Jeste li čuli već za biljku naziva Drvo života ili Dracaena fragrans? Ova je vrsta porijeklom s Madagaskara, a naziva se i drvo života ili mirisni zmajevac. Popularna je zbog lijepog i mirisnog cvijeta koji rijetko cvjeta na otvorenom. Listovi su joj nešto širi, pa je čest izbor i za kućni uzgoj. Lako se održava, ali nije prigodna za uzgoj na otvorenom.
Zapravo, savršena je za uzgoj u zatvorenom, iznimno je otporna, a do propasti je može dovesti samo zanemarivanje njezinih potreba. Često je vidimo u hotelima i uredima, a evo što još morate znati o njezi.
Rijetko je koja sobna biljka toliko prilagođena uzgajanju u zatvorenom prostoru kao što je dracena, biljka iz porodice agavaceae, poznatija pod imenom drvo života. Na nju ćete redovito naići u institucijama, uredskim prostorima ili u predvorju banaka te hotela. Gdje god je postavili, ta će biljka pronaći način za prilagodbu negostoljubivim uvjetima koje takvi prostori mogu ponuditi - suhi zrak, rijetko zalijevanje, nedostatak svjetlosti te opća minimalna briga za razvoj i rast. Do propasti je može dovesti krajnje zanemarivanje njezinih potreba za vodom, no riječ je o otpornoj biljci, pa se događa da se i u tim situacijama oporavi te vrati u život.
Kao i većina sobnih biljaka, dracena potječe iz područja tropskih i suptropskih krajeva Azije, Australije, Afrike te Malezije gdje postoji oko 150 vrsta. Rastu kao drveće ili grmlje, a najpoznatiji je obični zmajevac, dracaena draco, porijeklom s Kanarskih otoka. Može narasti više od 15 metara. Svaka grana pri vrhu ima skupinu sivo-zelenih listova, a u kori se nalazi crvena smola, odnosno tzv. zmajeva krv, što je potaknulo stvaranje legende o nastanku te biljke. Naziv dracena dolazi od grčke riječi drakaina, što znači ‘ženski zmaj‘, a povezano je s legendom da je drvo biljke izniklo na mjestu gdje se prolila zmajeva krv nakon što je zmaj izgubio život u borbi sa slonom.
OPLEMENJUJE DOM ČISTIM ZRAKOM
Za sobni uzgoj, posebice za uredske prostorije, često se uzgajaju vrste kao što su dracaena fragrans ili dracaena tricolor koje izgledaju vrlo dekorativno, no osim otpornošću, odlikuju se i sposobnošću pročišćivanja zraka. Zahvaljujući istraživanju koje je 90-ih godina 20. st. provela agencija NASA (National Aeronautics and Space Administration), otkriveno je da sobne biljke ne samo da obogaćuju zrak kisikom nego ga oslobađaju i od toksičnih tvari poput formaldehida, benzena ili trikloretilena. Istraživanje je pokazalo da određene sobne biljke tijekom 24 sata mogu ukloniti i do 87 % zagađivača zraka. Biljke poput filodendrona (lat. philodendron) te klorofita (lat. chlorophytum comosum) najefikasnije su u pročišćavanju zraka od molekula formaldehida, a sobne biljke drvo života (lat. dracaena fragrans) ili spatifilum (lat. spathiphyllum) odstranile su i do 80 % benzena iz zatvorenih prostorija.
Međutim, da bi biljke kvalitetno pročišćavale zrak, preporuka je agencije da se postave minimalno dvije biljke unutar 10 kvadratnih metara u prostoru sa stropom na visini do tri metra.
LIJEPA U MALOM I VELIKOM IZDANJU
Ovisno o vrsti, dracena može u prostoru narasti i do tri metra visine, kao što su primjerci dracaene deremensis čije stablo s godinama gubi listove, a novi rastu na vrhu biljke, pa ona izgledom podsjeća na palmu. Visina biljke može se kontrolirati rezanjem vrhova, a već nakon nekoliko tjedana malo ispod reza pojavit će se novi izboji.
