Indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u prosjeku 182,5 bodova tijekom siječnja, što predstavlja porast od otprilike 0,7 posto u odnosu na prosinac i 11,3 posto je veći u odnosu na siječanj 2019., navodi se u izvještaju Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda.
Biljna ulja, šećer i brašno računaju se kao glavne stavke indeksa kojim se prate mjesečne promjene međunarodnih cijena prehrambenih proizvoda, priopćeno je iz FAO-a. FAO-ov indeks cijena povrća povećao se za sedam posto u siječnju, što je najveće povećanje u posljednje tri godine.
Cijene ulja palme, soje, suncokreta i uljane repice također su porasle. Cijene su počele veoma blago opadati u drugoj polovini siječnja, odražavajući nesigurnosti na tržištima, potencijalni utjecaj nedavnog izbijanja koronavirusa i trgovačkih tenzija između Indije i Malezije.
Indeks cijena šećera porastao je za 5,5 posto, potaknut očekivanjima o znatno nižoj proizvodnji šećera u nekoliko glavnih zemalja proizvođača. Povećanje je ublaženo kontinuiranim slabljenjem brazilske valute i nedavnim padom cijena sirove nafte, što utječe na potražnju šećerne trske za proizvodnju etanola.
Indeks cijena žitarica porastao je 2,9 posto u odnosu na prosinac, vođen višim cijenama pšenice, zatim kukuruza i riže, većim dijelom zbog veće potražnje u nekoliko zemalja.
Indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je 0,9 posto, pod utjecajem velike uvozne potražnje za maslacem, sirom i obranim mlijekom u prahu. U međuvremenu, indeks cijena mesa preokrenuo je 11-mjesečni rast i smanjen je 4,0 posto tijekom siječnja zbog smanjene kupovine iz Kine i Dalekog Istoka, kao i velike izvozne dostupnosti svinjskog i goveđeg mesa.
Biljna ulja, šećer i brašno računaju se kao glavne stavke indeksa kojim se prate mjesečne promjene međunarodnih cijena prehrambenih proizvoda, priopćeno je iz FAO-a. FAO-ov indeks cijena povrća povećao se za sedam posto u siječnju, što je najveće povećanje u posljednje tri godine.
Cijene ulja palme, soje, suncokreta i uljane repice također su porasle. Cijene su počele veoma blago opadati u drugoj polovini siječnja, odražavajući nesigurnosti na tržištima, potencijalni utjecaj nedavnog izbijanja koronavirusa i trgovačkih tenzija između Indije i Malezije.
Indeks cijena šećera porastao je za 5,5 posto, potaknut očekivanjima o znatno nižoj proizvodnji šećera u nekoliko glavnih zemalja proizvođača. Povećanje je ublaženo kontinuiranim slabljenjem brazilske valute i nedavnim padom cijena sirove nafte, što utječe na potražnju šećerne trske za proizvodnju etanola.
Indeks cijena žitarica porastao je 2,9 posto u odnosu na prosinac, vođen višim cijenama pšenice, zatim kukuruza i riže, većim dijelom zbog veće potražnje u nekoliko zemalja.
Indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je 0,9 posto, pod utjecajem velike uvozne potražnje za maslacem, sirom i obranim mlijekom u prahu. U međuvremenu, indeks cijena mesa preokrenuo je 11-mjesečni rast i smanjen je 4,0 posto tijekom siječnja zbog smanjene kupovine iz Kine i Dalekog Istoka, kao i velike izvozne dostupnosti svinjskog i goveđeg mesa.
