Za Ruse je ovo bilo krvoproliće, ali ne treba očekivati da će prestati napadati. Ruski pristup ratu u Ukrajini promijenit će se sad kad je republikanac Donald Trump pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD-u.
Trump je obećao prekinuti rat u Ukrajini i prije inauguracije. Wall Street Journal dobio je pojedinosti Trumpovog plana. Te pojedinosti motivacija su za Ruse da napadnu koliko god žestoko i brzo mogu u Kursku, bez obzira na gubitke.
Prijedlog za primirje
To je zato što je jedan od Trumpovih prijedloga da Ukrajina i Rusija pristanu na primirje s granicama duž trenutačne linije fronta. Ona se proteže kroz južnu i istočnu Ukrajinu i prelazi u Kursk, koji su u kolovozu napale snažne ukrajinske jedinice.
Ako Trumpov plan zaista i uspije, a to je jako malo vjerojatno, piše Forbesov David Axe, Rusija bi se morala odreći 440 kvadratnih kilometara vlastitog teritorija u zamjenu za 72.400 kvadratnih kilometara teritorija Ukrajine koji je trenutačno pod njihovom okupacijom.
Ruski predsjednik Vladimir Putin vjerojatno neće biti ni približno zadovoljan ovom naoko za Rusiju povoljnom razmjenom. Ranije je zahtijevao da njegove snage izbace ukrajinske trupe iz Kurska do 1. listopada. Rusi u tome očito nisu uspjeli.
Ruska 810. pomorska pješadijska brigada, zajedno s vojnicima iz Sjeverne Koreje koji su na front stigli prošlog mjeseca, nije bila jedina koje je krenula u protunapad u Kursku, ali vjerojatno je imala najmanje sreće.
Skupa cijena za teritorij
Kriegsforscher, ukrajinski pilot dronova koji podržava ukrajinske brigade u Kursku, piše da je 810. ruska brigada nedavno dobila 40 oklopnih vozila za prijevoz trupa BTR-82 kako bi nadomjestila neke gubitke koje su pretrpjeli u borbama.
Najmanje 14 tih vozila napalo je duž lijevog boka okupiranog teritorija u Kursku. "Deset ih je uništeno ili oštećeno i napušteno", izvijestio je Kriegsforscher. Moguće je da su Rusi u krvavom napadu izgubili ukupno i do 140 vojnika.
Ukrajinski pilot očekuje da će ovakvih napada biti još, a vjerojatno će se odvijati na istim položajima kao i ovaj. "Kao što sam rekao ranije, lijevi bok i centar bit će najopasnija mjesta u Kursku", naglasio je Kriegsforscher.
Je li plan uopće provediv?
Kremlj će možda prihvatiti teške gubitke. To je cijena koju bi vođe u Rusiji mogli biti spremni platiti, ali samo ako je provođenje Trumpovog plana zaista i realno.
Nije jasno koliko je to i slučaj. Glavni problem je u tome što Trump navodno zahtijeva demilitariziranu zonu duž čitave linije fronta, ali ne predlaže nikakav način da se ona zaista i uvede.
"Demilitarizirana zona zahtijeva prisutnost snaga koje će osiguravati da se pravila i provode", naglašava Tatarigami, ukrajinski analitičar. "Bez sigurnosnih snaga na terenu, postoji opasnost da će se ti uvjeti ignorirati ili često kršiti. Upravo zato je Trumpov navodni prijedlog za mir naivan", dodaje.
Rusija i Sjeverna Koreja svoje trupe i vozila bacaju u smrt u Kursku pokušavajući postaviti povoljnije uvjete za primirje do kojeg možda nikad neće ni doći.
Trump je obećao prekinuti rat u Ukrajini i prije inauguracije. Wall Street Journal dobio je pojedinosti Trumpovog plana. Te pojedinosti motivacija su za Ruse da napadnu koliko god žestoko i brzo mogu u Kursku, bez obzira na gubitke.
Prijedlog za primirje
To je zato što je jedan od Trumpovih prijedloga da Ukrajina i Rusija pristanu na primirje s granicama duž trenutačne linije fronta. Ona se proteže kroz južnu i istočnu Ukrajinu i prelazi u Kursk, koji su u kolovozu napale snažne ukrajinske jedinice.
Ako Trumpov plan zaista i uspije, a to je jako malo vjerojatno, piše Forbesov David Axe, Rusija bi se morala odreći 440 kvadratnih kilometara vlastitog teritorija u zamjenu za 72.400 kvadratnih kilometara teritorija Ukrajine koji je trenutačno pod njihovom okupacijom.
Ruski predsjednik Vladimir Putin vjerojatno neće biti ni približno zadovoljan ovom naoko za Rusiju povoljnom razmjenom. Ranije je zahtijevao da njegove snage izbace ukrajinske trupe iz Kurska do 1. listopada. Rusi u tome očito nisu uspjeli.
Ruska 810. pomorska pješadijska brigada, zajedno s vojnicima iz Sjeverne Koreje koji su na front stigli prošlog mjeseca, nije bila jedina koje je krenula u protunapad u Kursku, ali vjerojatno je imala najmanje sreće.
Skupa cijena za teritorij
Kriegsforscher, ukrajinski pilot dronova koji podržava ukrajinske brigade u Kursku, piše da je 810. ruska brigada nedavno dobila 40 oklopnih vozila za prijevoz trupa BTR-82 kako bi nadomjestila neke gubitke koje su pretrpjeli u borbama.
Najmanje 14 tih vozila napalo je duž lijevog boka okupiranog teritorija u Kursku. "Deset ih je uništeno ili oštećeno i napušteno", izvijestio je Kriegsforscher. Moguće je da su Rusi u krvavom napadu izgubili ukupno i do 140 vojnika.
Ukrajinski pilot očekuje da će ovakvih napada biti još, a vjerojatno će se odvijati na istim položajima kao i ovaj. "Kao što sam rekao ranije, lijevi bok i centar bit će najopasnija mjesta u Kursku", naglasio je Kriegsforscher.
Je li plan uopće provediv?
Kremlj će možda prihvatiti teške gubitke. To je cijena koju bi vođe u Rusiji mogli biti spremni platiti, ali samo ako je provođenje Trumpovog plana zaista i realno.
Nije jasno koliko je to i slučaj. Glavni problem je u tome što Trump navodno zahtijeva demilitariziranu zonu duž čitave linije fronta, ali ne predlaže nikakav način da se ona zaista i uvede.
"Demilitarizirana zona zahtijeva prisutnost snaga koje će osiguravati da se pravila i provode", naglašava Tatarigami, ukrajinski analitičar. "Bez sigurnosnih snaga na terenu, postoji opasnost da će se ti uvjeti ignorirati ili često kršiti. Upravo zato je Trumpov navodni prijedlog za mir naivan", dodaje.
Rusija i Sjeverna Koreja svoje trupe i vozila bacaju u smrt u Kursku pokušavajući postaviti povoljnije uvjete za primirje do kojeg možda nikad neće ni doći.