Budući da je biljka dugovječna i raste relativno sporo, vrlo je vjerojatno da će se seliti s vlasnikom, što nije nikakav problem jer se vrlo brzo prilagođava novim uvjetima, ne gubeći dio lišća, kao što je slučaj kod ficusa benjamina.
STVARI KOJE TREBA IZBJEGAVATI KOD UZGOJA DRACENE:
1. DIREKTNA SUNČEVA SVJETLOST
Smeđe mrlje na listu. Najvjerojatnije je uzrok oštećenje od direktnog sunca, pa je biljku potrebno smjestiti na sjenovito mjesto.
2. PROPUH
Listovi padaju i žute. Truljenje korijena uzrokovano pretjeranim zalijevanjem. Količina vode kojom se zalijeva biljka ovisi o nizu faktora - propusnosti zemlje, sobnoj temperaturi, razvijenosti biljke, zasićenosti zraka vlagom te (ne)izloženosti suncu. Provjerite jesu li rupe na dnu tegle propusne, dopustite da se tlo osuši između zalijevanja i nikada ne ostavljajte vodu u njezinu podlošku.
3. PRETJERANO ZALIJEVANJE
4. LISTOVI SU BLIJEDI, BEZBOJNI
Nedovoljno svjetla ili nutrijenata u supstratu. Nedostatak svjetlosti lako ćemo prepoznati prema tankim te izduženim izdancima što rastu u smjeru izvora svjetla. Premjestite biljku na bolju lokaciju gdje će primiti više svjetlosti i počnite je češće dohranjivati. U nekim slučajevima u toplim i osvijetljenim uredskim prostorijama biljke je potrebno dohranjivati svaka dva tjedna.
5. DONJI LISTOVI NAGLO OTPADAJU
Biljka reagira na nagle promjene u okolišu kao što je pad temperature, pogotovo nove biljke koje se još trebaju prilagoditi uvjetima u novom domu. Kad je u pitanju temperatura zraka, najviše im odgovara do 21 °C, s tim da se mogu prilagoditi ako je temperatura za koji stupanj viša ili niža od optimalne.
6. SMEĐE MRLJE NA DONJEM DIJELU LISTA ZNAK SU DA SU BILJKU NAPALE UŠI
Mehanički očistiti površinu lista i u narednih nekoliko tjedana ponoviti postupak.
Izvor: Dom&Dizajn
Zapravo, savršena je za uzgoj u zatvorenom, iznimno je otporna, a do propasti je može dovesti samo zanemarivanje njezinih potreba. Često je vidimo u hotelima i uredima, a evo što još morate znati o njezi.
Rijetko je koja sobna biljka toliko prilagođena uzgajanju u zatvorenom prostoru kao što je dracena, biljka iz porodice agavaceae, poznatija pod imenom drvo života. Na nju ćete redovito naići u institucijama, uredskim prostorima ili u predvorju banaka te hotela. Gdje god je postavili, ta će biljka pronaći način za prilagodbu negostoljubivim uvjetima koje takvi prostori mogu ponuditi - suhi zrak, rijetko zalijevanje, nedostatak svjetlosti te opća minimalna briga za razvoj i rast. Do propasti je može dovesti krajnje zanemarivanje njezinih potreba za vodom, no riječ je o otpornoj biljci, pa se događa da se i u tim situacijama oporavi te vrati u život.
Kao i većina sobnih biljaka, dracena potječe iz područja tropskih i suptropskih krajeva Azije, Australije, Afrike te Malezije gdje postoji oko 150 vrsta. Rastu kao drveće ili grmlje, a najpoznatiji je obični zmajevac, dracaena draco, porijeklom s Kanarskih otoka. Može narasti više od 15 metara. Svaka grana pri vrhu ima skupinu sivo-zelenih listova, a u kori se nalazi crvena smola, odnosno tzv. zmajeva krv, što je potaknulo stvaranje legende o nastanku te biljke. Naziv dracena dolazi od grčke riječi drakaina, što znači ‘ženski zmaj‘, a povezano je s legendom da je drvo biljke izniklo na mjestu gdje se prolila zmajeva krv nakon što je zmaj izgubio život u borbi sa slonom.
