Rukola je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice kupusnjača, Brassicaceae. Danas se uzgaja kao kultivirana biljka, i kao takva dosta je krupnija i manje gorka u odnosu na samoniklu.
Sve vrste rukole imaju karakterističan gorak i aromatičan okus, a gorčina listova se povećava sa starošću biljke, zato je najbolji okus mladih listova, koji se preporučuju za prehranu, piše Agroklub.
Biljka skromnih zahtjeva
Ima skromne zahtjeva za toplinom i otporna je na mrazeve, te se može proizvoditi tijekom cijele godine. Za vrijeme cvjetanja može narasti do 60-80 cm.
"Listovi u osnovi stabla formiraju rozetu. Cvjetovi su sitni i po građi tipični za porodicu kupusnjača, prljavobijele boje. Najbolje uspijeva na lakim, pjeskovitim i srednje teškim tlima, koja su bogata hranjivim tvarima, ali svakako mogu tolerirati širok spektar uvjeta uspijevanja", navodi stručna savjetnica Milica Veletić, iz PSSRS.
Preferira blago kisela tla, s pH vrijednošću između 6 i 7, mada, prema riječima savjetnice, može se uspješno uzgajati i na zemljištima alkalne reakcije, na vlažnim i suhim tlima i jako dobro podnosi sušu. Uglavnom, obrada tla je slična kao i za drugo lisnato povrće.
"Osnovna obrada se izvodi na dubini od 20 cm, a s obzirom na to da se proizvodi direktno sjetvom sjemena zahtjeva kvalitetnu dopunsku, odnosno predsjetvenu pripremu zemljišta. Najbolje rezultate daje ukoliko se posije na mjesto koje je dobro osunčano", dodaje Veletić.
Sjetva u rano proljeće
Sjetva rukole može početi rano u proljeće, najčešće u ožujku, a može se sijati sukcesivno, svakih sedam dana do listopada tako da se listovi mogu brati i tijekom zime. Samo u slučajevima izuzetno jake zime biljke treba zaštititi.
"Rukola se sije na razmak redova od 25 cm i u redu 3-5 cm, pri čemu je potrebno oko 1,5 do 2kg sjemena po hektaru. Od mjera njege treba primijeniti samo redovno zalijevanje i suzbijanje korova", pojašnjava i napominje da ukoliko se ne radi redovno zalijevanje biljaka, dolazi do prijevremenog cvjetanja, što za posljedicu ima pojavu gorkih listova.
Bere se kada se dobro formira rozeta listova, pri čemu se mogu brati listovi rozete ili čupati cijele biljke. Za rukolu važi pravilo da što se više listovi beru, to se pospješuje njen rast.
Prvo se beru donji listovi, i preporučuje se upotreba škara jer se čupanjem može oštetiti stabljika biljke. Uzgoj rukole je lak i brzo pristiže za berbu, za oko 40 do 60 dana od sjetve. Prosječan prinos se kreće oko 20-25 t/ha.
Kvalitetna i ljekovita
Predstavlja izuzetno kvalitetno i ljekovito povrće, bogato vitaminima, mineralnim tvarima vlaknima i antioksidansima. Kada su u pitanju vitamini najviše sadrži vitamina C (100-200 mg/100g). Također, dobar je izvor vitamina grupe B, vitamina A, K i folata. Rukola je bogata esencijalnim mineralnim tvarima, posebno željezom, magnezijem, kalcijem, kalijem, bakrom i fosforom.
Posljednjih godina potrošači je sve više koriste u prehrani, najčešće kao salatu, u kombinaciji s drugim povrćem, ili kao dodatak jelima za poboljšanje arome i okusa. Ponekad se priprema kuhana ili blanširana i tom prilikom gubi gorčinu. Za prehranu se koriste pored listova, i cvjetovi i zrelo sjeme.
Sve vrste rukole imaju karakterističan gorak i aromatičan okus, a gorčina listova se povećava sa starošću biljke, zato je najbolji okus mladih listova, koji se preporučuju za prehranu, piše Agroklub.
Biljka skromnih zahtjeva
Ima skromne zahtjeva za toplinom i otporna je na mrazeve, te se može proizvoditi tijekom cijele godine. Za vrijeme cvjetanja može narasti do 60-80 cm.
"Listovi u osnovi stabla formiraju rozetu. Cvjetovi su sitni i po građi tipični za porodicu kupusnjača, prljavobijele boje. Najbolje uspijeva na lakim, pjeskovitim i srednje teškim tlima, koja su bogata hranjivim tvarima, ali svakako mogu tolerirati širok spektar uvjeta uspijevanja", navodi stručna savjetnica Milica Veletić, iz PSSRS.
Preferira blago kisela tla, s pH vrijednošću između 6 i 7, mada, prema riječima savjetnice, može se uspješno uzgajati i na zemljištima alkalne reakcije, na vlažnim i suhim tlima i jako dobro podnosi sušu. Uglavnom, obrada tla je slična kao i za drugo lisnato povrće.
"Osnovna obrada se izvodi na dubini od 20 cm, a s obzirom na to da se proizvodi direktno sjetvom sjemena zahtjeva kvalitetnu dopunsku, odnosno predsjetvenu pripremu zemljišta. Najbolje rezultate daje ukoliko se posije na mjesto koje je dobro osunčano", dodaje Veletić.
Sjetva u rano proljeće
Sjetva rukole može početi rano u proljeće, najčešće u ožujku, a može se sijati sukcesivno, svakih sedam dana do listopada tako da se listovi mogu brati i tijekom zime. Samo u slučajevima izuzetno jake zime biljke treba zaštititi.
"Rukola se sije na razmak redova od 25 cm i u redu 3-5 cm, pri čemu je potrebno oko 1,5 do 2kg sjemena po hektaru. Od mjera njege treba primijeniti samo redovno zalijevanje i suzbijanje korova", pojašnjava i napominje da ukoliko se ne radi redovno zalijevanje biljaka, dolazi do prijevremenog cvjetanja, što za posljedicu ima pojavu gorkih listova.
Bere se kada se dobro formira rozeta listova, pri čemu se mogu brati listovi rozete ili čupati cijele biljke. Za rukolu važi pravilo da što se više listovi beru, to se pospješuje njen rast.
Prvo se beru donji listovi, i preporučuje se upotreba škara jer se čupanjem može oštetiti stabljika biljke. Uzgoj rukole je lak i brzo pristiže za berbu, za oko 40 do 60 dana od sjetve. Prosječan prinos se kreće oko 20-25 t/ha.
Kvalitetna i ljekovita
Predstavlja izuzetno kvalitetno i ljekovito povrće, bogato vitaminima, mineralnim tvarima vlaknima i antioksidansima. Kada su u pitanju vitamini najviše sadrži vitamina C (100-200 mg/100g). Također, dobar je izvor vitamina grupe B, vitamina A, K i folata. Rukola je bogata esencijalnim mineralnim tvarima, posebno željezom, magnezijem, kalcijem, kalijem, bakrom i fosforom.
Posljednjih godina potrošači je sve više koriste u prehrani, najčešće kao salatu, u kombinaciji s drugim povrćem, ili kao dodatak jelima za poboljšanje arome i okusa. Ponekad se priprema kuhana ili blanširana i tom prilikom gubi gorčinu. Za prehranu se koriste pored listova, i cvjetovi i zrelo sjeme.
