Bh. med jedna je od rijetkih namirnica koje imaju dozvolu izvoza na tržište EU-a, ali te mogućnosti izvoza još nisu iskorištene, piše Večernji lista BiH. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, u BiH je prošle godine uvezena 181 tona meda u vrijednosti 1,67 milijuna KM, dok su domaći pčelari izvezli tek 2,2 tone, vrijedne 72.000 KM.
Male količine
Prema riječima pčelara, jedan od glavnih razloga zašto male količine kvalitetnog meda iz BiH završe u zemljama EU-a jesu premale količine koje se proizvedu. Većina plasmana meda u EU trenutačno ide preko posrednika, odnosno ljudi iz dijaspore koji u zemlje u kojima žive odvoze dio meda iz BiH, ali to su i dalje simbolične količine. “Imamo dozvolu za izvoz u EU, ali malo toga tamo i ide. Jedan od razloga je cijena, koja nije konkurentna, a drugi važan razlog su količine. Da bismo našli ozbiljnog kupca u inozemstvu, moramo ga opskrbljivati konstantno, a za to su potrebne ogromne količine meda koje mi nemamo. Čitavom proizvodnjom meda u BiH ne zadovoljavamo ni sve potrebe domaćeg tržišta, što je jasno i iz podataka o velikom uvozu meda u BiH”, kazao je Edis Talić, direktor zadruge Apimed iz Sanskog Mosta, koja se bavi otkupom i plasmanom prirodnog meda i drugih pčelinjih proizvoda te koja ima 12 dioničara.
Visoka kvaliteta
Proizvodnja meda u BiH ima perspektivu i može biti uspješna izvozna priča, jer je med iz Bosne i Hercegovine dobre kvalitete, što potvrđuje i cijena po kojoj se prodaje na tržištu Bliskog istoka, a uz to proizvodnja zdrave hrane svuda u svijetu ima budućnost. Med koji proizvode bh. pčelari svjetske je kvalitete i potražnja za njim je velika, ali pčelari još uvijek ne proizvode količine meda koje bi mogle osigurati kontinuiran izvoz. Cijena meda prve klase, kakav se proizvodi u BiH, u luksuznim trgovinama arapskih zemalja doseže cijenu veću od 100 KM po kilogramu. Porazno je da je unatoč stoljetnoj tradiciji pčelarstva i kvaliteti domaćeg meda, šansa koju pružaju svjetska tržišta još uvijek neiskorištena.
Male količine
Prema riječima pčelara, jedan od glavnih razloga zašto male količine kvalitetnog meda iz BiH završe u zemljama EU-a jesu premale količine koje se proizvedu. Većina plasmana meda u EU trenutačno ide preko posrednika, odnosno ljudi iz dijaspore koji u zemlje u kojima žive odvoze dio meda iz BiH, ali to su i dalje simbolične količine. “Imamo dozvolu za izvoz u EU, ali malo toga tamo i ide. Jedan od razloga je cijena, koja nije konkurentna, a drugi važan razlog su količine. Da bismo našli ozbiljnog kupca u inozemstvu, moramo ga opskrbljivati konstantno, a za to su potrebne ogromne količine meda koje mi nemamo. Čitavom proizvodnjom meda u BiH ne zadovoljavamo ni sve potrebe domaćeg tržišta, što je jasno i iz podataka o velikom uvozu meda u BiH”, kazao je Edis Talić, direktor zadruge Apimed iz Sanskog Mosta, koja se bavi otkupom i plasmanom prirodnog meda i drugih pčelinjih proizvoda te koja ima 12 dioničara.
Visoka kvaliteta
Proizvodnja meda u BiH ima perspektivu i može biti uspješna izvozna priča, jer je med iz Bosne i Hercegovine dobre kvalitete, što potvrđuje i cijena po kojoj se prodaje na tržištu Bliskog istoka, a uz to proizvodnja zdrave hrane svuda u svijetu ima budućnost. Med koji proizvode bh. pčelari svjetske je kvalitete i potražnja za njim je velika, ali pčelari još uvijek ne proizvode količine meda koje bi mogle osigurati kontinuiran izvoz. Cijena meda prve klase, kakav se proizvodi u BiH, u luksuznim trgovinama arapskih zemalja doseže cijenu veću od 100 KM po kilogramu. Porazno je da je unatoč stoljetnoj tradiciji pčelarstva i kvaliteti domaćeg meda, šansa koju pružaju svjetska tržišta još uvijek neiskorištena.
