k.), Husejinbegovići (3 k.), Hasanbegovići (7 k.), Agići (1 k.), Đaferbegovići (2 k.), Beganovići (5 k.), svega 53 domaćinstva. Ima ih iseljenih u Prozoru, Rami, Sarajevu, Jajcu, Carigradu i Smirni.
Glavno im je imanje bilo u Duvnu, i tamo su knezovi bili subaše Kopčića, tamo su bili samo preko ljeta. Odavno se uzimaju među sobom. Od njih su izumrli i raselili se ogranak Šabića, a od Turušlića su samo djeca u kući Nurije Kadrića. - Ćatići (2 k.), došli prije 1878. i starjenik je bio ćata u selu. - Avdići (1 k.) su došli iz Plane kod Bileće prije 1878. Daljnim porijeklom su Krivokapići iz Kobilj - Dola u C. Gori, porodica je bez muških članova. - Čorbađić (1 k.) je došao 1910. iz D. Vasti na ženovinu. - Klico (1 k.), nepoznatog porijekla.
Sami Kopćići su pod odsjekom planine Kozla, a s obje strane rijeke Rame. Kozo je dio planine Ljubuše i na njemu su doskora Kopćići imali samo stanove, a sada se pretvara u stalno naselje.
Glavni dio naselja, Kopčići su na kosi između Rame i potoka Broca. Na desnoj strani Rame, između Rame i potoka Trešanice je Odžak na maloj kosi. Gornji dio Kopčića zove se Ženovnica. Kuća, poglavito katoičkih, ima i po stranama oko tih sela: na Pirišiću, u Gaju, na Mejniku, u Luci, na Škarinama, u Lukama, na Poljani (na KOzlu), u Mrkodolu, u Konjskoj Lokvi, na Praljivici i na Borovoj Glavi. Na Buku su mlini, ali tu niko ne stanuje.
Žive su vode Rama i Buk. Buk je drugi vokliski izvor Rame, vrlo kratkog toka. Manja vrela su: Mostić, Kondir i Trešanica. U Kopčićima su potoci: Brodac, Trešanica,Muraj (tako sezove i livada; djeli od Jaklića) i Jelašac. Njive i kosanice se zovu: Blace, Luk, Hendek, Luka, Jelinac, Jaminovina, Podvornice, Mandalovina, Podovi, Kalemi, Zvirčevina, Kondir, Drin, Krć, Ograda, Šehićovina, Gaj, Mejnik, Pirišće, Njivica. - Stane ispod kozla su podsitnom šumom, i tu je seoska ispaša: Deligrude, Dubrave, Peharac, Peharna Gruda, Jelovača, Krćna Gruda, Počivala, Hodžinac, Orlovača, Pišćetak (s vodom9. na Vlakama ima privatne šume: drvo za građu se nabavlja iz državne šume Dašnika.
Muslimnski djelovi, Odžak i Kopčići su zbijeni. Na sredini Kopčića je veliki prazan prostor Škarine i niže njega Mejdan. Sve katoličke kuće su raštrkane po spomenutim mjestima. U Kopčićima su džamije i tri dućana, na Buku 7 mlina i 3 kafane.
U tursko doba, cijelo naselje se zvgalo Ženovnica. Na dublju, uvrh sela Kopčića ima srednjovjekovno groblje, ali je očuvan jamo jedan stećak, koji sezove Kamenobaba. Proča se da je tu bila "grčka" crkva (a druga da je bila na Onišu i Orašcu).
Za džamiju u selu kazuju da ju je podigao unuk rodonačelnika (osnivač, začetnik) Kopčića i da ju je palio Stojan Janković, ali da požar tada nije uništio munaru. Katolici vela da je ta munara sagrađena od kamena sa crkve na Šćitu. U groblju kod džamije je grob njena osnivača, ograđen kamenom kakvog nema u okolici. Ali ni na grobu ni na džamiji nema natpisa. U Odžaku je bila kula Kopčića.
Od Kopčića do Mlina, pa u Proslap, i donekle prema Šćitu vodi starinskakaldrma. "Starjenik" Kopčića bio je u Odžaku gdje su bili odžk, kula i ahar, a na brdu (današnji Kopčići) tada nije bilo kuća. Selo je mnogo stradalo od kuge. Od Beranovića tom prilikom ostao samo "did", a od Muradbegovića jedno djete. Taj dječak bio je Beganobega dvanaest godina, dok nij odrastao. Zvao se Hadži - Osmanbeg Muradbegović. Iznad mjesta Kamenobabe, na kosi, je "kužno groblje".
Rama.co.ba
