Da bi se domogli neke od funkcija, pojedinci u Bosni i Hercegovini od izbora do izbora promijene nacionalnost. Jer, na neke funkcije možete samo kao pripadnik konstitutivnog naroda. To bh. zakonodavstvo dozvoljava, pa se zloupotrebe nerijetko događaju. U Parlamentu BiH kažu da treba mijenjati zakonodavstvo da se zloupotrebe ne bi događale, ali ne i kako.
Promjena nacionalnosti kao tema aktuelna je uglavnom prije i poslije izbora, kada javnost ostane u čudu što je neka osoba zaspala kao pripadnik jednog, a probudila se kao pripadnik drugog naroda. Jer, da biste u BiH bili izabrani na neku funkciju, morate striktno pripadati nekom od konstitutivnih naroda, ili ne možete ni biti izabrani. Zbog te činjenice postoji nekoliko presuda Europskog suda za ljudska prava.
Kandidat ima pravo da se ne izjasni o svojoj pripadnosti, ali neizjašnjavanje će se smatrati kao odustajanje od prava na funkciju za koju je uvjet izjašnjenje.
Zarad funkcije, posljednji slučaj koji je skrenuo pažnju javnosti bio je u Unsko-sanskom kantonu na sjednici Gradskog vijeća kada je izabran predsjedavajući, zbog čega su negodovali pojedini vijećnici.
''Pogotovo kad je u konačnici imenovan Zulfikar Handukić kao Hrvat, koji se u prošlom mandatu izjašnjavao kao Bošnjak. To je na štetu svih građana'', govori Halil Bajramović, vijećnik u Gradskom vijeću Bihać (Arhivа)
''Ne bih komentirao početak sjednice, pozvao bih vijećnike da se više pozabave trenutnom situacijom u Bihaću'', kazao je Zulfikar Handukić, predsjedatelj Gradskog vijeća Bihać.
Država je napravljena po mjeri Srba, Bošnjaka i Hrvata i nikakve druge sposobnosti se ne vrednuju. Prema tome, ne treba se čuditi što se ljudi ponašaju u skladu s tim, kazao je za BHRT urednik Buka magazina Aleksandar Trifunović.
''Mislim da je ta groteska, nešto što mi na takav način treba i da predstavimo ne da se borimo protiv toga nego da jednostavno ljudima kažemo u kakvoj mi državi živimo, da je ta groteska sastavni dio ovdašnjeg Ustava i zakonskog sustava“.
U Parlamentu BiH kažu da zloupotrebe promjene nacionalnosti treba spriječiti, ali ne i kako.
Nikola Lovrinović, zastupnik HDZ-a BiH u PSBiH govori: ''Godinama od Daytona imamo situaciju da za potrebe izbora i popunjavanja radnih mjesta koja su Ustavom predviđena da se popune prema popisu iz 1991 godine, ljudi se izjašnjavaju na različite načine. To su sve benefiti, to jednom treba urediti''.
„Kad to poprimi oblike financijske prirode, onda bi se moglo nazvati pokvarenosti, čak možda najbezbolniji su to potezi u našoj državi'', mišljenja je Emil Karamatić, književnik i novinar.
Promjena nacionalnosti kao fenomen zbog vlastite egzistencije ili političke manipulacije? Zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini to dozvoljava, a moral je pitanje pojedinca.
Promjena nacionalnosti kao tema aktuelna je uglavnom prije i poslije izbora, kada javnost ostane u čudu što je neka osoba zaspala kao pripadnik jednog, a probudila se kao pripadnik drugog naroda. Jer, da biste u BiH bili izabrani na neku funkciju, morate striktno pripadati nekom od konstitutivnih naroda, ili ne možete ni biti izabrani. Zbog te činjenice postoji nekoliko presuda Europskog suda za ljudska prava.
Kandidat ima pravo da se ne izjasni o svojoj pripadnosti, ali neizjašnjavanje će se smatrati kao odustajanje od prava na funkciju za koju je uvjet izjašnjenje.
Zarad funkcije, posljednji slučaj koji je skrenuo pažnju javnosti bio je u Unsko-sanskom kantonu na sjednici Gradskog vijeća kada je izabran predsjedavajući, zbog čega su negodovali pojedini vijećnici.
''Pogotovo kad je u konačnici imenovan Zulfikar Handukić kao Hrvat, koji se u prošlom mandatu izjašnjavao kao Bošnjak. To je na štetu svih građana'', govori Halil Bajramović, vijećnik u Gradskom vijeću Bihać (Arhivа)
''Ne bih komentirao početak sjednice, pozvao bih vijećnike da se više pozabave trenutnom situacijom u Bihaću'', kazao je Zulfikar Handukić, predsjedatelj Gradskog vijeća Bihać.
Država je napravljena po mjeri Srba, Bošnjaka i Hrvata i nikakve druge sposobnosti se ne vrednuju. Prema tome, ne treba se čuditi što se ljudi ponašaju u skladu s tim, kazao je za BHRT urednik Buka magazina Aleksandar Trifunović.
''Mislim da je ta groteska, nešto što mi na takav način treba i da predstavimo ne da se borimo protiv toga nego da jednostavno ljudima kažemo u kakvoj mi državi živimo, da je ta groteska sastavni dio ovdašnjeg Ustava i zakonskog sustava“.
U Parlamentu BiH kažu da zloupotrebe promjene nacionalnosti treba spriječiti, ali ne i kako.
Nikola Lovrinović, zastupnik HDZ-a BiH u PSBiH govori: ''Godinama od Daytona imamo situaciju da za potrebe izbora i popunjavanja radnih mjesta koja su Ustavom predviđena da se popune prema popisu iz 1991 godine, ljudi se izjašnjavaju na različite načine. To su sve benefiti, to jednom treba urediti''.
„Kad to poprimi oblike financijske prirode, onda bi se moglo nazvati pokvarenosti, čak možda najbezbolniji su to potezi u našoj državi'', mišljenja je Emil Karamatić, književnik i novinar.
Promjena nacionalnosti kao fenomen zbog vlastite egzistencije ili političke manipulacije? Zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini to dozvoljava, a moral je pitanje pojedinca.