OPLEMENJUJE DOM ČISTIM ZRAKOM
Za sobni uzgoj, posebice za uredske prostorije, često se uzgajaju vrste kao što su dracaena fragrans ili dracaena tricolor koje izgledaju vrlo dekorativno, no osim otpornošću, odlikuju se i sposobnošću pročišćivanja zraka. Zahvaljujući istraživanju koje je 90-ih godina 20. st. provela agencija NASA (National Aeronautics and Space Administration), otkriveno je da sobne biljke ne samo da obogaćuju zrak kisikom nego ga oslobađaju i od toksičnih tvari poput formaldehida, benzena ili trikloretilena. Istraživanje je pokazalo da određene sobne biljke tijekom 24 sata mogu ukloniti i do 87 % zagađivača zraka. Biljke poput filodendrona (lat. philodendron) te klorofita (lat. chlorophytum comosum) najefikasnije su u pročišćavanju zraka od molekula formaldehida, a sobne biljke drvo života (lat. dracaena fragrans) ili spatifilum (lat. spathiphyllum) odstranile su i do 80 % benzena iz zatvorenih prostorija.
Međutim, da bi biljke kvalitetno pročišćavale zrak, preporuka je agencije da se postave minimalno dvije biljke unutar 10 kvadratnih metara u prostoru sa stropom na visini do tri metra.
LIJEPA U MALOM I VELIKOM IZDANJU
Ovisno o vrsti, dracena može u prostoru narasti i do tri metra visine, kao što su primjerci dracaene deremensis čije stablo s godinama gubi listove, a novi rastu na vrhu biljke, pa ona izgledom podsjeća na palmu. Visina biljke može se kontrolirati rezanjem vrhova, a već nakon nekoliko tjedana malo ispod reza pojavit će se novi izboji.
Budući da je biljka dugovječna i raste relativno sporo, vrlo je vjerojatno da će se seliti s vlasnikom, što nije nikakav problem jer se vrlo brzo prilagođava novim uvjetima, ne gubeći dio lišća, kao što je slučaj kod ficusa benjamina.
STVARI KOJE TREBA IZBJEGAVATI KOD UZGOJA DRACENE:
1. DIREKTNA SUNČEVA SVJETLOST
Smeđe mrlje na listu. Najvjerojatnije je uzrok oštećenje od direktnog sunca, pa je biljku potrebno smjestiti na sjenovito mjesto.
2. PROPUH
Listovi padaju i žute. Truljenje korijena uzrokovano pretjeranim zalijevanjem. Količina vode kojom se zalijeva biljka ovisi o nizu faktora - propusnosti zemlje, sobnoj temperaturi, razvijenosti biljke, zasićenosti zraka vlagom te (ne)izloženosti suncu. Provjerite jesu li rupe na dnu tegle propusne, dopustite da se tlo osuši između zalijevanja i nikada ne ostavljajte vodu u njezinu podlošku.
3. PRETJERANO ZALIJEVANJE
4. LISTOVI SU BLIJEDI, BEZBOJNI
Nedovoljno svjetla ili nutrijenata u supstratu. Nedostatak svjetlosti lako ćemo prepoznati prema tankim te izduženim izdancima što rastu u smjeru izvora svjetla. Premjestite biljku na bolju lokaciju gdje će primiti više svjetlosti i počnite je češće dohranjivati. U nekim slučajevima u toplim i osvijetljenim uredskim prostorijama biljke je potrebno dohranjivati svaka dva tjedna.
5. DONJI LISTOVI NAGLO OTPADAJU
Biljka reagira na nagle promjene u okolišu kao što je pad temperature, pogotovo nove biljke koje se još trebaju prilagoditi uvjetima u novom domu. Kad je u pitanju temperatura zraka, najviše im odgovara do 21 °C, s tim da se mogu prilagoditi ako je temperatura za koji stupanj viša ili niža od optimalne.
6. SMEĐE MRLJE NA DONJEM DIJELU LISTA ZNAK SU DA SU BILJKU NAPALE UŠI
Mehanički očistiti površinu lista i u narednih nekoliko tjedana ponoviti postupak.
Izvor: Dom&Dizajn
